Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pitanje „topničkih dnevnika“ i dalje otvoreno


Ivan Šimonović i Ernst Hirsch Ballin, Fotografije: Enis Zebić
Do kuda se došlo u priči o takozvanim „topničkim dnevnicima“, odnosno dokumentacijom o djelovanju hrvatske artiljerije prigodom ofenzivnih akcija po Kninu u akciji „Oluja“?

Hrvatska tvrdi da je napravila sve što je mogla, a posjet nizozemskog ministra pravosuđa i činjenica da je ta tema i danas bila na dnevnom redu pokazuje da to pitanje nije zatvoreno. Nizozemska je uz još nekoliko država zbog navodne hrvatske nesuradnje sa haškim tužiteljstvom oko dostave tih dokumenata blokirala poglavlje o pravosuđu u hrvatskim pristupnim pregovorima za Europsku uniju.

Posjeta nizozemskog ministra pravosuđa Ballina Hrvatskoj podsjetila je da na hrvatskom putu u Europsku uniju postoji – osim slovenske blokade – još jedna zapreka: pitanje dokumentacije o artiljerijskim aktivnostima prigodom napada na Knin u akciji „Oluja“ 1995. godine. Haško tužiteljstvo tvrdi da Hrvatska nije dostavila sve dokumente, Hrvatska tvrdi da je dostavila sve što je mogla, a čeka se da Haški tribunal odluči je li to što je Hrvatska učinila – dovoljno.

Spomenuta dokumentacija - takozvani „topnički dnevnici“ - bila je jedna od tema razgovora sa njegovom nizozemskim kolegom Ernstom Hirschom Ballinom, potvrdio je na naš upit ministar pravosuđa Ivan Šimonović, ali nismo saznali ništa više od toga.

„Mi smo sada u situaciji da čekamo da Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju zakaže raspravu. Očitovao se sud, sud je također zatražio od tužitelja Brammertza da podastre svoja viđenja o suradnji. Dakle, na zahtjev Hrvatske očekuje se ročište na kojem bi se raspravljao o tome je li Hrvatska u potpunosti izvršila nalog suda vezan uz upotrebu topništva tijekom akcije „Oluja“. "
Ivan Šimonović i Ernst Hirsch Ballin

Podsjetimo, nekoliko europskih zemalja, među kojima je i Nizozemska, blokirali su otvaranje poglavlja o pravosuđu u hrvatskom pristupnim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, zbog toga što nisu dostavljeni svi dokumenti o djelovanju hrvatske artiljerije po Kninu, koje haško tužiteljstvo unazad godinu dana naziva ključnim dokazima protiv hrvatskih generala Čermaka, Markača i Gotovine.

Zagrebački odvjetnik Čedo Prodanović koji je osam godina radio na pripremi obrane Ivana Čermaka, za naš je radio nedavno kazao kako on ne vidi što ti dokumenti mogu dokazati, kada Knin tada nije bio razoren u granatiranju.

„Glavni tužilac i dalje – inzistirajući na pribavi ovih topničkih dnevnika – stvara alibi priču za eventualni neuspjeh u dokazivanju prekomjernog granatiranja. Po mom mišljenju, ti dokumenti ne mogu promijeniti činjenično stanje. A činjenično stanje se zna iz posljedica: ne možemo na temelju tih topničkih dnevnika, kakvog god oni bili sadržaja, zaključiti kako je Knin bio granatiran i uništen, kad on to – nije bio!“


Prodanović je tada kazao i kako je haško tužiteljstvo na temelju zbunjene prve reakcije hrvatskih vlasti izvuklo krivi zaključak o navodnoj velikoj važnosti tih dokumenata. Njima neke stvari jednostavno nisu jasne, jer su krivo uvjereni da je Hrvatska u to vrijeme bila organizirana po svim načelima suvremene države, kaže za naš radio politički analitičar Žarko Puhovski.

„Ono što oni ne shvaćaju jest da u Hrvatskoj nestaju dokumenti i kada se to ne želi, a kamo li kada se želi! To je nešto što je teško prenijeti onima koji u Hagu o tome odlučuju, a još im je teže prenijeti da najvjerojatnije u najvećem broju slučajeva uopće nije ni bilo topničkih dnevnika, jer se pucalo više ili manje nasumice, i da je zbog toga ostalo zabilježeno nešto možda naknadno što uopće ne liči na topnički dnevnik. Ponovit ću opet – zato što nije bila u punom smislu riječi niti moderna vojska niti moderna država, a sada ju se po logici međunarodnog prava kao da je to bila.“

Hrvatska je priznala da do nekih dokumenata za koje haško tužiteljstvo tvrdi da postoje ne može doći, i najavila je istragu, međutim rezultati te istrage nikako da se objave. Zašto?

„Mislim da se radi o tome da su dali istragu u ruke onih koji su sudjelovali i u skrivanju dokumenata, jer su oni u funkciji „zaštitnih organa“ Ministarstva obrane. Nisu to dali redovnoj policiji, nisu to dali redovnim organima i odatle naravno slijede neugodne posljedice da ti ljudi ne mogu ništa pronaći, jer sve što bi pronašli bilo bi zapravo – na njihovu štetu!“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG