Dostupni linkovi

Promjenjivi stavovi o ustavnim promjenama


Sulejman Tihić, Milorad Dodik i Dragan Čović

Uoči novog sastanka lidera tri najjače političke partije u BiH - Dragana Čovića, Sulejmana Tihića i Milorada Dodika, nastavlja se rasprava o mogućim ustavnim promjenama, odnosno izmjenama u uređenju “Dejtonske BiH“. Dodik je ponudio savez federalnoh država, Tihić je to odbio, a Čović ponavlja stav “o tri razine vlasti”.

Priča o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini, iako započeta krajem prošle godine, već je primila oblike političkog prepucavanja, i to upravo od onih koji su je i pokrenuli.


Uprkos činjenici da ni o kakvim konkretnim prijedlozima kako će teritorijalno izgledati BiH nije bilo riječi tokom sastanaka lidera SDA, SNSD-a i HDZ BiH, već se u javnosti plasiraju platforme o budućem uređenju zemlje. Prvi su to učinili predstavnici političkih partija Republike Srpske, čiju osnovu obrazlaže predsjednik tog bh. entiteta Rajko Kuzmanović:

„Osnovna je poruka da u promjene idemo, ali da RS ostaje jedinstvena i po svojim nadležnostima i po svojoj teritoriji i po svemu onome što joj je dejtonski ustav predvido.“

Iako platforma u cijelosti ne predviđa buduće ustavno rješenje, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je predložio da se BiH sastoji od saveza nezavisnih država. Tim povodom Predsjedništvo SDA je održalo sjednicu i donijelo zaključak u kojem odbija Dodikov prijedlog, ali i onaj u kome bi BiH bila sačinjena od tri entiteta i distrikta. Potpredsjednik stranke Šefik Džaferović:

„Mi smatramo da je to jedan vrlo neozbiljan, čak i provokatorski prijedlog da se BiH organizira kao tzv. savez nezavisnih država, ili da se BiH organizira po principu tri entiteta plus Sarajevo kao distrikt. To su prijedlozi koji vode ka daljnoj dezintegraciji BiH. Naš koncept je da BiH treba da bude u budućnosti uređena kao država multiteničkih regija.“

U SNSD-u odluku Predsjedništva SDA smatraju preranim i nepotrebnim stavom koji loše može uticati na dalji tok razgovora trojice lidera. Poslanik te partije u Skupštini RS Željko Mirjanić:

„SNSD smatra da o svim idejama treba razgovarati. Mi nismo unaprijed isključili nijednu ideju, nismo unaprijed rekli ništa što bi moglo loše uticati na dalje razgovore, a očigledno je da je poslije izjave Predsjedništva SDA taj prostor sužen, da onda ustaje na snazi važeći ustav, Dejtonski sporazum.“

Svoj stav o budućem ustavnom uređenju zemlje imaju i u HDZ BiH. Portparol stranke Mišo Relota kaže da platforma te stranke podrazumijeva tri nivoa vlasti: državni, srednji i lokalnu upravu:

„Mi smo istaknuli da se u ovom trenutku najviše piše i govori o onome o čemu se predstavnici ove tri stranke ne dogovaraju i to predstavlja jedan problem koji izaziva konfuziju među stanovnicima.“

Iako će na pregovaračkom stolu o budućem ustavnom uređenju biti različite opcije, mogućnost teritorijalnog razgraničenja u BiH je posljednja o kojoj će trojica lidera raspravljati, tvrdi za naš radio potpredsjednik SDA Bakir Izetebegović, pa je priča o savezu država koju je plasirao Dodik, kako kaže, neozbiljna:

„Znaju dobro da nama ne treba još jedna RS - Hrvatska, treći neki entitet gdje ćemo mi i Srbi biti građani drugog reda.“

I dok se lideri SDA, HDZ BiH i SNSD-a utrkuju da predoče svoje stavove o budućem ustavnom rješenju, u HDZ 1990 smatraju da cijeli proces treba vratiti u državni Parlament, kao najmjerodavniju instituciju koja bi se trebala baviti ovim pitanjem. Zbog toga su, kaže potpredsjednik stranke Martin Raguž, u parlamentarnu proceduru uputili incijativu za formiranje radne grupe čiji bi zadatak bio da pripremi tekst novog ustava BiH:

„Ovaj proces jedino može završiti ovdje, uz jedan kvalitetan monitoring i javnosti i struke, i uz poštena zalaganja da BiH dobije taj ustav, da bude jedna moderna, decentralizirana, demokratska država u kojoj će na istovjetan način biti riješena individualna i kolektivna prava.“

Milorad Dodik, Sulejman Tihić i Dragan Čović sastaće se krajem sedmice u Mostaru kako bi nastavili započete razgovore. Kako najavljuju u HDZ BiH, biće riječi o državnom nivou vlasti, njenoj funkcionalnosti, broju ministarstava u Vijeću ministara i poslanika u državnom Parlamentu. O mapama budućeg uređenja zemlje, navode, neće biti riječi.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG