Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Srbi u Hrvatskoj odlučuju sami o sebi


Predsjednik Srbije Boris Tadić i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović u Zagrebu, studeni 2010
Iz Hrvatske i sami Srbi, o kojima se navodno stara Beograd, poručuju da imaju preča posla od zahtjeva za konstitutivnošću. Svoja građanska prava žele da rješavaju u dijalogu i normalizaciji odnosa, koje su započeli hrvatski i sprski predsjednici - Ivo Josipović i Boris Tadić.

Bez obzira što je Beograd povukao sporne odredbe o konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj i Crnoj Gori, saborski zastupnik desne Hrvatske stranke prava, Danijel Srb, smatra da pojačana briga Srbije o Srbima u regiji neminovno vodi ka novom zaoštravanju odnosa na ovim prostorima.

„To je nastavak politike s kraja 80-tih. Ponovno smo u onom vremenu kada je Milošević izašao sa nacionalnim programom i Memorandum srpske Akademije nauka i umjetnosti. Srbija nastavlja sa svojom agresivnom politikom prema ostalim u okruženju“
, ocjenjuje Danijel Srb.

Svojom „zaštitom“, uvjeren je Srb, Srbija će samo naštetiti Srbima u Hrvatskoj.

„Oni su uvijek žrtva velikosrpske politike, samo što Srbi u Hrvatskoj uvijek prihvaćaju da budu žrtve velikosrpske politike“
, navodi Danijel Srb.

Politički analitičar i sveučilišni profesor, doktor Žarko Puhovski, zastupa sasvim suprotno mišljenje.

„Moje uvjerenje je da to objektivno nema nikakve veze sa događajima iz 1991. godine jer se radilo o drugom režimu u Srbiji, ali i u Hrvatskoj, a što je puno važnije - radilo se o ratu. Činjenica je da važi pravilo - ko se jedanput opeče i na hladno puše - i treba do neke mjere razumjeti to što se nekom u Hrvatskoj to može učiniti sličnim jer je to smatraju, što je tipično za nacionaliste, da se Hrvatska nedovoljno brine o Hrvatima izvan domovine, dok brigu Talijana, Mađara ili Srba za svoju manjinu u Hrvatskoj, smatraju miješanjem u unutrašnje poslove. Čini mi se da je to sasvim normalno postupanje, karakteristično za modrene države. Odvija se u demokratskom kontekstu današnje Srbije i, uz izuzetke pojedinih glupih izjava nekih srpskih ministara o konstitutivnosti i slično, ovo ne može biti objektivnim razlogom za pogoršanje odnosa“
, ocjenjuje profesor Puhovski.

„Srbija mora poduprijeti ono što odluče sami Srbi u Hrvatskoj. Oni o konstitutivnosti nisu ni diskutirali, imaju pametnijega posla, a njihova građanska, ljudska i manjinska prava su da budu ravnopravni građani u Hrvatskoj i da budu priznati kao novonastala manjina“
, istakao je saborski zastupnik i potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, doktor Milorad Pupovac.

Ima važnijih tema

Isto o pitanju konstitutivnosti ponavlja i predsjednik SDSS-a, doktor Vojislav Stanimirović.

„Mi o tome nismo razgovarali iz prostog razloga što u Hrvatskoj za takvo nešto ne postoji politička volja od bilo koje stranke pozicije ili opozicije. Mogli smo da razgovaramo u našim krugovima u vezi stečenog prava,

Fotogalerija: Predsjednik Srbije Boris Tadić u posjeti Vukovaru, 04.11.2010.

x
da li ga imamo ili ne. Mi to pitanje nikada nismo postavljali jer ne postoji politička volja za tako nešto. Mislimo da ima važnijih stvari što bi dvije države trebale da razriješe u vrlo kratkom roku, posebno ako Hrvatska želi ući u EU. To je izbjeglička problematika, koja nije još ni iz daleka riješena. Očekuje se donatorska konferencija, koja bi mogla definirati probleme vezane za izbjegličko pitanje, koja će biti u 7. mjesecu, a koja bi obuhvatila Bosnu, Hrvatsku i Srbiju. Ovo nema nikakve veze sa politikom 90-tih. Postoji neki strah od asimilacije Srba u Hrvatskoj, Bosni i Crnoj Gori. Odatle mislim da potiču ove inicijative Ministarstva za dijasporu. Mislim da oni trebaju sa nama, koji ovdje živimo, da razgovaraju o svim tim otvorenim problemima. Mi možemo da posredujemo da se ti problemi razriješe. Mislim da suradnja, koja je dobro započela između dvije države, treba da se nastavi“
, kaže Stanimirović.

„Mislim da je najvažnije ono što su započeli predsjednici Josipović i Tadić, da se uspostave nekakvi normalni odnosi između dvije države. Kroz tu normalizaciju odnosa se stvaraju uslovi za punu integraciju, povratak izbjeglica i programi podsticanja, investiranja i ulaganja, koji bi kroz ekonomiju pomogli zapošljavanju svih manjina i pripadnika ove države. To je po meni ključna stvar. Intimno, mnogi Srbi u Hrvatskoj bi htjeli biti konstitutivni narod jer ih to vraća u prošlost kada su lijepo i normalno živjeli. Više je to vezano za ono kako je nekada bilo. Mi svi, koji se bavimo tim pitanjima, smo dobro svjesni da ovaj Zakon o pravu nacionalnih manjina nama pruža dovoljnu mogućnost da živimo ravnopravno, ako bi se on počeo primjenjivati. Nama je daleko važnije da se primjenjuje Ustavni zakon i svi pozitivni zakoni, te da se omogući Srbima održiv povratak i puna ravnopravnost, da uživaju ona prava koja im je zakon predvidio kroz zapošljavanje, rješenje stanarskih prava i ostalog. Beograd treba da osluškuje i sluša šta mi, koji ovdje živimo, govorimo kako mi vidimo da nam se može najbolje pomoći jer mi taj život najbolje osjećamo“
, ocjenjuje predsjednik Srpskog demokratskog foruma, Veljko Džakula.

Doktor Puhovski vjeruje da nema mjesta zabrinutosti.

„Čini mi se da nema mjesta zabrinutosti, dapače. Dobro je da se upozori na to jer samim tim što je prestao jedan tip direktnog pritiska na Srbe, nije prestala nelagoda njihovog svakidašnjeg opstanka. O tome se trba, prije svega, brinuti u Hrvatskoj, što se čini do neke mjere, ali nije zgorega da to čini matična država, kada već insistiraju sve suvremene zajednice na konceptu nacionalne države. I Srbija i Hrvatska, sa svim razlikama među njima, išle su tragom ekstrema. Iz ekstremna kojim se vojnom silom pokušalo pomoći svojima na teritoriju druge države, do situacije početkom 2000. godine, kada su se oba režima bavila unutrašnjim pitanjima i nisu imali baš puno vremena da se bave Hrvatima ili Srbima preko granica. Sada bi, uz malo sreće, to moglo doći u neku sredinu normalne brige“
, zaključuje Puhovski.

Pogledajte komentare (4)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG