Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Potpisi za REKOM: Nepodijeljena podrška u regionu


Prikupljanje potpisa za REKOM, Sarajevo, april 2011
U utorak je u glavnim, i još nekoliko gradova, država nastalih na teritoriji bivše SFRJ, započelo prikupljanje potpisa za podršku za formiranje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima (REKOM), počinjenim na prostoru bivše Jugoslavije.

REKOM, ukoliko ga podrže parlamenti i Vlade država regiona, bit će specifičan u odnosu na druge slične komisije osnivane ranije u svijetu, samom činjenicom što će Komisija obuhvatiti više država regiona koje su početkom 90-tih postale krvavo poprište raspada nekad jedne države. Zašto REKOM?

„Zovem se Nedim Salaharević. Izgubio sam oca Muhameda i brata Edina. Posljednji put sam ih vidio 13. septembra 1992. godine pred logorom Sušica u Vlasenici. Ne znam kako bih opisao to vrijeme. Ako postoji pakao na ovom svijetu, onda je to taj period u Vlasenici.“

„Ja sam Milorad Zimonjić. Tražim sina Slobodana. Poslali su ga 1995. godine na Bihać. Otišao je 10. septembra od kuće, a 13. septembra je nestao. Imao je 20 godina. Od 1995. godine sam prešao milione kilometara tražeći ga. Obišao sam sve i nikada ništa. Da mi je naći makar kost.“

„Ja sam Ranko Bošnjak. Rodio sam se u Fojnici. Imao sam brata Dovru, koji je bio 1946. godište. Otišao je 15. na 16. maja 1993. godine prema Prokosu za Split. Od tada nema ga nigdje. Molio bih one, koji znaju, nikoga ni za šta ne teretimo, da nam kažu gdje su mu kosti, da ga možemo sahraniti i zapaliti svijeću, da možemo otići na grob.“


Iako je nakon ovoga izlišno pitanje zašto REKOM, krenimo redom.

Potpisi za REKOM, Sarajevo, april 2011
BiH je država sa najviše žrtava u posljednjim balkanskim ratovima. Građani Sarajeva, Banja Luke, Mostara i još nekoliko gradova počeli su prikupljanje potpisa za osnivanje REKOM-a, poručujući da ovakva inicijativa ima poseban značaj zbog pijeteta prema žrtvama ratnih zločina.

Mišljenja o spremnosti regiona za ovakvu jednu inicijativu su različita, ocjenjuje Mirna Sadiković, u tekstu Kraj političke opstrukcije na putu do istine.

Kampanju sakupljanja potpisa za REKOM u Srbiji, koju sprovodi Inicijativa mladih za ljudska prava, obuhvata 55 mjesta. U Inicijativi su za sada zadovoljni kako teče prikupljanje podrške za formiranje Regionalne komisije za utvrđivanje istine o ratnim zločinima, čak i parlamentarne, navodi Nebojša Grabež u tekstu Osloboditi se krivice i živeti za budućnost.

Preostaje da se vidi da li će se ona i materijalizovati u zemlji u kojoj, prema nedavnim istraživanjima javnog mnijenja, više od 50 procenata građana nije čulo za opsadu Sarajeva ili ne vjeruje da je u Srebrenici izvršen genocid.

Podrška vlasti


Hrvatski građani, osobito oni kojima su u nedavnom ratu stradali najbliži, ili za njima još tragaju, pozdravljaju inicijativu za osnivanjem REKOM-a, a hrvatski predsjednik Ivo Josipović među prvima je, sa srbijanskim predsjednikom Tadićem, podržao ideju.

Ni u hrvatskoj Vladi nemaju ništa protiv te građanske inicijative, iako napominju da je sama Vlada već utvrdila većinu podataka i pitanje je, kažu, treba li ih ponovno i ispočetka prikupljati, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Formiranje REKOM-a znači kraj manipuliranju žrtvama.

Prikupljanje potpisa za REKOM, Skoplje, april 2011
Kampanja za prikupljanje potpisa podrške za osnivanje REKOM-a na Kosovu odvija se i bolje nego što se očekivalo, kažu organizatori. Na ovoj kampanji angažovano je oko 500 volontera širom Kosova.

Kushtrim Koliqi, direktor NVO Integra iz Prištine, koja je deo inicijative za REKOM, navodi da su građani Kosova do sada izrazili veliku podršku osnivanju REKOM-a, prenosi Amra Zejneli u tekstu Tačka na balkanske probleme.

I u Podgorici je, kao i u ostalim glavnim gradovima bivše Jugoslavije, počelo prikupljanje potpisa podrške za osnivanje REKOM-a. Prvi premijer u regionu, koji je potpisom podržao inicijativu, je crnogorski, Igor Lukšić.

Do 6. juna očekuje se da Crna Gora prikupi 30.000 potpisa, kolika je njena kvota, od milion u regionu. REKOM bi, kažu potpisnici, doprinio istinskom suočavanju Crne Gore sa prošlošću, objektivnom sagledavanju njenog udjela u ratnim zbivanjima na prostoru bivše Jugoslavije i zločinima počinjenim na crnogorskoj teritoriji, ocjena je iz teksta Dimitrija Jovićevića Formiranje REKOM-a je dio pravde za žrtve.

I Makedonija ima potrebu za zatvaranje post-konfliktnih rana i to kao i ostale zemlje u regionu, kažu u Skopju predstavnici civilnog sektora, koji tamo sprovode kampanju za prikupljanje potpisa za REKOM, prenosi Blagoja Kuzmanovski u tekstu Osnivanje REKOM-a moglo bi biti početak pomirenja.

Akcija prikupljanja potpisa za REKOM, počela je i u Ljubljani i u Sloveniji, za sada, jedinoj državi sa prostora bivše Jugoslavije članici EU. Akcija „Milion potpisa za REKOM“, koji će potom biti predati parlamentima i Vladama regiona, traje do 6. juna.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG