Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Političari "podgrijavaju" netolerantnost?


Tolerancija - osnova demokratskog društva
Bosni i Hercegovini je neophodna tolerancija, osjećaj razumijevanja i prihvatanja različitosti kako bi izrasla u moderno demokratsko društvo.

Najizraženija je i dalje nacionalna netrpeljivost koju uveliko podgrijavaju različiti politički pogledi koji apsolutno preferiraju sopstvenu naciju i religiju, a negiraju drugačije.

Za razliku od njih, bosanskohercegovačka djeca spremna su da nauče prve lekcije o toleranciji i da grade zajednički život. Koliko se malo u BiH govori o toleranciji pokazuje i anketa koju smo snimili u Sarajevu.

RSE: Šta je tolerancija?
"Tolerancija? Neko odstupanje, je li to to?"

"To je nagodba."

"Šta je tolerancija? Pa nešto što nam svima treba."

Međunarodni dan tolerancije, 16. novembar, skromno se obilježava u BiH. Tek pojedinci koji se bave zaštitom ljudskih prava i organizacije u čijem je djelokrugu promovisanje tolerantnijeg društva danas su na različite načine podsjetili koliko je takvo društvo potrebno Bosni i Hercegovini.

Višemjesečni projekat Misije OSCE-a spojio je učenike iz dva entiteta. Pokazali su danas šta su naučili. U publici nije bilo političara niti predstavnika vjerskih zajednica. Da su bili tu, bosanskohercegovačka djeca bi im, pjesmom, recitalima i igrokazima pokazala kako je jednostavno živjeti zajedno u toleranciji:
„Šta je tolerancija? Ne moraš voljeti, ali poštuj, ne moraš sam biti takav, ali prihvati. Zašto je tako teško imati razumijevanja prema nekome ko je drugačiji?

Tokom višemjesečnog projekta pitali su i učenike sarajevskih škola šta je to tolerancija:

„Ja mislim da je više odsta podjela u našoj državi na Bošnjake, Hrvate i Srbe. Zašto da ne budu svi Bosanci i Hercegovci?“
„Mislim da je jako bitno raditi na razvijanju osjećaja tolerancije između naroda različite etničke pripadnosti na području BiH.“

UMJETNOST RIJEČI

Bosni i Hercegovini neophodna je tolerancija i osjećaj razumijevanja i prihvatanja različitosti, kaže predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević.

„Nažalost, mislim da je BiH još područje gdje, makar kad se radi o političkim elitama, više govorimo o nastojanjima da se nametnu koncepti, da se nametnu određena gledišta, treba mnogo više ima sluha i razumijevanja za drugo i drugačije, tako da je možda tolerancija i ključna riječ koja bi mogla da bude spasonosna za ovu zemlju", smatra Dizdarević.

Valery Perry, zamjenica direktora Odjela za obrazovanje Misije OSCE u BiH kaže da " svako društvo u bilo kojoj državi na svijetu može da radi i da razvija toleranciju".

"Kada slušamo medije, stalno čujemo političare kako ljudi ne mogu da žive zajedno, da dijele posao i da se druže, ali ono što čujemo od učenika ovdje potpuno je drugačije. Kultura tolerancije nije prioritet u BiH jer organi vlasti nedovoljno rade na tome. Oni puštaju nevladine organizacije da vode taj projekat, a tolerancija bi morala biti uključena u cjelokupni obrazovni sistem“,
objašnjava Perry.

S ovakvim ocjenama slažu se i bosanskohercegovački profesori. Nevenka Đurković, profesor srpskog jezika i književnosti u srednjoj školi na Sokocu, objašnjava kako djecu naučiti toleranciji:

„Prije svega, nauka - koja je neophodna svima nama, zatim ljubav, muzika, umjetnost riječi, umjetnost slikarstva. I to je jedini put da svi naučimo šta je tolerancija.“

Zuhra Kalauzović, profesorica filozofije i logike u Trećoj gimnaziji u Sarajevu, odgovara na pitanje koliko je za djecu u BiH važno da nauče da budu tolerantni:

„Jako im je bitno, pogotovo u ovom postratnom periodu kada nam je zajednički cilj živjeti i djelovati zajedno. Djecu stvarno moramo učiti toleranciji, međusobnom uvažavanju. Koliko su nam potrebni nos i noga a nisu ni blizu slični, tako smo potrebni jedni drugima u svim našim različitostima.“

Međureligijsko vijeće u BiH Dan tolerancije obilježilo je posjetom vjerskim objektima koji su u protekloj godini bili meta napada. Govori Olja Jovanović, sekretar Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća:
Djecu moramo učiti toleranciji I međusobnom uvažavanju

„Tako da smo za Međunarodni dan tolerancije odabrali mjesta gdje se dešava netolerancija da bismo ukazali na neophodnost tolerancije.“

Najveća netrpeljivost je i dalje međunacionalna, kaže Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog komiteta BiH. Riječ je o diskursu koji nameću političari - apsolutno preferiranje sopstvene nacije i religije, a negiranje drugačijeg, dodaje Dizdarević.

„Ja mislim da je ono što je na neki način bila tradicija na ovim prostorima time da su i vjere bile u domenu privatnosti, da je država bila sekularna i laička, da se demokratski angažman zaista mora temeljiti na poštovanju ljudskih prava, individualnih sloboda, da je to nešto što je ključno. Dakle, trebalo bi da prestane koketiranje političara i lidera vjerskih zajednica s onim što su šovinistički koncepti koji negiraju i prenebregavaju toleranciju. To je ono što ključ. Mislim da na toj osnovi, dakle vraćanju sopstvenih vrijednosti i prihvatanju savremenih koncepata ljudskih prava i sloboda - to može da znači povratak tolerancije, a samim tim jedne drugačije harmonije, drugačije atmosfere koja bi sigurno bila svakome od koristi", kaže Dizdarević.
XS
SM
MD
LG