Priču o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu i više, predstavnici stranaka sa hrvatskim predznakom svode na zahtjev o uspostavi treće federalne jedinice. Oni tvrde da bi hrvatski narod punu afirmaciju i zaštitu nacionalnih interesa mogao dobiti kroz uspostavu administrativno-teritorijalne jedinice.
Niko od njih, međutim, ne želi da kaže koju bi teritoriju ta jedinica obuhvatala, od kog novca se finansirala i šta je krajnji cilj njene uspostave.
Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić za RSE tvrdi kako nikada u javnosti nije pominjao treću federalnu jedinicu, već novu teritorijalnu organizaciju u kojoj će biti jedna ili više teritorijalnih jedinica sa hrvatskom većinom. Na naše pitanje da li to znači povratak na ustroj BiH kakva je bila tokom rata, Ljubić odgovara:
„Nema povratka na 1992. Svjesni smo mi da je ova organizacija BiH, struktura nelogična, da ovaj ustav krši temeljna prava građana, ali i naroda – jer narodi nisu u istoj poziciji ni glede teritorijalne organizacije, niti glede institucionalne prava i tu je jasno da je hrvatski narod kao kolektivitet u najtežoj situaciji.“
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kaže da je za njegovu stranku najprihvatljiviji ustroj BiH sa četiri federalne jedinice na srednjoj razini vlasti, što praktično znači da bi jedna od njih bila sa hrvatskom većinom i sjedištem u Mostaru.
Ovaj stav Čović je ponovio i tokom propalih prošlogodišnjih pregovora evropske i američke administracije sa bosanskohercegovačkim političarima u Sarajevu o ustavnim promjenama.
„Što se tiče Hrvata mi smo vrlo jasan stav iznijeli - BiH ne može preživjeti ako nije država i u Ustavu jednakopravna naroda, i to u praktičnom smislu upražnjavanja Ustava BiH. Za mene je nezamislivo bilo da je netko uopće pomislio da može praviti izmjene Ustava na način da jedan narod potpuno eliminiran iz ustava“, kaže Čović.
Dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini ne spore kako je Dejtonski sporazum bio nepravedan dajući ekskluzivitet srpskom narodu kroz potvrđivanje entiteta Republika Srpska, a istovremeno ostavljajući Bošnjacima i Hrvatima Federaciju sastavljenu od 10 kantona.
U tom smislu, kako kažu, institucionalno pitanje Hrvata nije riješeno, ali neće biti ni stvaranjem treće federalne jedinice sa hrvatskom većinom. Zahtjev za takvim ustrojem, smatra publicist Ivan Lovrenović, nije od prvorazredne političke važnosti.
„Prije će biti, posve sam siguran u to, da se radi o nekoj vrsti zauzimanja pozicija pred ono što svi očekuju, a to su neminovni dogovori o nekom redizajnu BiH. A on je nužan. Nužan je redizajn koji bi s jedne strane uvažio realno stanje kakvo imamo u državi, a s druge strane pronašao načina da takva država funkcionira i da ide dalje“, smatra Lovrenović.
Pusić: Unutrašnje uređenje Zagreb neće rješavati
Profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz ocjenjuje kako se opasnost teritorijalizacije svakog etničkog identiteta najbolje može čitati iz primjera Republike Srpske, entiteta za kojeg kaže da je centralizirani etnički teritorij. Po toj logici svi oni koji bi nastali na isti način bili bi diskriminatorski prema drugim narodima koji ga nastanjuju, navodi Kazaz.
„Treći entitet je, zapravo, neka vrsta floskule jer za njega ne postoje institucionalne mogućnosti da se ostvari, političke još manje, i unutar te trgovine se događa nešto što je uvođenje BiH u kiparski model podjele“, kaže Kazaz.
Bosanskohercegovački lideri stranaka sa hrvatskom većinom, uoči a i poslije izbora, često su išli u Zagreb, gdje su razgovarali sa tamošnjom predsjednicom HDZ-a Jadrankom Kosor.
Uprkos tome, zastupnica u Saboru Hrvatske Vesna Pusić ocjenjuje kako unutrašnje uređenje Zagreb neće rješavati jer je ono unutrašnje pitanje BiH. Za njenu stabilnost neophodna je etnička raznolikost, koja je oduvijek bila prisutna.
„I koja uključuje i Bošnjake i Hrvate i Srbe i sve ostale koliko ih još ima u BiH, koji, ponavljam, nisu i ne mogu biti produžene ruke nekih drugih država, nego su sastavni dio ove zemlje i sastavni dio ovog društva. I budućnosti te zemlje i tog društva“, smatra Pusić.
Treću federalnu jedinicu sa većinskim hrvatskim stanovništvom podržava i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Tim prije što se Dodikova politika temelji na ustroju zemlje prema kojem je Republika Srpske neupitna. Iz tog proizilazi da se teritorija Bosanske Posavine, u kojoj je do 1992. živio dominantno hrvatski narod, a koja je danas u sastavu tog bh. entiteta, neće dirati.
Ono što hrvatski političari ne otkrivaju, a tiče se ustroja treće federalne jedinice, Dodik je prije nekoliko dana javno obznanio, kaže novinar Mirko Šagolj.
„On kaže da se obnovi Herceg-Bosna. Ja ne znam šta je cilj ovom sadašnjem HDZ-ovom rukovodstvu. Oni neće da otkriju do kraja da bi oni htjeli, zapravo, da taj dio BiH prvo osamostale i da ga onda odvoje. Onda bi posao za njih uradio Dodik. Njima je samo stalo do vlasti“, kaže Šagolj.
