Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U porastu trgovina ljudima u radne svrhe


Zloupotreba i na radnicima - veliki broj zaposlenih "na crno" u Hrvatskoj
Od 2002. godine u Hrvatskoj su zabilježene 83 žrtve trgovanja ljudima, uglavnom u svrhu prostitucije.

Medjutim, u zadnje dvije godine u porastu je i trgovina ljudima u svrhu radnog iskorištavanja, gdje su najčešće žrtve radnici na crno koji u Hrvatsku dolaze iz susjednih zemalja.

Upozoreno je to u Zagrebu na predstavljanju dodatnih mjera za suzbijanje trgovine ljudima koje će idućih mjeseci u Hrvatskoj provoditi vladin Ured za ljudska prava i Medjunarodni centar za razvoj migracijske politike.

Predstavila nam se kao Djurdjica, ima 30 godina i jedna je od osam žrtava trgovine ljudima koliko ih je prošle godine zabilježeno u Hrvatskoj.

„Da, to je bilo prošle godine. Dotična osoba me presrela usred Zagreba i usred bijelog dana i tražila da joj vratim oko 15.000 eura koje nikad nisam posudila, ali joj 'dugujem'”, rekla je ona i dodala:

“Zatvorila me je pet dana u stan, uzeli su mi putovnicui htjeli su me prebaciti u Bosnu, ustvari prodati u Bosnu, a prije toga su me prisiljavali na prostituciju u Zagrebu, u Gajevoj ulici."

Od predstavnica Crvenog križa koji je našoj sugovornici glavna pomoć u hrani i odjeći saznali smo da Djurdjica dolazi iz socijalno ranjive skupine, da se kao vrlo mlada našla na ulici, ali kad se udala i odlučila s tim prekinuti trgovci ljudima, ili kako ih ona zove 'kamatari', nisu je željeli pustiti iz tog zastrašujuceg kruga.

„Ne, nikad ne možete izaći iz tog kruga jer oni će vas se, i nakon 3 ,4 ili 5 godina uvijek pokušati dočepati, ako ne dotična osoba, onda njegova 'veza' koja izlazi iz zatvora...traže 'osvetu' i slično”

RSE: I,kako ste se uspjela izvući?

„Dotična osoba koja me je čuvala taj dan, ostavila je ključeve na stolu, jednostavno u stanu nikoga nije bilo, a ja sam vidjela gdje su stavili putovnicu, otključala i –izašla iz stana van.“

ŽIVOT U STRAHU

Svjesna je, kaže da će mnogi na njezinu priču 'odmahnuti rukom' jer je svojevremeno živjela “na cesti”, ali, kaže, nijedno živo biće ne bi smjelo živjeti u takvom strahu i maltretiranju.

„Živite u strahu od batina, od bijega, od kontrole, pokušavate pobjeći, al oni vas kontroliraju telefonom, stalno vas zivkaju…Al, od svega je najčudnije što se sve to dogadjalo u tom stanu u Zagrebu, a nitko od susjeda ništa nije primijetio, nikoga nije ni briga što se dogadja kod nekoga..i tak...može vas se i ubit, a čovjek će proć kraj vas i –okrenut glavu.“

I kao i sva mafija u regiji, tako su u državama bivše Jugoslavije medjusobno vrlo dobro povezani i trgovci ljudima, naglašava Neva Tolle iz Autonomne Ženske Kuće Zagreb.

„Jer, kako kažu, svake 'robe' kupac se zasiti za neko vrijeme i te djevojke,na žalost, moraju ”šetati” od države do države i zatvartai krug i kad dodju nakon nekoliko mjeseci - iz Zagreba u Bosnu, ili Beograd ili Makedoniju ili čak u zemlje Zapadne Europe, u tom slučaju su 'svježa roba'“, kaže Tolle.

Voditeljica medjunarodne organizacije za migracije Lovorka Marinović naglašava da je to vrlo unosan posao, profit golem, veći od trgovine drogom:

„Pa cijene vrlo variraju, od nekoliko stotina pa do nekoliko tisuća eura! Da, toliko u našoj regiji košta jedan čovjek, od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura . Mi smo jednom računali i ,recimo, ako jedna osoba u seksualnoj industriji ima dnevno od 15-20 klijenata i ako je to u prosjeku po 100 eura,znači to je 2000 eura dnevno, a nek ju je kupio za 2000 on svoj ulog vrati u jednom danu!“

DJECA BEZ NADZORA

Najveća maksimalna kazna za trgovinu ljudima u Hrvatskoj izrečena je baš ove godine, osam godina zatvora no, društvo mora biti osjetljivije i u korijenu suzbijati takvu rabotu - ističe predsjednik vladina Ureda za ljudska prava Luka Madjerić i upozorava i na sve rašireniju trgovinu ljudima u radne svrhe.

„U zadnje dvije godine smo zabilježili i dosta slučajeva u svrhu radnog iskorištavanja, posebno radnog iskorištavanja na gradjevinskim poslovima i agrokulturi gdje su žrtve muškarci.“

Osim rada na crno, a procjenjuje se da je godišnje u Hrvatskoj barem 2000 takvih radnika predstavnici nevladinih udruga upozoravaju i na 180-200 djece koja se godišnje u Hrvatskoj takodjer evidentriaju bez nadzora, i upravo su oni, upozorava Lovorka Marinović i najlakši plijen.

„Preko 80 posto onih koji u Hrvatskoj rade na crno su državljni Bosne i Hercegovine, a naše registrirane žrtve trgovanja ljudima u radnoj eksploataciji takodjer su 80 odsto iz BiH. Zato ja smatram da upravo na tim kategorijama treba napraviti dodatni napor i istraživanje da se vidi nije li u pitanju i puno veći broj žrtava trgovanja ljudima?!“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG