Dostupni linkovi

Podrška za REKOM: Osloboditi se krivice i živeti za budućnost


Akcija prikupljanja potpisa za REKOm u Beogradu, april 2011.
Akcija prikupljanja potpisa za REKOm u Beogradu, april 2011.
Kampanja sakupljanja potpisa za REKOM u Srbiji, koju sprovodi Inicijativa mladih za ljudska prava, obuhvata 55 mesta. U Inicijativi su za sada zadovoljni kako teče prikupljanje podrške za formiranje Regionalne komisije za utvrđivanje istine o ratnim zločinima, čak i parlamentarne.

Preostaje da se vidi da li će se ona i materijalizovati u zemlji u kojoj, prema nedavnim istraživanjima javnog mnenja, više od 50 procenata građana nije čulo za opsadu Sarajeva ili ne veruje da je u Srebrenici izvršen genocid.

Evo kako su reagovali pojedini Beograđani na početku akcije:

„Da li to može da se utvrdi?”

„Zar mi ne znamo šta se to sve dešavalo?”

„Naravno da ću potpisati. Mislim da je to neophodna stvar i preduslov za normalizaciju odnosa unutar regiona. To je važno i na nivou naših ličnih života.”


Prva utiske o stavovima građana, prenosi i Maja Mićić:

„Čak nisu toliko ni zalazili u detalje. Za njih je jako bilo bitno da će se Komisija baviti svim žrtvama tokom konflikta, to jeste rata 90-ih, da je ona regionalnog karaktera, da je reprezentuju mladi ljudi i da mi preuzimamo nasleđe koje su nam naše starije kolege ostavile.“

Među prvim potpisnicima bila su prepoznatljiva lica boraca za ljudska prava.

„Želim da se oslobodimo balasta krivice i da počnemo da živimo za neku budućnost. Zato mislim da treba sa tim da se suočimo, da stavimo to na neko mesto u istoriju i da krenemo dalje”
, kaže glumica Mirjana Karanović.

Bliže istini


Inicijativu za formiranje REKOM-a pokrenuo je beogradski Fond za humanitarno pravo, vođen činjenicom, da ni posle više od deset godina, od završetka oružanih sukoba na tlu bivše SFRJ, ni u jednoj od njenih nekadašnjih republika nije dovršen popis žrtava, a više od 15.000 ljudi i dalje se vode kao nestali.

Prikupljanje potpisa za REKOM, Beograd, april 2011
Budući REKOM bi u završnom izveštaju trebalo da iznese popis ubijenih i nestalih, masovnih grobnica, logora i drugih mesta na kojima su ljudi zatvarani.

Predstavnik REKOM-a, režiser iz Beograda Lazar Stojanović, kaže da je optimista u pogledu konačne realizacije ovog projekta.

„Optimista sam da će to i ovoga puta odaslati istu poruku, a ta poruka je veoma važna. Ako stvari gledamo iz više uglova, i ako ih radimo regionalno, imamo mnogo više šansi da se približimo istini, da se približimo činjenicama, pa i pomirenju ako hoćete, nego ako to radimo lokalno, nacionalno i svako u svojoj državi“
, smatra Stojanović.

Maju Mićić smo pitali - da li je bilo otpora i da li su zabeležene neke neprijatnosti na punktovima za izjašnjavanje građana:

„Za sada to u Srbiji teče prilično mirno. Nismo verovali u neku organizovanu, sistematsku anti-kampanju u Srbiji. Naravno, uvek se možemo iznenaditi, ali ono, čime se za sada suočavamo, jesu neke teorijske rasprave, iznošenje nekih dilema i skepse koje postoje.”

Podrška i u Skupštini


Kako tvrde organizatori, obavljeni su i razgovori sa poslaničkim grupama u Skupštini Srbije, pred kojima će se na kraju i naći inicijativa za osnivanje REKOM-a. Od njih, za sada, stižu samo pozitivni odgovori.

Podršku ovoj ideji daje i Boško Ristić, član Predsedništva vladajuće Demokratske stranke i predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe i upravu.

„Smatram da je izuzetno važno da se sazna istina o žrtvama i zločinima koji su počinjeni jer je to, pre svega važno da bi žrtve, njihove porodice i prijatelji dobili satisfakciju. Za nas, kao društvo, koje je otvoreno i koje želi da demokratizuje svoje institucije i sve odnose u njemu, važno je da se suočimo sa prošlošću i da dođemo do podataka koji će nam omogućiti da saznamo razmere zločina na prostoru bivše Jugoslavije, ali isto tako i da saznamo početne činjenice za one zločine koji još uvek nisu rasvetljeni. Suočavanje sa prošlošću i inicijativa REKOM-a zaista su potrebne za revitalizaciju društva koje želi da se demokratizuje i da ostvari demokratske standarde, koji bi bili prihvatljivi i korisni za sve članove društva”
, kaže Ristić.

Da li možemo da očekujemo da će vladajuća koalicija u Skupštini prihvatiti ovu inicijativu?

„Ja ću se zalagati da se inicijativa REKOM-a podrži jer smatram da je ona dobra i korisna i da taj, najveći regionalni projekt na području bivše Jugoslavije, zaista zaslužuje veliku pažnju i podršku demokratski orijentisanih snaga u Srbiji.“

Kako predstojeću skupštinsku proceduru vidi Maja Mićić iz Inicijative mladih za ljudska prava:

„Moguće je da će oni krenuti u proces određenih izmena, ali je na nama da nekako nadgledamo kako će oni voditi taj proces, da nadgledamo da sva ta dokumenta ne ostanu samo neki papiri u nečijoj fioci, već da se zaista, bez ikakvih izgovora, dalje krene u proces osnivanja Komisije.“
XS
SM
MD
LG