Dostupni linkovi

Hrvatski turizam računa na goste iz država s područja nekadašnje Jugoslavije. Iako na razini Hrvatske samo Slovenci ulaze u "top ten", ni druge brojke nisu zanemarive, pogotovo na nekim destinacijama. U Makarskoj i na cijeloj Makarskoj rivijeri gosti iz Bosne i Hercegovine treći su po brojnosti, odmah nakon Poljaka i Nijemaca.

Međutim, dugogodišnji poznavatelji problematike upozoravaju da se i dalje premalo radi na privlačenju turista iz "eksju" država.

"Nas veseli činjenica da gosti iz susjedne BiH uvijek rado biraju cijelu Makarsku rivijeru, a mi inače radimo i odličnu promidžbu. Dakle, sve turističke zajednice Makarske rivijere – Brela, Tučepi, Podgora, Makarska, Igrane, Gradac, Brist i Živogošće – radimo promociju na tom tržištu", kaže za RSE direktor Turističke zajednice Makarske Tonči Lalić.

Makarani posebne prezentacije redovito imaju i na beogradskom turističkom sajmu, što se već primijeti na brojkama turista iz Srbije.

Lalić kaže kako turisti iz Srbije nisu tijekom boravka u Makarskoj imali nikakvih problema, a prisjetio se i anegdote otprije koju godinu.

"U Makarskoj nismo imali baš nekih problema kada se netko parkira sa registracijom iz Srbije ili neke druge zemlje. Dapače, čak je jedan novinar iz Srbije parkirao auto na Velikom mulu, što je nedopustivo, dakle to je zabranjeno i svim drugim autima. I nitko mu nije ništa rekao ili radio. On je bio frapiran i šokiran da mu nitko ništa nije rekao. Čak mu je jedan Makaranin rekao: 'Čujte, maknite auto odavde, dignut će ga pauk'. Ništa drugo", navodi Tonči Lalić.

Zagreb je jedna od pet najčešćih destinacija turista iz država nastalih raspadom Jugoslavije, a ove godine gosti iz BiH i Srbije su u "top ten" po dolascima, kaže za RSE iz Turističke zajednice grada Zagreba Darja Dragoje.

"Svake godine sudjelujemo i na turističkom sajmu u Beogradu, gdje smo zabilježili dosta veliki interes, odnosno Hrvatska je skoro zemlja broj jedan, a Zagreb – kako su mi kolege rekli – redovno ostaje bez brošura", kaže Dragoje.

Iako u prošloj turističkoj sezoni u Hrvatskoj nije zabilježen nijedan slučaj rezanja guma vozila sa srpskom registracijom, gorak okus ostavlja verbalni napad i uvrede na etničkoj osnovi alkoholiziranih osoba 16. veljače u Zagrebu na direktora novosadskog Exit festivala i njegovu obitelj.

Slučaj nije bio prijavljen policiji, a ni u Turističkoj zajednici nemaju podataka o tome.

"Ukoliko bude takvih stvari, to je najčešće vezano uz neke utakmice ili specifične situacije gdje to na kraju ispadne izolirani incident. Zagreb nema percepciju grada koji je nesiguran i u kojem se ljudi ne osjećaju dobrodošlima, nego baš obrnuto – jako smo pozitivni i otvoreni prema svim posjetiteljima, pa tako i prema gostima iz susjedstva", ističe Darja Dragoje.

U prvih pet mjeseci ove godine u Zagrebu su turisti iz Bosne i Hercegovine peti po dolascima sa 14.875 individualnih dolazaka, šesti su gosti iz Srbije sa 12.123, trinaesti Slovenci sa 8.811, dvadeset i četvrti Makedonci sa 3.814 individualna dolaska i turisti s Kosova koji su na 43. mjestu sa 1.261 dolaskom.

To je porast na ljestvici prema prošloj godini kada su turisti iz BiH po broju dolazaka bili peti, turisti iz Srbije 11 (skok za 5 mjesta), Slovenci trinaesti, Makedonci trideseti, Crnogorci četrdeseti i turisti s Kosova četrdeset i peti po broju dolazaka.

I Poreč je obavezno među prvih pet najposjećenijih destinacija za turiste s eksju prostora.

"Objašnjenje je u kvaliteti evenata i ponudi za svačiji džep. Radujemo se ovim podacima. Sve se više može vidjeti u Poreču registracija vozila gostiju iz susjednih republika eks-Jugoslavije. Zasigurno ih je privukla ponuda Poreča koja ima smještaj i sadržaje za sve gušte, odnosno za svaki džep​", kaže za RSE direktor Turističke zajednice Poreča Nenad Velenik.

Kako to stoji na razini Hrvatske u brojkama za prošlu godinu?

Slovenija – 1,4 milijuna turističkih dolazaka i 9,6 milijuna noćenja, BiH – 408.000 dolazaka i 2,2 milijuna noćenja, Srbija – 138.000 dolazaka i 878.000 noćenja, Makedonija – 32.000 dolazaka i 171.000 noćenja, Crna Gora – 19.000 dolazaka i 52.000 noćenja i Kosovo – 11.000 dolazaka i 34.000 noćenja.

Pogled na Dubrovnik
Pogled na Dubrovnik

Ukupnu ocjenu dolaska turista s eksju prostora za RSE daje Dario Trnka iz Hrvatske turističke zajednice.

"Riječ je o teritorijalno bližim tržištima koja dobro poznaju našu zemlju, destinacije i ponudu pa su to većinom individualna tržišta – turisti dolaze u vlastitom aranžmanu. Svakako valja naglasiti pozitivne efekte u vidu kraćih vikend-putovanja i izleta, a tu je i činjenica da mnogi posjeduju vlastite kuće za odmor u Hrvatskoj te mnogi imaju značajan broj obiteljskih i prijateljskih veza zbog kojih se putuje", kaže Trnka i dodaje:

"Prisutna je i povezanost u segmentu različitih poslovnih domena. U dosadašnjem dijelu godine, zaključno s današnjim danom, indeksi su pozitivni sa svih spomenutih tržišta te možemo očekivati kako će navedeni trend biti zadržan i do kraja godine."

Zanemarena tržišta

Dugogodišnja turistička novinarka i potpredsjednica Svjetske organizacije turističkih novinara i pisaca Fijet Tina Čubrilo u izjavi za RSE kaže da političari premalo rade na smanjivanju tenzija, i da se još radi premalo na privlačenju turista iz eksju država, što ilustrira među ostalim i činjenicom da se još nijedan hrvatski ministar turizma nije pojavio na beogradskom turističkom sajmu.

"Ono što nije dobro, a vidi se iz podataka, jest da smo pojedina tržišta zanemarili, kao osammilijunsko tržište Srbije. Ono je nekada ovdje bilo jako brojno, a sada je spalo na 138.000 dolazaka, što je zaista malo", ukazuje Čubrilo.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice turisti iz Bosne i Hercegovine najviše odlaze u Makarsku, Gradac, Bašku Vodu, Orebić i Tučepe, oni iz Crne Gore u Zagreb, Dubrovnik, Split, Rijeku i Korčulu, oni s Kosova u Zagreb, Dubrovnik, Crikvenicu, Poreč i Zadar, oni iz Srbije u Zagreb, Rovinj, Poreč, Pulu i Obrovac, a turisti iz Makedonije najviše posjećuju Zagreb, Rovinj, Dubrovnik, Poreč i Makarsku.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG