U novom sazivu Hrvatskog sabora četiri su stara i četiri nova zastupnika manjina. Samostalna demokratska srpska stranka i na ovim je izborima osvojila sva tri garantirana mjesta za srpsku manjinu, ali ponovo nisu uspjeli izboriti još jednog zastupnika u teritorijalnim izbornim jedinicama.
Novost je i da su od osmorice manjinskih zastupnika – dvojica poduzetnici.
“Izborom sva tri zastupnika s naše liste potvrdili smo da smo jedina organizirana stranka sa srpskim predznakom u Hrvatskoj,” kaže za RSE predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislav Stanimirović.
SDSS je do sada bio u vladajućoj koaliciji s HDZ-om, pobjednička “Kukuriku-koalicija” najavila je da želi sama sastaviti novu Vladu, međutim Stanimirović očekuje da će im biti ponuđen neki vid ne koalicije, ali suradnje i podrške novoj Vladi.
“Jer, bilo bi loše da manjinske zajednice i manjinski zastupnici budu u opoziciji. Prema tome, mislim da nova Vlada ima priliku da preostala otvorena pitanja rešava u saradnji sa manjinskim zajednicama, posebno ovih godinu i po dana kada se do ulaska u Europsku uniju Hrvatska nalazi pod monitoringom i dosta se tu stvari u poglavlju 23 – osim pravosuđa – odnosi i na ljudska i manjinska prava”, kaže Stanimirović.
SDSS ni na ovim izborima nije u 9. izbornoj jedinici – Lika, dalmatinsko zaleđe - uspio dobiti zastupnika u teritorijalnoj izbornoj jedinici, pa Srbi iz tog dijela Hrvatske ostaju bez “svog” zastupnika. A upravo tamo su najveći problemi s povratkom, podsjeća Stanimirović.
“Jer najlošiji povratak imamo baš u zadarskom zaleđu, tako da je to jedan otvoren problem i neko od nas će sigurno morati da se pozabavi time, jer očito da nije dovoljno imati imati samo dva dožupana, u Šibensko-kninskoj i u Zadarskoj županiji što mi imamo, nego će neko morati sa najvišeg nivoa – da li Sabora, da li nekog ministarstva - pozabaviti se tom regijom koja bi trebala u tom smislu biti u prioritetu”, smatra on.
Kajtazi: Hrvatska nije željela riješiti probleme Roma
U novi saziv Sabora kao treći srpski zastupnik uz Stanimirovića i Milorada Pupovca ulazi i vukovarski poduzetnik Jovo Vuković. Stranački aktivan od mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja, kao poduzetnik znao je imati problema u poslovanju, ali on za RSE kaže da su ta vremena – za nama.
“Ja lično mislim da bi bilo dobro da dvadesetak posto Sabora čine poduzetnici, jer bi onda svi zakoni bili puno praktičniji i provodljiviji u
gospodarstvu, a drugo – smatram da možemo pomoći – a u tome nisam sam jer, u konfiguraciji Sabora ima i drugih gospodarstvenika – u svemu ostalome, a naročito u povlačenju novca iz europskih fondova, gdje smatramo da imamo dosta velikog iskustva”, naglasio je Vuković.
Novi zastupnik eks-jugoslavenskih manjina, predsjednik Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske Nedžad Hodžić, također je poduzetnik koji se u Saboru želi boriti za to da se država okrene onima koji stvaraju kapital, a ne da im nameće harač, kako nam je kazao.
“I dalje želimo razvijati svijest o bošnjačkoj nacionalnoj pripadnosti kod našeg naroda, a isto tako želimo dati političku poruku i vršiti neku vrstu pritiska na političke vlasti koje će formirati “Kukuriku-koalicija” da se prema našoj matičnoj zemlji Bosni i Hercegovini zadrži ova politika koja dolazi iz ureda predsjednika Josipovića, a to je da BiH ostane cjelovita i nedjeljiva zemlja tri naroda i ostalih građana”, istaknuo je on.
Novi je zastupnik romske manjine i malih nacionalnih manjina Veljko Kajtazi, jedan od rijetkih akademski obrazovanih Roma u Hrvatskoj, autor hrvatsko-romskog i romsko-hrvatskog rječnika i nositelj 5. dana crnog pojasa u karateu. On u izjavi za RSE glavni razlog nerješavanju problema Roma u Hrvatskoj vidi u nedostatku političke volje.
“Jer – u biti – Hrvatska nije do sada željela riješiti problem Roma u Hrvatskoj, jer da je htjela – zasigurno bi ga do sada riješila! Sredstva koja su stizala iz Vijeća Europe i Europske unije nisu transparentno trošena, i to je najveća prepreka u rješavanju problema Roma i romske zajednice”, ocjenjuje Kajtazi.
U novom sazivu Sabora sjede i zastupnik mađarske manjine Deneš Šoja, zastupnik talijanske manjine Furio Radin i zastupnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek, inače predsjednik daruvarske podružnice Hrvatske narodne stranke, članice pobledničke “Kukuriku-koalicije”.
Novost je i da su od osmorice manjinskih zastupnika – dvojica poduzetnici.
“Izborom sva tri zastupnika s naše liste potvrdili smo da smo jedina organizirana stranka sa srpskim predznakom u Hrvatskoj,” kaže za RSE predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislav Stanimirović.
SDSS je do sada bio u vladajućoj koaliciji s HDZ-om, pobjednička “Kukuriku-koalicija” najavila je da želi sama sastaviti novu Vladu, međutim Stanimirović očekuje da će im biti ponuđen neki vid ne koalicije, ali suradnje i podrške novoj Vladi.
“Jer, bilo bi loše da manjinske zajednice i manjinski zastupnici budu u opoziciji. Prema tome, mislim da nova Vlada ima priliku da preostala otvorena pitanja rešava u saradnji sa manjinskim zajednicama, posebno ovih godinu i po dana kada se do ulaska u Europsku uniju Hrvatska nalazi pod monitoringom i dosta se tu stvari u poglavlju 23 – osim pravosuđa – odnosi i na ljudska i manjinska prava”, kaže Stanimirović.
SDSS ni na ovim izborima nije u 9. izbornoj jedinici – Lika, dalmatinsko zaleđe - uspio dobiti zastupnika u teritorijalnoj izbornoj jedinici, pa Srbi iz tog dijela Hrvatske ostaju bez “svog” zastupnika. A upravo tamo su najveći problemi s povratkom, podsjeća Stanimirović.
“Jer najlošiji povratak imamo baš u zadarskom zaleđu, tako da je to jedan otvoren problem i neko od nas će sigurno morati da se pozabavi time, jer očito da nije dovoljno imati imati samo dva dožupana, u Šibensko-kninskoj i u Zadarskoj županiji što mi imamo, nego će neko morati sa najvišeg nivoa – da li Sabora, da li nekog ministarstva - pozabaviti se tom regijom koja bi trebala u tom smislu biti u prioritetu”, smatra on.
Kajtazi: Hrvatska nije željela riješiti probleme Roma
U novi saziv Sabora kao treći srpski zastupnik uz Stanimirovića i Milorada Pupovca ulazi i vukovarski poduzetnik Jovo Vuković. Stranački aktivan od mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja, kao poduzetnik znao je imati problema u poslovanju, ali on za RSE kaže da su ta vremena – za nama.
“Ja lično mislim da bi bilo dobro da dvadesetak posto Sabora čine poduzetnici, jer bi onda svi zakoni bili puno praktičniji i provodljiviji u
gospodarstvu, a drugo – smatram da možemo pomoći – a u tome nisam sam jer, u konfiguraciji Sabora ima i drugih gospodarstvenika – u svemu ostalome, a naročito u povlačenju novca iz europskih fondova, gdje smatramo da imamo dosta velikog iskustva”, naglasio je Vuković.
Novi zastupnik eks-jugoslavenskih manjina, predsjednik Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske Nedžad Hodžić, također je poduzetnik koji se u Saboru želi boriti za to da se država okrene onima koji stvaraju kapital, a ne da im nameće harač, kako nam je kazao.
“I dalje želimo razvijati svijest o bošnjačkoj nacionalnoj pripadnosti kod našeg naroda, a isto tako želimo dati političku poruku i vršiti neku vrstu pritiska na političke vlasti koje će formirati “Kukuriku-koalicija” da se prema našoj matičnoj zemlji Bosni i Hercegovini zadrži ova politika koja dolazi iz ureda predsjednika Josipovića, a to je da BiH ostane cjelovita i nedjeljiva zemlja tri naroda i ostalih građana”, istaknuo je on.
Novi je zastupnik romske manjine i malih nacionalnih manjina Veljko Kajtazi, jedan od rijetkih akademski obrazovanih Roma u Hrvatskoj, autor hrvatsko-romskog i romsko-hrvatskog rječnika i nositelj 5. dana crnog pojasa u karateu. On u izjavi za RSE glavni razlog nerješavanju problema Roma u Hrvatskoj vidi u nedostatku političke volje.
“Jer – u biti – Hrvatska nije do sada željela riješiti problem Roma u Hrvatskoj, jer da je htjela – zasigurno bi ga do sada riješila! Sredstva koja su stizala iz Vijeća Europe i Europske unije nisu transparentno trošena, i to je najveća prepreka u rješavanju problema Roma i romske zajednice”, ocjenjuje Kajtazi.
U novom sazivu Sabora sjede i zastupnik mađarske manjine Deneš Šoja, zastupnik talijanske manjine Furio Radin i zastupnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek, inače predsjednik daruvarske podružnice Hrvatske narodne stranke, članice pobledničke “Kukuriku-koalicije”.