Dostupni linkovi

Na proslavi dana antifašističke borbe na Tuhobiću, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je podsjetio da je prije tri godine na Tuhobiću prvi put spomenuo da će spasiti Titov brod „Galeb“. Kako je grad Rijeka nedavno otkupila taj brod, to je Obersnel naglasio da je „Galeb“ u gradskom vlasništvu i da će ostati kao trajni spomen na sve ono što je na njemu nastalo.

Brod je na javnoj dražbi koštao 150.000 dolara i njegovom kupnjom zaustavljeno je propadanje jednog od simbola pokreta nesvrstanih s kojim je nekadašnji jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito krstario morima trećeg svijeta i na kojem ugostio više od 70 državnika i suverena iz cijelog svijeta.


Obnova broda će iznositi između pet i 10 milijuna dolara ukoliko će ostati privezan u luci kao muzej, a možda čak i 40 milijuna, ako će ploviti. I u jednom i u drugom slučaju treba naći partnera za ulaganje. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel:

„Postoji mogućnost da se brod osposobi i za plovidbu, pa da dio godine bude u funkciji turizma – na moru, a dio godine da bude vezan u riječkoj luci kao muzej.“


Drugi politički čimbenici u Rijeci nisu oduševljeni kupnjom broda. Denis Pešut, novoizabrani gradski vijećnik iz Liste za Rijeku je za to da se od broda napravi muzej, ali je protiv toga da to plaća grad Rijeka:

Sala za sastanke na Galebu
„Smatramo da bi trebalo poduzeti dalje akcije oko saniranja broda ,Galeb', prvenstveno financijske, obzirom da ga je Ministarstvo kulture proglasilo državnim kulturnim dobrom. Ali mi najviše prigovaramo gradskoj vlasti to da novac od spomeničke rente prvenstveno misli usmjeriti u tu investiciju. To je naša najveća zamjerka, jer u Rijeci, mimo ,Galeba', ima jako puno spomenika za koje mislimo da su po važnosti bitniji od tog broda.“


Bojan Hlača, predsjednik gradske organizacije HDZ-a, ali i ravnatelj Lučke uprave, na čijem području bi brod trebao, kada se uredi, biti trajno smješten, smatra da je njegovo uređenje nepotrebni luksuz:

„Taj brod je u izuzetno lošem stanju i za to će trebati znatna financijska sredstva. Prema tome, sredstva koja će se uložiti su ogromna, a s obzirom na trenutak u kojem se nalazimo, mislimo da to nije neophodno.“


Spavaonica
Gradske vlasti su slušali građane, a u anketi „Novog lista“ Riječani su se izjasnili kupnju i uređenje „Galeba“. Više od polovice ih je bilo za, trećina protiv, a osmina se nije izjasnila. Tako će posjetitelji Rijeke na „Galebu“ moći dotaći povijest na koju podsjećamo.

Prvo Galebovo putovanje s Titom u London godine 1953. i njegov susret s Winstonom Churchillom, BBC je nazvao povijesnim. U brodskom orkestru trubač je tada bio Splićanin Vicko Maroević:

„U Londonu smo bili 10 dana. Poslije smo išli u Grčku, pa Indiju, Burmu, Indoneziju, Sudan, Egipat… Kud je išao Tito s ,Galebom', tud smo išli i mi.“


Kabinet
Svirao bi Mornarički orkestar himne i koncerte:

„Najviše smo svirali Verdija – „Rigoleto“, „Aidu“…“


Bilo je na tim putovanjima i zanimljivih slušatelja:

„Naser, Nehru, Hajle Selasije…“

U muzeju će se sačuvati uspomena na taj brod na kojem je Tito primao svjetske državnike poput Churchilla, Hruščova, Gandija, ali i osobe iz svijeta šou-biznisa i filma poput Elizabeth Taylor, Richarda Burtona, Sofije Loren... Sve je to zabilježeno na brodu, kaže nam posljednji zapovjednik prijeratnog multietničkog „Galeba“, kapetan fregate Dragan Jurić:

„Postoje pločice na brodu koje su pokazatelj u kojim je sve zemljama bio i s kojim je sve državnicima Tito na tom brodu razgovarao.“

Dragan Jurić je brod napustio u ratno ljeto 1991. godine. Kad su brod napustili Hrvati i drugi koji se nisu slagali s priklanjanjem Jugoslavenske ratne mornarice Miloševićevoj politici, brod je, zajedno s ostatkom tadašnje jugoslavenske flote, otplovio u Boku Kotorsku. Godine 2000. „Galeba“ je kupio američki brodovlasnik Papanicolau. Doteglio ga je u Viktora Lenca, s namjerom da ga pretvori u veliku luksuznu jahtu. Nije uspio. Željko Matejčić, pomorski kapetan iz Rijeke, godine je proveo na „Galebu“, ne ploveći na njemu, nego čuvajući ga, uvjeren da ga treba spasiti:

„Čujte, ja nisam ,komunjara‘, niti odobravam sve ono što je Tito radio, ali ja ga volim kao brod i šteta bi bilo da jedan takav brod propadne.“

Galeb nekad
Kao muzej, brod „Galeb“ će imati o čemu svjedočiti. Tito je bio među saveznicima koji su dobili rat, pa je dobio i ovaj brod, koji je izgrađen u
Genovi 1938. godine i koji je bio namijenjen prijevozu južnog voća. Hitlerova mornarica ga je prenamijenila u polagača mina, a saveznici su ga 1944. godine potopili pred Rijekom. Nakon rata, brod je izvađen i preuređen u mornarički školski brod i Titovu jahtu. Na brodu se rodila ideja o Pokretu nesvrstanih. Brod bogate prošlosti čeka bolja budućnost. I primorsko-goranski župan Zlatko Komadina misli da se brod u svakom slučaju mora sačuvati:

„Jednostavno je logično da taj brod danas bude izložen u Rijeci, da bude u funkciji turističke ponude, ali i da pokažemo da se ne sramimo svoje bliže povijesti.“

Dok je brod trunuo, najprije u Boki Kotorskoj, a zatim u Rijeci, kapetan Dragan Jurić je, zajedno sa svojim prijateljima iz Gradca u Makarskom
primorju, s pjesmom čuvao uspomenu na „Galeba“, ne prepuštajući zaboravu njegovu himnu – djelo Đele Jusića i Momčila Popadića:

„…Plovi, plovi, galebe slobode…“
XS
SM
MD
LG