Dostupni linkovi

Turbo folk nije dominantna kultura u Vojvodini


Novi Sad - ilustrativna fotografija
Novi Sad - ilustrativna fotografija
Najstarije srpsko pozorište 28. marta slavi svoj dan. Naime, Srpsko narodno pozorište je 1981. godine upravo na današnji dan dobilo svoju zgradu u centru Novog Sada. U to ime u biće premijerno prikazan "Posljednji ljetni cvijet", opera Zorana Juranića u kopordukciji SNP-a i Hrvatskog društva skladatelja.

Međutim, koliko je zapravo kultura popularna u Vojvodini?

Prosečan građanin Vojvodine od svih kulturnih sadržaja najviše voli da pogleda pozorišnu predstavu, od muzike sluša zabavnu ili rok muziku dok je najmanje zainteresovan za operu i džez – ovako bismo mogli sumirati najnovije istraživanje Zavoda za kulturu Vojvodine. Naime, ova institucija je sprovela anketiranje građana o njihovim kulturnim potrebama. Ono što je zabrinjavajuće je to da na primer, skoro pedeset posto Vojvođana nikad nije bilo na koncertu ozbiljne muzike. Postavlja se i pitanje koliko je školski sistem posvećen kreiranju kulturnih potreba ako građani pokrajine u tako velikom procentu nisu bili ni na jednoj ovakvoj manifestaciji.

VIDEO: Snimak sa probe predstave "Posljednji ljetni cvijet"



Žolt Lazar, sociolog na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu kaže da svakako treba razmisliti kako unaprediti ukus vojvođanske publike. On dodaje da je dobro to što, uprkos verovanju, turbo-folk nije u velikom procentu zastupljen kao glavni muzički pravac u Vojvodini.

„Ono što je ohrabrujuće to je da turbo-folk, uprkos raznim pogrešnim viđenjima, nije dominantna muzika. Ako posmatramo ko zapravo danas u Vojvodini sluša ovu vrstu muzike možemo reći da to nisu mladi, što je jako dobro. To su najčešće žene između 20 i 35 godina, neudate i u glavnom slabije obrazovane“, objašnjava sociolog.

U kom pravcu bi mogla da se razvije kulturna ponuda u Vojvodini u mnogome zavisi i od republičke strategije, koja u Srbiji nikada nije doneta. U pokrajini je još 2002. godine bilo u planu donošenje kulturne strategije, ali ona nikada nije izrađena. Po zvaničnom obrazloženju resornog pokrajinskog sekretara, Milorada Đurića načelni dogovor je bio da se prvo krene od republike. Međutim, ni posle deset godina čekanja mi nemamo strategiju ni u najavi.

Konceptualni umetnik i pesnik, Vladimir Kopicl, koji je od nedavno i direktor Zavoda za kulturu Vojvodine, smatra da treba dobro razmisliti šta mi u stvari smatramo kulturom i šta pod njom podrazumevamo.

„Mi živimo u jednom globalnom ambijentu koji se menja iz korena, i to ne vekovima kao nekada, već svake treće do pete godine. Ono što smo svi mi smatrali definicijom kulture, i učili na fakultetima ili u gimnaziji danas ne odgovara onome što u svetu vidimo. Sve ono što je kultura, danas je u najvećoj meri dostupno posredstvom medija“, naglašava Kopicl.

Ako možemo verovati istraživanjima pozorište je i dalje vrlo popularno među građanima Vojvodine. Ovo potvrđuje i Bojana Kovačević, portparolka Srpskog narodnog pozorišta. Ona kaže za Radio Slobodna Evropa, da je popunjenost mesta na predstavama i drugim kulturnim manifestacijama približno sedamdeset posto.

„28. mart je dan našeg pozorišta, pa je dobro govoriti o ovoj temi. Dramske predstave su malo popularnije od opere i baleta. Puno predstava imamo i kada je o drami, baletu ili operi reč, koje su popunjene do poslednjeg mesta. Uvek publika ima favorite, ali ono što se primećuje da je publika sve mlađa“, dodala je Kovačević.
Inače, Srpsko narodno pozorište je najstariji profesionalni srpski teatar koji je osnovan još 1861. godine u Austro-ugarskoj.
XS
SM
MD
LG