Dostupni linkovi

Nužna reforma penzionog sistema


U redu za penzije, Sarajevo, maj 2010
Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini živi oko 536 hiljada penzionera, ali većina njih jedva preživljava od svojih penzija. Oko 20 posto penzionera ima primanja ispod 160 KM, ili 80 eura, a 60 posto ispod 300 KM. Penzioneri su ogorčeni zbog nebrige društva.

„Penzioneri – to su obični jadnici. Nikad im gore nije bilo.“

„Vrlo loše. Mala penzija, ne može biti manja. Kraj s krajem – jedva. Jedva.“

„Niko ne dobije onoliko koliko je zaradio za svoga radnog staža. Još se odbija dio.“


RSE: „Može li se živjeti od penzije?“

„Od penzije – ne može. Stvarno ne može. Nije nikakvo pretjerivanje, ali ne može.“

Trenutno je u Federaciji više od 200.000 gladnih penzionera, kaže predsjednik Saveza udruženja penzionera Omer Omerefendić. Penzije se nisu povećavale već dvije godine, a odnos plate i prosječne penzije u posljednjih dvanaest godina je od 39 do 42% posto.

I takvo stanje su, kaže Omerefendić, nadležni hjteli da “zabetoniraju” u prijedlogu strategije reforme penzionog sistema: Ta Strategija bila je već u parlamentarnoj proceduri, ali je povučena zbog nezadovoljstva udruženja penzionera. Omerefendić predlaže slijedeće promjene:

„Da bi se ovaj sistem međugeneracijske solidarnosti održao, neophodno je da postoje na jednog penzionera tri zaposlena radnika. Inače, ako je manje, taj sistem pada. Međutim, kod nas se taj sistem još održava, odnosno nije pao, zahvaljujući upravo niskim penzijama koje su male. Sada je taj odnos 1,2 zaposlena prema jednom penzioneru. Dakle, mi tražimo da se poveća zaposlenost, da se oporezuje rad na crno i da se poveća disciplina oko naplate doprinosa za penziono osiguranje.“


Penzioner, ilustracija, foto: Boris Miljević
Reforma penzionog osiguranja je u nekoj vrsti tranzicije. Priča oko reforme traje godinama ali na njenoj realizaciji jedva da ima pomaka.

Ivan Rogić
, zamjenik direktora Fonda pezijsko-invalidskog osiguranja Federacije BiH kaže da se zbog loše ekonomske situacije reforma stala.

„Tu reformu treba zaista napraviti koliko sutra. Gledajući dugoročno, mi smo u dosta lošoj situaciji. Ako se nastavi ovaj trend povećanja broja umirovljenika, a da imamo istu razinu prilikom prikupljanja novca - kao što smo to imali prošle godine kada je to bilo nekih 118 miliona maraka mjesečno - naša su predviđanja da ćemo, gledajući neku krivulju, stalno polako padati. Gledajući analitički, mi smo u dosta lošoj situaciji ako ne počnemo neko čišćenje ovog fonda u obliku reformi, a i u obliku nekih drugih propisa koje može sama Vlada donijeti“
, navodi Rogić.

U drugom bh.entitetu slična je situacija. Najniža penzijeu RS-u je oko 160KM, jedna trećina penzionera živi na ivici siromaštva.

A situaciju otežava i činjenica da je broj uplatilaca doprinosa u padu, a da se stalno povećava broj penzionera.

„Naše penzije ne idu prvog, ne idu do desetog u mjesecu – kako to zakon kaže, nego se produže i dalje, tako da iz narednog mjeseca, praktično, za prošli mjesec uzimamo prihode, što znači da mi imamo dubiozu u Fondu", kaže Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Vraćanje dugova i i kontraola uplata


Narodna skupština RS-a usvojila je Strategiju o reformi penziong sistema, kojom se želi osigurati dugoročna održivost i finansijska stabilnost penzijskog sistema u uslovima demografskih i ekonomskih promjena.

Demografska slika BiH nije ohrabrujuća, jer BIH spada u zemlje čije stanovništvo je u izraženom procesu starenja i približavamo se pragu prosječne starosti stanoništva od 40 godina, ocjenjuje demograf Stevo Pašlić i dodaje da će se sve to odraziti na sistem penzijskog osiguranja.

„Prosječan životni vijek stanovništva se produžava, a natalitet opada. Kada to dovedemo u vezu s penzionim fondom, to znači da će penzioni fondovi u narednom periodu biti znatno, znatno opterećeniji. Mi, u ovom trenutku, nemamo toliko izražen problem, ali je evidentno da će ovakvi demografski trendovi do 2050. godine, kako mi računamo projekcije u demografiji, uticati, naravno, da će se smanjiti broj stanovnika BiH, da će struktura stanovnika po starosti biti znatno izmijenjena, da će biti znatno povećan broj stanovništva starog preko 65 ili 66 godina, i – znatno manji broj mladog stanovništva“
, navodi Pašić.

Očigledno je da u oba entiteta postoje brojni problemi u penzijskom sistemu. Iz udruženja penzionera poručuju da bi se zakonski trebala pojačati kontrola uplata u penzijski fond, onemogućiti poslodavcima i lokalnim vlastima otpis dugova za penziono osiguranje radnika.

Također traže od vlasti da se vrate dugovi koje su vlade uzele, kao i da se zakonski ograniči prijevremeno penzionisanje pojedinih kategorija osiguranika.

Zbog svega navedonog u Savezu samostalnih sindikata BIH kažu da je reforma penzionog sistema nužna. Predsjednik ove organizacije Ismet Bajramović.

„Kako ojačati Fond - jer Fond je bitan, ovdje gdje su pare? Taj fond se može jedino ojačati ukoliko se oslobodimo demagogija da onaj sistem sa crnim tržištem radne snage drži socijalni mir. Šta mislite – da se sada stotinu hiljada ljudi prijavi i da se za njih počnu uplaćivati doprinosti?! Koliko bi to ojačalo Fond PIO!? On bi već bio stabilan, odakle bi se penzije mogle normalno i bez ikakvog opretećenja da isplaćuju, čak i da se povećaju“
, navodi Bajramović.

Penzioneri od najvljenih reformi ne očekuju mnogo.

„Mi smo izgubili svaku vjeru u to da će se nešto poboljšati. Stalno, svaki puta kažemo: „Biće bolje, biće bolje“ – a nikad bolje. Sad vičemo: „Nek' ostane ovako – pa dobro je“.“

„Neće biti bolje nikad, dok ne dođu pravi ljudi i sposobni ljudi da to urade.“

„Prvo treba srediti državu, pa da bude sistem u redu, pa onda sve ostalo. Nema države – nema ništa. Eto, to je to.“

„Ovdje nema države, sine.“
XS
SM
MD
LG