Niko od njih, međutim, ne želi da kaže koju bi teritoriju ta jedinica obuhvatala, od kog novca se finansirala i šta je krajnji cilj njene uspostave.
Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić za RSE tvrdi kako nikada u javnosti nije pominjao treću federalnu jedinicu, već novu teritorijalnu organizaciju u kojoj će biti jedna ili više teritorijalnih jedinica sa hrvatskom većinom. Na naše pitanje da li to znači povratak na ustroj BiH kakva je bila tokom rata, Ljubić odgovara:
„Nema povratka na 1992. Svjesni smo mi da je ova organizacija BiH, struktura nelogična, da ovaj ustav krši temeljna prava građana, ali i naroda – jer narodi nisu u istoj poziciji ni glede teritorijalne organizacije, niti glede institucionalne prava i tu je jasno da je hrvatski narod kao kolektivitet u najtežoj situaciji.“
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kaže da je za njegovu stranku najprihvatljiviji ustroj BiH sa četiri federalne jedinice na srednjoj razini vlasti, što praktično znači da bi jedna od njih bila sa hrvatskom većinom i sjedištem u Mostaru.
Ovaj stav Čović je ponovio i tokom propalih prošlogodišnjih pregovora evropske i američke administracije sa bosanskohercegovačkim političarima u Sarajevu o ustavnim promjenama.
„Što se tiče Hrvata mi smo vrlo jasan stav iznijeli - BiH ne može preživjeti ako nije država i u Ustavu jednakopravna naroda, i to u praktičnom smislu upražnjavanja Ustava BiH. Za mene je nezamislivo bilo da je netko uopće pomislio da može praviti izmjene Ustava na način da jedan narod potpuno eliminiran iz ustava“, kaže Čović.
Dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini ne spore kako je Dejtonski sporazum bio nepravedan dajući ekskluzivitet srpskom narodu kroz potvrđivanje entiteta Republika Srpska, a istovremeno ostavljajući Bošnjacima i Hrvatima Federaciju sastavljenu od 10 kantona.
U tom smislu, kako kažu, institucionalno pitanje Hrvata nije riješeno, ali neće biti ni stvaranjem treće federalne jedinice sa hrvatskom većinom. Zahtjev za takvim ustrojem, smatra publicist Ivan Lovrenović, nije od prvorazredne političke važnosti.
„Prije će biti, posve sam siguran u to, da se radi o nekoj vrsti zauzimanja pozicija pred ono što svi očekuju, a to su neminovni dogovori o nekom redizajnu BiH. A on je nužan. Nužan je redizajn koji bi s jedne strane uvažio realno stanje kakvo imamo u državi, a s druge strane pronašao načina da takva država funkcionira i da ide dalje“, smatra Lovrenović.
Pusić: Unutrašnje uređenje Zagreb neće rješavati
Profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz ocjenjuje kako se opasnost teritorijalizacije svakog etničkog identiteta najbolje može čitati iz primjera Republike Srpske, entiteta za kojeg kaže da je centralizirani etnički teritorij. Po toj logici svi oni koji bi nastali na isti način bili bi diskriminatorski prema drugim narodima koji ga nastanjuju, navodi Kazaz.
Treći entitet je, zapravo, neka vrsta floskule jer za njega ne postoje institucionalne mogućnosti da se ostvari, političke još manje, i unutar te trgovine se događa nešto što je uvođenje BiH u kiparski model podjele.
„Treći entitet je, zapravo, neka vrsta floskule jer za njega ne postoje institucionalne mogućnosti da se ostvari, političke još manje, i unutar te trgovine se događa nešto što je uvođenje BiH u kiparski model podjele“, kaže Kazaz.
Bosanskohercegovački lideri stranaka sa hrvatskom većinom, uoči a i poslije izbora, često su išli u Zagreb, gdje su razgovarali sa tamošnjom predsjednicom HDZ-a Jadrankom Kosor.
Uprkos tome, zastupnica u Saboru Hrvatske Vesna Pusić ocjenjuje kako unutrašnje uređenje Zagreb neće rješavati jer je ono unutrašnje pitanje BiH. Za njenu stabilnost neophodna je etnička raznolikost, koja je oduvijek bila prisutna.
„I koja uključuje i Bošnjake i Hrvate i Srbe i sve ostale koliko ih još ima u BiH, koji, ponavljam, nisu i ne mogu biti produžene ruke nekih drugih država, nego su sastavni dio ove zemlje i sastavni dio ovog društva. I budućnosti te zemlje i tog društva“, smatra Pusić.
Treću federalnu jedinicu sa većinskim hrvatskim stanovništvom podržava i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Tim prije što se Dodikova politika temelji na ustroju zemlje prema kojem je Republika Srpske neupitna. Iz tog proizilazi da se teritorija Bosanske Posavine, u kojoj je do 1992. živio dominantno hrvatski narod, a koja je danas u sastavu tog bh. entiteta, neće dirati.
Ono što hrvatski političari ne otkrivaju, a tiče se ustroja treće federalne jedinice, Dodik je prije nekoliko dana javno obznanio, kaže novinar Mirko Šagolj.
„On kaže da se obnovi Herceg-Bosna. Ja ne znam šta je cilj ovom sadašnjem HDZ-ovom rukovodstvu. Oni neće da otkriju do kraja da bi oni htjeli, zapravo, da taj dio BiH prvo osamostale i da ga onda odvoje. Onda bi posao za njih uradio Dodik. Njima je samo stalo do vlasti“, kaže Šagolj.
