Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Intenzivne pripreme za treći kanal na hrvatskom jeziku


Prema prijedlogu, sjedište šest redakcija novog kanala trebalo bi biti u Mostaru.
U sjeni burnih političkih zbivanja u BiH vrše se intenzivne pripreme za uspostavu trećeg kanala na hrvatskom jeziku u okviru javnog RTV sistema BH.

Iako nema zakonskog osnova, niti uporišta u odlukama Ustavnog suda BiH po ovom zahtjevu, stručno-tehničke komisije projekat finaliziraju, a političari ne odustaju od ove ideje, posebno HDZ koji ima punu podršku Dodikovih nezavisnih socijaldemokrata.

Nacionalna homogenizacija, isključivost, pa i getoizacija na medijskom planu otvara brojna pitanja daljeg razvoja i ustroja bh. društva.

Tehnički dio projekta za pokretanje novog RTV kanala na hrvatskom jeziku biće završen do kraja godine, potvrdio je za RSE Božidar Škravan, koordinator stručne komisije Ministarstva prometa i komunikacija BiH. Resornom ministru Rudi Vidoviću uskoro će biti upućen i programski dio projekta za novi radijski i TV kanal.

Sama realizacija, dodaje Škravan, sastoji se od dvije etape:

„Radili bismo na BHRT-u principom time sharinga. Istovremeno će se graditi, odnosno utemeljivati novi javni servis u Mostaru.“


Prema prijedlogu, sjedište šest redakcija novog kanala trebalo bi biti u Mostaru. Za pokrivanje Hercegovine predviđeno je šest odašiljača sa postojećih lokacija državne i federalne radiotelevizije, dok bi se ostatak BiH pokrivao preko signala BHRT-a u Sarajevu.

U početku bi redakcije u Mostaru trebale proizvoditi šest sati programa uz program koji bi se preuzimao sa ostalih javnih servisa:

„Tog trenutka kad taj centar bude u mogućnosti prozvoditi, obrađivati i emitirati program, tad će prestati time sharing i centar će u potpunosti preuzeti emitiranje.“


Kako bi se omogućilo formiranje četvrtog pravnog subjekta, uz postojeće RTV BiH, RTRS i FTV, neophodne su izmjene Zakona o javnom RTV servisu.

KONCEPCIJA TIME SHARINGA


Dok u HDZ BIH upozoravaju da će i pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu pokrenuti proceduru kojom se osporavaju odredbe postojećeg zakona koji formiranje nacionalnog kanala isključuje, podrsšku za trecći kanal zasigurno ce imati od delegata iz reda srpskog naroda. Dušanka Majkić, SNSD:
Dušanka Majkić: Mi smo kao predstavnici srpskog naroda svjesni što nama znači RTRS, i po tom istom principu nećemo da budemo brana bilo kome da ima kanal na svom jeziku. Foto: Midhat Poturović

„Mi smo kao predstavnici srpskog naroda svjesni što nama znači RTRS, i po tom istom principu nećemo da budemo brana bilo kome da ima kanal na svom jeziku.“

Hazim Rančić, SDA:

„Za mene je prihvatljiva uspostava i konstitutivnosti i ravnopravnoti i naroda i jezika i pisama na sva tri postojeća emitera.“

Predsjednica Upravnog odbora BHRT-a Marija Putica nije protiv kanala na hrvatskom jeziku. Dodaje kako je do stvaranja zakonske regulative on nemoguć, ali i da produkcijski centar kojeg namjerava u Mostaru sagraditi korporacija javnih RTV servisa može biti dobra podloga za kanal na hrvatskom jeziku.

Da li se stvaranjem nacionalnog kanala urušava ideja BHRT-a kao jedinstvenog bh. javnog emitera, Putica odgovara:

„Produkcijski centar u Mostaru nužno bi morao biti podloga, a za sam kanal ovisi o tomu možete li proizvesti dovoljno programa ili ne.“


S obzirom na jezičko-programsku koncepciju Ahmed Žilić, član Upravnog odbora BHRT-a, s druge strane postavlja pitanje da li bi se na trećem kanalu svi novinari trebali služiti hrvatskim jezikom, ili bi uposleni novinari trebali biti pripadnici samo jednog, u ovom slučaju hrvatskog naroda, što bi pod kirinkom zaštite prava na upotrebu hrvatskog jezika stvorilo nepodnošljivu diskriminaciju:

„Volio bih da mi neko nadležan razjasni u koncepciji time sharinga jedne trećine ukupnog programa na BH RTV-u. Ako bi on išao na hrvatskom jeziku, znači li to da jedna trećina svih urednika i novinara moraju biti Hrvati.“


PUSTI SNOVI

Podsjetimo kako je Ustavni sud BiH nakon tri godine odbacio zahtjev Ive Mire Jovića za ocjenu ustavnosti Zakona o javnom RTV sistem. Žilić upozorava da se u apelaciji pred Ustavnim sudom zastupnik HDZ-a BiH pozivao na evropske povelje o ljudskim pravima koje se odnose na zaštitu prava nacionalnih manjina:

„Radi se o zahtjevu kao da osoba koja ima 25 godina želi i dalje da uživa dječije pravo na doplatak. Tako vidim i ovaj zahtjev - da budemo i konstitutivni i nacionalna manjina. To je nedopustivo i to bi urušilo temelje poretka.“

Slavo Kukić: Oni nemaju ljudski potencijal, nemaju finansijska sredstva i njima ta priča treba zbog napetosti preko koje oni izazivaju homogenizaciju i produžavaju vijek svoga trajanja. Foto: Midhat Poturović

Slavo Kukić, donedavno predsjednik Upravnog odbora FTV-a:

„Ne vjerujem da je suština te priče zaista zabrinutost za promociju nacionalne kulture. Uostalom, kada je u pitanju hrvatski nacionalni kanal, postavlja se naprosto pitanje koji je to način preko kojeg misle autori takvih kanala realizirati svoju ideju. Oni nemaju ljudski potencijal, nemaju finansijska sredstva i njima ta priča treba zbog napetosti preko koje oni izazivaju homogenizaciju i produžavaju vijek svoga trajanja. Glavna pretpostavka kvalitetnijeg javnog servisa jeste integriranje RTV sustava u jedan RTV emiter koji bi onda koncentrirao i sredstva i ljude. Dakako, BiH je u predratnim godinama pokazala kako može iznjedriti odlične profesionalce, odlične novinare, odlične producente i kako može parirati drugim RTV kućama na prostoru bivše Jugoslavije. Ali ako vi imate ovakvu situaciju kakvu mi danas imamo, onda je to naprosto nešto što je u sferi pustih snova.“

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona gotovo svi mediji na hrvatskom jeziku su u generalnom štrajku, novinari mjesecima bez plate, radio Herceg Bosna zvanično je najavio gašenje. Zbog čega se nije insistiralo na pomoći ovim kućama umjesto zahtjeva za trećim kanalom, sindikat radnika zaključuje: najvjerovatnije jer uređivačku politiku do sada nisu uspjeli nametnuti političari, a dolaze izbori.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG