Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Lideri iz regije u Mostaru: Složno uz razmirice


Lideri regije u Mostaru: Teško do dogovora
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:48 0:00

Strategija Evropske unije za Zapadni Balkan bila je u fokusu razgovora članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića sa predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Ovo je prvi trilateralni sastanak nakon šest godina.

Na konferenciji za novinare rečeno je da među tri države postoji mnogo problema, no čelnici BiH, Srbije i Hrvatske izrazili su želju da ih rješavaju, jer je, kako je rečeno, najvažniji razvoj svih zemalja.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović nakon sastanka je kazao da su se tokom trilateralnog sastanka fokusirali na Strategiju EU za Zapadni Balkan, ali da je govoreno i o brojnim otvorenim pitanjima.

"Tražili smo dodirne tačke koje bi mogle unaprijediti odnose, riješiti infrastrukturne probleme, sve su to pretpostavke za regionalni ekonomski ambijent koji može biti bolji od onog koji imamo danas. Iako se možemo pohvaliti dobrim trendovima, možemo napraviti pozitivnu sinergiju i pozitivan iskorak i intenzivnije krenuti ka Evropskoj uniji", kazao je Čović.

I član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naveo je da je bilo govora o novoj strategija EU u kojoj, prema njegovim riječima, postoji šansa da se počnu rješavati problem na Zapadnom Balkanu.

"U toj strategiji je sadržan lik onoga što su problemi unutar BiH. Konačno startaju intenzivniji rad Komisija koji bi pripremile odgovore za rješavanje ovih pitanja. Imamo urgentan problem sa Hrvatskom vezano za Pelješki most i drago mi je da je predsjednica Hrvatske ponovila da Hrvatska stoji iza onoga što su prava BiH. Sa Srbijom smo govorili o infrastrukturi i autoputu koji bi kao prsten trebao povezati BiH i Srbiju", naveo je Izetbegović.

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić naveo je da je mnogo stvari koje povezuju tri države, poput infrastrukture i ekonomskih odnosa.

"Međusobna razmjena jako raste. Naši ljudi od toga imaju veliku koristi i na tome treba raditi", kazao je on.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović kazala je da, kada je u pitanju Strategija Evropske komisije o Zapadnom Balkanu, Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalni integritet BiH, konstitutivnost svih naroda Bosne i Hercegovine i evropsku perspektivu zemlje.

Dodala je da će učiniti sve kako bi Hrvatska pomogla BiH na putu ka EU, te uz čestitke bh. vlastima na predaji odgovora na Upitnik Evropske komisije, kazala je da se nada da će Evropska komisija uskoro pozitivno odgovoriti BiH.

"Vidim mogućnost za saradnju u povezivanju saobraćajne i energetske infrastrukture kako u slučaju BiH, tako i u Srbiji. Države mogu zajedno učestvovati na brojnim projektima koji se odnose na energetsko povezivanje, koje je posebno važno jer doprinosi i političkoj stabilnosti", rekla je predsjednica Hrvatske.

Na sastanku je, kako je rečeno na konferenciji za novinare, bilo riječi i o iseljavanju stanovništva, a predsjednica Hrvatske kazala je da je zabrinjavaju trendovi iseljavanja ne samo u Hrvatskoj već i u Srbiji.

Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je, kako je kazao, najvažnije što danas postoji mir i stabilnost i što se razgovara o ekonomskoj razmjeni država regiona. Podsjetio je na veliku trgovinsku razmjenu Srbije sa BiH i Hrvatskom.

Vučić je rekao da je infrastruktura jedna od ključnih tema za delegaciju Srbije, kao i izgradnja puta Sarajevo – Beograd. Istakao je da je CEFTA donijela mnogo dobrog, ali da je dostigla vrhunac saradnje. Podsjetio je, također, da Srbija ima neriješeno pitanje granice sa Hrvatskom i BiH.

Kako kaže, s Hrvatskom je dogovoreno da u periodu od dvije godine delegacije Srbije i Hrvatske pokušaju postići dogovor te da se, ukoliko se to ne desi, ide na međunarodnu arbitražu. Što se tiče granice sa Bosnom i Hercegivinom, vjeruje da će i bh. strana uložiti dodatne napore da se što prije riješi pitanje granice.

Odgovarajući na novinarsko pitanje – da li je bilo riječi o izmjenama Izbornog zakona u BiH, predsjedavajući bosanskohercegovačkog Predsjedništva Dragan Čović kazao je da to nije bila jedna od tema sastanka u Mostaru.

U Mostaru su bili i šefovi diplomatija
U Mostaru su bili i šefovi diplomatija

"To nije bila tema naših razgovora, ali jesmo kolege informirali gdje se danas nalazimo i očekivanje naše strane da promijenimo Izborni zakon u redovnoj parlamentarnoj proceduri. Ako se to desi, imamo dinamičnu aktivnost ispred sebe, ne samo izbora već i evropskog puta. Ako se ne desi, imamo puno iskušenja ispred nas", kazao je Čović.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naveo je da nije želio da se upušta u analizu tog pitanja jer ga smatra unutrašnjim pitanjem BiH. Treći član bh. Predsjedništva Mladen Ivanić podsjetio je da je riječ o temi koja će "opteretiti mjesece koji dolaze unutar BiH".

Predsjednica Hrvatske kazala je kako su ih članovi Predsjedništva BiH informisali ukratko o stanju o novom izbornom zakonu, no da nisu ulazili u njegove elemente.

"U ime Hrvatske mogu ohrabriti članove Predsjedništva BiH i sve u BiH da se što prije postigne dogovor i da se pokaže da su političke snage u BiH sposobne doći do rješenja", navela je ona, dodajući da je Hrvatska kao potpisnica Dejtonskog sporazuma i jamac obavezan pratiti procese u BiH.

"Držimo da donošenje Izbornog zakona u skladu sa ustavnim odlukama ustavnog Suda BiH i međunarodnih tijela jesu nužne kako bi se osigurala dejtonska načela bez miješanja. Hrvatska doista zastupa dejtonska načela, a ne pojedina rješenja. Na čelnicima BiH je preuzeti odgovornost", dodala je Grabar-Kitarović.

Novinare je zanimalo i neriješeno pitanje državne granice između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Predsjednik Srbije naveo je kako je prije pet mjeseci o tom problemu neformalno razgovarano, te da je na osnovu tog pripremljen prijedlog koji je predstavljen bosanskohercegovačkoj strani.

Vučić u Mostaru
Vučić u Mostaru

"Mislim da pojedini predstavnici u BiH ili dvojica od trojice su bili skloni da prijedlog prihvate. Nastavit ćemo raditi na prijedlogu. Spremni smo dalje razgovarati i mislim da to nisu tako krupni problemi, to je 373 kilometra granice i mislim da to možemo riješiti mnogo brže", kazao je Vučić.

Bakir Izetbegović je naveo da je rješavanje ovog pitanja u interesu obje države.

"Srbija ima zahtjeve da se dakle napravi devijacija, da se naprave izmjene kod dviju centrala i tamo gdje prolazi pruga i cesta kod Rudog. Kod centrala mislim da nema šanse da se govori o promjeni granice, da se prave te devijacije, ali se mora iznaći način da centrale funkcionišu", rekao je on.

Na ovu tvrdnju člana Predsjedništva BiH reagovao je srbijanski predsjednik i kazao kako nije tačna.

"Ovo što je Izetbegović rekao nije tačno. Srbija ne traži, ni u prijedlogu koji sam dostavio bh. strani. Nigdje ne piše ovo što je govorio Izetbegović. To je bio slučaj ranije, da se izvrši demarkacija granice na 14 i 37 hektara. Mi smo rekli da prihvatamo da ide granice sredinom toka rijeke Drine u tom dijelu. Nijedan dokument nismo dobili od druge strane o ulaganju. Tražili smo pravo prolaza i korištenja. To je sve što smo tražili. Ticalo se dijela pruge Beograd – Bar, za koje smo također ponudili kvalitetnije zemljište, kilometar za kilometar. Nije ovdje riječ da neko hoće dio teritorija BiH, već je riječ o ekonomski značajnom dijelu", kazao je Vučić.

Izetbegović smatra da ovo nije za predsjednike država već da treba da ga rješavaju komisije.

"One (komisije) se trebaju time pozabaviti i iznijeti sve podatke koje imamo s obje strane", dodao je Izetbegović.

​Mostarska trilaterala dogodila se nedugo nakon posjete srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, te čestih i bliskih kontakata između bliskih kontakata predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Dragana Čovića i predsjednika Srbije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG