Dostupni linkovi

Institucionalna kriza odgodila penzijsku reformu


Penzioner, ilustrativna fotografija, foto: Midhat Poturović
Penzioner, ilustrativna fotografija, foto: Midhat Poturović
Na Kosovu oko 180,000 penzionera, oni koji imaju više od 65 godina primaju starosnu penziju od 45 eura mesečno, a oni koji su plaćali penzioni doprinos 15 godina pre rata, uzimaju 80 eura, bez obzira koje su profesije. Sobzirom na poprilično visoke cene, ove sume nikako nisu dovoljne ni za elementarne namirnice, kažu penzioneri. Oni za ovakvu situaciju najviše krive kosovsko rukovodstvo.

Tokom cele ove godine bila su obećanja da će Skupština Kosova do kraja godine usvojiti Zakon o penzijama koji bi povećao penzijska primanja od 10-25 posto.

Međutim, prouzrokovana institucionalna kriza na Kosovu kao i pad Vlade, odložili su usvajanje ovog zakona za sledeću godinu, kaže za naš program Nenad Rašić, ministar za rad i socijalnu zaštitu u Vladi Kosova.

“Taj zakon je trebao da bude usvojen do kraja godine. Nažalost desilo se ovo što se desilo sa Vladom, ali u svakom slučaju u drugoj vladi bi trebao da se razmatra taj zakon. Mi smo tehnički pripremili to. Taj zakon je nosio određeno povećanje koje možda nije bilo u procentu koliko bi penzioneri želeli, ali jeste jedno povećanje koje obećava. Zakon reguliše status onih koji su plaćali doprinose 15 godina pre rata, reguliše status i prava na penzije i osnovnih penzija ali i ostalih kao što su penzije rada, porodične penzije”, kaže Rašić.

Za penzionere koji su plaćali doprinos pre rata, novi zakon bi povećao njihovu penziju sa 80 na oko 100 eura, kaže Rašić.

“Možda se nekom čini da je to mali korak ali je korak poboljšanja”, kaže on.

Nije problem novac


Musa Limani, profesor ekonomije na prištinskom univerzitetu međutim smatra da ta povišica neće promeniti socijalni status penzionera, zato što je, pre svega, baza dosta niska, koja za njega ne predstavlja penziona primanja već socijalnu pomoć.

“Ja bih rekao da ovo uopšte ne treba da se pominje kao penzija. To je jedna dosta niska socijalna pomoć, prema tome ne možemo govoriti uopšte o penzijama na Kosovu. Sa veoma simboličnim primanjima, ukoliko jedan penzioner nema ostale izvore prihoda, postavlja se pitanje kako on može osigurati sebi egzistenciju”
, navodi Liman.

Limani dodaje da ono što se penzionerima na Kosovu desilo u posleratnom periodu predstavlja veliki užas, a dosadašnji kosovski lideri nisu pokazali spremnost i volju da promene ovu situaciju. On naglašava da nije u pitanju nedostatak finansijskih sredstava već nedostatak volje političkog rukovodstva.

“Svih ovih godina budžet Kosova je pratio suficit, tako da ukoliko postoji suficit, niko iz Vlade ne može da kaže da nema sredstava. Nije problem u tome, već je problem što nema spremnosti da se reši ovaj problem
”, kaže Liman.

Ramë Alihajdaraj, predsednik Udruženja penzionera Kosova, kaže da se stanje penzionera sve više pogoršava, te da ova kategorija društva zaslužuje bolji tretman od strane institucija Kosova.

“Penzioneri smatraju da su veoma zapostavljeni i ignorisani. Dobijamo ovu pomoć, tzv. penziju, ali sa tim novcem nemožemo priuštiti ni minimalne potrebe, zato što iz dana u dan poskupljuju namernice i komunalije, transport, a najgore je što oni pate od hroničnih bolesti”, kaže Alihajdaraj.

Zbog niskih penzija a visokih cena lekova, desi se da mnogi penzioneri i preminu jer nisu u stanju da se leče, kaže penzioner Bislim Gashi.

„Stanje je veoma teško. Obećali su da će povećati penzije, ali se ne zna kada, pošto nema sredstava. Bilo bi dobro da postoji Zakon o penzijama i da se stvori penzioni fond. To bi malo poboljšalo situaciju. Ima penzionera koji umiru zato što nemaju novca da kupe sebi lekove“
, kaže Gaši.

Pošto kosovski penzioneri žive u veoma teškim uslovima te sa ciljem poboljšanja uslova, oni su formirali dve političke partije koje su formirane ove godine - Partija penzionera Kosova i Partija penzionera i invalida - ali ni to nije uspelo popraviti situaciju na terenu.
XS
SM
MD
LG