Dostupni linkovi

Teška politička kriza nakon formiranja vlasti u Federaciji


Sastanak nove Vlade Federacije BiH, 18. mart 2011.
Federacija dobila vlast i novu političku krizu, Nelegalna vlast može se srušiti tužbma i građanskim neposluhom, Zoštrava se politička situacija u BiH, Tihi pokušaj državnog puča - ovo su samo neki od naslova kojima su preplavljene novine i veb portali u BiH. Oni jasno oslikavaju tešku političku krizu koja je nastupila nakon formiranja vlasti u Federaciji.

Dok se čekaju odluke Centralne izborne komisije, koja je dobila niz prigovora na prošlosedmičnu uspostavu vlasti, te zasjedanje Ustavnog suda Federacije koji treba da odluči da li je formiranje Doma naroda bez predstavnika dva HDZ-a legalno ili ne, novoformirana Vlada najavljuje prvu sjednicu već za utorak. Tema sjednice biće usvajanje budžeta za ovu godinu,jer, kako tvrde, bez njega bi Federacije bila u mnogo većoj krizi nego što je to sada.

Premijer Nermin Nikšić smatra da CIK nije institucija koja treba da odlučuje i legalnosti formiranja vlasti u Federaciji, već da je jedini nadležan za takve odluke Ustavni sud Federacije:

„Centralna izborna komisija nije ta koja će ocijeniti ovaj dio postupka. Njihovo je da rade ono čime se očito ne žele baviti. Ustavni sud je jedini
koji može ocjenjivati. Odluke Ustavnog suda se ne komentarišu, one se
provode i biće obevazujući za svakoga“,
navodi Nikšić.

Sličnog je mišljenja i predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić. SDA je, pored SDP-a, Narodne stranke radom za boljitak i HSP-a, jedna od partija koje čine novu entitetsku vlast:

„Smatramo da je CIK isto tako, ako ne i više odgovoran od dva HDZ-a zbog blokiranja izbornog procesa, zbog toga što smo izgubili pet mjeseci, a nismo uspostavili vlast“, rekao je Tihić.

Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić kazala je u ponedjeljak da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine može osporiti odluku o imenovanju predsjednika i dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. CIK će odluku o prigovorima donijeti, kako ona kaže, kada sakupi sve potrebne dokaze.
Irena Hadžiabdić, oktobar 2010.

„Većina prigovora se odnosi na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije. Prigovori su i u vezi sa navodno nezakonitom sjednicom Doma naroda Parlamenta Federacije, a imamo prigovore i na imenovanje Vlade. Odmah mogu reći da smo mi danas konstatovali da mi zaista nismo nadležno tijelo kad je u pitanju izbor Vlade“,
rekla je Hadžiabdić.

Tihić smatra da se pitanje etničkog legitimiteta postavlja samo u Federaciji. On podsjeća da je etnički legitimitet poželjan, ali nije obavezan po Izbornom zakonu i Ustavu, te da u RS niko ne postavlja takva pitanja.

„Imamo Vladu RS gdje je izabrano pet Bošnjaka ministara koji nemaju podršku političkih stranaka koje predstavljaju Bošnjak i Narodnoj skupštini RS. Nesporno je da SDA i SDP imaju podršku sto posto bošnjačkih birača kako u Narodnoj skupštini tako i u Vijeću naroda. Ali nijednoga Bošnjaka iz tih stranaka legitimnoga nema u vladi RS. I niko to ne postavlja kao problem“, navodi Tihić.

Nepoznata matematika


U isto vrijeme dva HDZ-a insistiraju na etničkom legitimitetu. Još jednom su u ponedjeljak u Mostaru ponovili da vlast na nivou Federacije nije legalno konstituisana. Prošle sedmice su Ustavnom sudu odvojene zahtjeve za ocjenu ustavnosti izbora federalnog Doma naroda, te predsjednika i potpredsjednika Federacije uputili Borjana Krišto, predsjednica Federacije u prošlom sazivu, i predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

On je u ponedjeljak podržao inicijativu za sazivanje Hrvatskog narodnog sabora BiH i inicijativu za uspostavu međukantonalnog vijeća sa hrvatskom većinom.

„Da li će netko smatrati kad mi govorimo o četiri federalne jedinice da se borimo za treći entitet? Da li će netko smatrati kad mi gvorimo o Hrvatskom narodnom saboru, o međužupanijskom vijeću koji je ustavna kategorija da se borimo za nešto drugo, ne želim nikoga posebno demantirati. Mi želimo, prije svega, stabilizirati odnose u BiH, osigurati ustavnost svega onoga što se radi“, rekao je Čović.

Analitičari vjeruju da politička kriza može biti produbljena budući da se očekuje konstituisanje vlasti na državnom nivou. Iz dva HDZ-a već najavljuju da će sa strankama iz Republike Srpske, Savezom za bolju budućnost BiH Fahrudina Radončića i Strankom za BiH Harisa Silajdžića početi razgovore o formiranju vlasti na državnom nivou, i to bez stranaka okupljenih oko SDP-a BiH. Na ove najave aktuelni premijer Federacije i član užeg rukovodstva SDP-a Nermin Nikšić odgovara:

„Ja mislim da je teško ostvarivo, ali možda neko zna neku drugu matematiku koja je nama nepoznata.“

Parlamentarne stranke iz RS na zajedničkom su sastanku sa predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom, zatražili od političara u Federaciji da pokušaju iznaći izlaz iz političke situacije i krize koja bi eventualno mogla biti prenijeta i na državni nivo.

Kosot: Mi se nećemo umoriti od pozivanja svih relevantnih političkih čimbenika u BiH da ne odustanu od dijaloga, mislimo da je to najvažnije, i traženja rješenja koje će doista zaštititi ravnopravnost.
Na zaoštravanje političke krize u Federaciji reagovao je i državni vrh susjedne Hrvatske. U zajedničkoj izjavi koju su potpisali predsjednik te države Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor navodi se, između ostalog, da je jednakopravnost tri konstitutivna naroda i poštovanje njihove političke volje preduslov za stabilnost i reforme u BiH.

„Tako da se mi nećemo umoriti od pozivanja svih relevantnih političkih čimbenika u BiH da ne odustanu od dijaloga, mislimo da je to najvažnije, i traženja rješenja koje će doista zaštititi ravnopravnost“,
kaže predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor.

Prošle je sedmice pet mjeseci nakon izbora konstituisan Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, te izabrani predsjednik i dva potpredsjednika Federacije. U sastav nove entitetske vlade nisu ušli predstavnici dva HDZ-a.

Pogledajte komentare (20)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG