Republika Srpska (RS) potrošila je šest miliona eura na subvencije za kupovinu traktora iz Bjelorusije kroz program koji su dogovorili bjeloruski autoritarni lider Aleksandar Lukašenko i Milorad Dodik, predsjednik vladajuće stranke u RS-u.
Istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) pokazalo je da su vlasti RS-a posebnom odlukom isključile druge proizvođače i brendove iz programa za koji navode da služi razvoju poljoprivrede i pomoći mladim obiteljima u ovom entitetu u Bosni i Hercegovini.
Traktore proizvodi bjeloruska državna kompanija Minsk Tractor Works koja je pod sankcijama Ukrajine i još nekoliko zapadnih država zbog povezanosti sa Lukašenkovim režimom.
Ministarstva poljoprivrede RS-a i Bjelorusije nisu odgovorila na pitanja RSE zbog čega je izabrana ova firma i zašto je program ograničen na njihove traktore.
Javno dostupna dokumentacija koju je analizirao RSE također pokazuje da je Vlada RS-a za distributera oko 250 bjeloruskih traktora odabrala samo jednu firmu u BiH, dok je uvoz išao preko kompanije iz susjedne Srbije, čiji osnivač je počasni konzul Bjelorusije u Novom Sadu.
Vlasnik bh. firme Agro-Simeks Jovo Simić potvrdio je za RSE da su 2024. i 2026. isporučili ukupno 245 traktora i negirao bilo kakvo pogodovanje.
"Nemam vam ja veze sa politikom. Ja sam uvozio i uvozit ću ove traktore s programom i bez programa podsticaja naše vlade", kazao je Simić.
Iz srpske firme Agropanonka, preko koje je išao uvoz, do objavljivanja teksta nisu odgovorili na pitanja RSE.
Bjelorusija je pod širokim sankcijama Europske unije od predsjedničkih izbora 2020. na kojima je Lukašenko proglasio pobjedu, a vlasti brutalno ugušile masovne proteste. Sankcije su pooštrene nakon podrške Minska ruskoj invaziji na Ukrajinu. BiH se "uskladila" sa sankcijama EU, ali restriktivne mjere nisu uvedene zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske u državnoj vladi koji dolaze iz Dodikove partije.
Saradnja Lukašenka i Dodika
Ministarstvo poljoprivrede RS-a je u 2024. godini isplatilo je oko četiri miliona eura za bjeloruske traktore, a u 2026. još oko dva miliona eura kao subvenciju preko posebnog "Fonda za partnerski razvoj".
Time je izbjegnuta obaveza raspisivanja tendera, budući da traktore nisu kupovale institucije ili javna poduzeća, već seoska gazdinstva.
Kad se tome doda i novac koji su uplatili kupci poljoprivrednici, ukupan iznos za kupovinu traktora premašuje deset miliona eura.
Kupovini je prethodio Memorandum o suradnji Bjelorusije i RS-a u oblasti poljoprivrede koji je potpisan u maju 2024., a prema izjavama zvaničnika predviđao je fond od pet miliona eura.
"Omogućeno je prisustvo naših proizvoda. Razmatramo i mogućnost proizvodnje [poljoprivredne mehanizacije] u Republici Srpskoj i izvoz u druge zemlje", kazao je 8. maja 2024. u Banjaluci tadašnji bjeloruski ministar industrije Aleksandar Rogožnik koji je mjesec kasnije imenovan za ambasadora u Rusiji odakle se povukao u januaru ove godine.
Izjave dužnosnika pokazuju da je program kupovine traktora proizašao iz sastanka višedecenijskih lidera RS-a i Bjelorusije Milorada Dodika i Aleksandra Lukašenka u Minsku početkom februara 2024. godine.
"Ovo je realizacija dogovora Dodika i Lukašenka", kazao je potpisujući Memorandum tadašnji ministar poljoprivrede Savo Minić.
Traktori pod sankcijama Kanade, Poljske i Ukrajine
Nekoliko zemalja, uključujući Kanadu, Poljsku i Ukrajinu, sankcioniralo je državno poduzeće Minsk Tractor Works (MTZ) koje proizvodi traktore zbog povezanosti kompanije s bjeloruskim državnim sektorom i režimom Aleksandra Lukašenka.
Sankcije su uvedene nakon gušenja protesta opozicije 2020. godine poslije predsjedničkih izbora čije rezultate Europska unija, Sjedinjene Američke Države i općenito Zapad nisu priznali te kasnije podrške Bjelorusije ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Zbog represije i izbornih nepravilnosti pod sankcijama svih država EU je bjeloruski autoritarni lider, dok su ga SAD stavile na crnu listu zbog korupcije.
Zašto traktori 'Belarus'?
Uobičajeni programi subvencije u poljoprivredi ili javnih nabavki temelje se na kriterijima poput vrijednosti ulaganja, snage motora ili tehničkih performansi.
Nije javno objavljena nijedna analiza koja bi opravdala zašto su odabrani isključivo traktori bjeloruske državne kompanije umjesto drugih marki.
Rajko Kecan iz udruženja "Tender" kaže za RSE da je osnovni problem kod javnih nabavki u tome što propisi dozvoljavaju različite vrste ponašanja koja su u Evropi zabranjena, a istovremeno predviđaju jako niske kazne kad se utvrdi odgovornost.
"Zakon je legalizovao korupciju bez odgovornosti. Mi se žalimo, oni u nekim slučajevima natjeraju tu instituciju da poništi odluku, ali niko ne odgovara", dodao je.
Smatra da bi "svi slučajevi za koje postoji minimum sumnje u zakonitost postupanja nadležnih institucija morali biti provjereni i ispitani od strane kontrolnih institucija i agencija za provođenje zakona".
Jovo Simić, vlasnik Agro-Simeksa iz Bijeljine koji je bio ovlašteni distributer u nabavci traktora ne vidi ništa sporno, a za traktore kaže da su odlični.
"Sve je išlo lijepo i uigrano. Šteta što nije bilo više. Zasad se ne zna hoće li biti taj program i za narednu godinu. Znam da je prije 2024. godine uvezeno nekih 620 komada u Novi Sad", kazao je Simić za RSE.
Ova firma je u periodu 2021. do 2026. dobila još 21 ugovor kroz javne nabavke za javne institucije, Elektroprivredu i komunalna poduzeća u RS-u, ukupne vrijednosti oko 255.000 eura.
Simić je za RSE potvrdio da su traktori u Bosnu i Hercegovinu stizali preko kompanije Agropanonka iz Novog Sada, i prodani seoskim gazdinstvima koja su se javila na javni poziv Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske.
"Ti traktori su proizvedeni u Bjelorusiji. Oni [Agropanonka] su tamo nekad nešto sklapali, dolazili su motori, mjenjači i tu [u Novom Sadu] je samo 'šarafano', a od 2024. se uvoze iz Bjelorusije", kazao je Simić.
Uvoz preko firme počasnog konzula Bjelorusije
Osnivač kompanije Agropanonka iz Srbije, koja se na zvaničnim stranicama bjeloruskog proizvođača navodi i kao njihov zastupnik za BiH, počasni je konzul Bjelorusije u Novom Sadu Dragoljub Švonja.
Švonja je prisustvovao potpisivanju memoranduma o suradnju u oblasti poljoprivrede između Bjelorusije i Republike Srpske u Banjoj Luci u maju 2024.
S tadašnjim ministrom poljoprivrede RS-a Savom Minićem boravio je i u Minsku 3. juna 2025. u posjeti tvornici traktora.
Bjeloruski vođa Lukašenko je 27. marta 2025. godine odlikovao Švonju Ordenom časti "za zasluge u razvoju bjelorusko-srpske trgovinske, ekonomske, kulturne, humanitarne i međuregionalne suradnje".
Švonja je kao počasni konzul i privrednik iz Novog Sada imao brojne susrete s bivšim gradonačelnikom Milošem Vučevićem, kasnije premijerom Srbije i predsjednikom Srpske napredne stranke koja je bila na vlasti 14 godina.
Agropanonka i Minska Fabrika Traktora osnovali su 2008. godine tvornicu Belarus-Agropanonka za sklapanje traktora u Srbiji.
Kao direktor se u poslovnim registrima navodi Dragoljub Švonja.
Zajednička tvornica posluje na granici profitabilnosti, a 2025. godine je prijavila i gubitak od oko 98.000 eura, pokazuju javno dostupni poslovni registri.
S druge strane, firma Agropanonka koja se bavi uvozom i prodajom traktora i mehanizacije prikazuje godišnje dobiti između pola miliona i milion eura.
Iz kompanije Agropanonka nisu odgovorili na pitanja RSE o nabavci traktora za RS.
Oni koji su učestvovali u programu kažu da bi bez pomoći države teško mogli nabaviti novu mehanizaciju i zahvalni su vlastima RS-a.
"Mi smo dali oko 36.600 maraka (oko 18.000 eura), a Vlada [RS] je dala mislim 54.000 (oko 27.000 eura). Mi bismo taj cijeli iznos teško skupili", kaže za RSE Milena Majstorović iz Bijeljine koja je u avgustu preuzela novi traktor iz Bjelorusije.
Majstorović kaže da su morali dokazati da imaju registrirano poljoprivredno gazdinstvo i uredno izmirene obaveze.
Trgovinska razmjena između Bosne i Hercegovine i Bjelorusije relativno je skromna, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. U periodu kada je Vlada Republike Srpske subvencionirala kupovinu traktora Belarus/MTZ, iz Bjelorusije je uvezeno vozila i dijelova u vrijednosti od oko 2,83 miliona eura. U 2025. godini, kada nije bilo subvencija, uvoz u toj kategoriji iznosio je oko 12.000 eura.
Europska komisija navela je u izvještaju o BiH za 2026. godinu da provođenje sankcija protiv Rusije i Bjelorusije i dalje nailazi na značajne prepreke u ministarstvima i institucijama pod kontrolom SNSD-a, koja istovremeno pojačavaju suradnju s ruskim i bjeloruskim partnerima.
EU je od 2022. progresivno uvodila restriktivne mjere protiv Bjelorusije, a Srbija se počela selektivno pridruživati sankcijama od 2012. surađujući istovremeno na vojno-tehničkim planu.
Evropska komisija je i u izvještaju za Srbiju navela da i dalje nije dovoljno usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući sankcije prema Rusiji i Bjelorusiji.