Dostupni linkovi

Černobiljska iskustva trebaju biti pouka


Oko nuklearke u Černobilju na 30 kilometara je i danas zabranjena zona, fotografija iz ožujka 2011
Posljednja mjerenja pokazuju da je razina radioaktivnog joda u moru pored Fukušime gotovo 4.500 puta veća od dozvoljene. UN-ove agencije za zaštitu zdravlja i Agencija za atomsku energiju preporučuju japanskoj Vladi daljnju evakuaciju stanovnika iz radijusa od gotovo 40 kilometara od nuklearke.

Područje oko Černobila, 25 godina nakon katastrofe, za koju je javnost saznala tek nakon nekoliko dana (jer su tadašnje sovjetske vlasti krile informaciju o nesreći), danas izgleda kao zona duhova.

Tako je gradić Pripyat, u kojemu je do 26. aprila 1986. godine živjelo oko 50.000 stanovnika, danas pust. U području oko takozvane „zone izuzeća“ deseci su napuštenih sela, kuće su zarasle u travu, ali, usprkos radijaciji, koja je i danas više nego je dopušteno, neki su se vratili, naglašava direktorica ukrajinskog servisa našeg radija, Irena Chalupa.

„Nakon nesreće je gotovo 350.000 ljudi evakuirano i raseljeno iz područja oko nuklearke. Smješteni su diljem zemlje, najčešće u takozvanim panelacima, neboderima kakvi su građeni u komunističko doba. Neki su se vratili natrag kući, ne u velikom broju, usprkos radijaciji koja je i dalje iznad dopuštene. Sjećam se jednog čovjeka kojeg su smjestili na 12 kat nebodera. Cijeli s
Direktorica ukrajinskog servisa RSE Irena Chalupa kaže kak o se Ukrajinci plaše da se pravi podaci o Fukushimi kriju. Sjećaju se da je za vrijeme Černobilja i njima rečeno da je sve u redu, a udisali su visoko radioaktivan zrak.
voj život boravio je na selu, volio prirodu. Kaže kako je sjedio na balkonu i razmišljao da bi mu bilo najbolje skočiti i ubiti se. Nije mogao podnijeti život u zatvorenom prostoru, kao u kutiji, i vratio se na selo. Prije nekoliko godina bila sam u Černobilu. Ima sela u kojima živi tek jedno, dvoje staraca. To je njihov dom. Bilo mi je fascinantno vidjeti – s jedne strane neobična priroda, a istodobno ne može čuti zvuk telefona ili automobila, već samo fijuk vjetra i pjev ptica. Mislim da su Ukrajinci možda i previše senzibilizirani kada je riječ o Černobilu. Uvijek, kada se dogodi neka nuklearna nesreća, vuku se paralele. Ljudi suosjećaju s tragedijom ljudi u Fukušimi. No, oni uvijek sumnjaju da je stanje gore nego što je objavljeno. Plaše se da se pravi podaci kriju. Sjećaju se da im je rečeno da je sve u redu. Bili su pozvani na Prvomajsku paradu, a udisali su visoko radioaktivan zrak“
, navodi Chalupa.

Javnost mora znati


Kao izravna posljedica eksplozije u reaktoru 4 u Černobilu, umrla je 31 osoba. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je zbog raznih vrsta malignih oboljenja, nakon černobilske katastrofe, umrlo oko 4.000 ljudi.

Greenpeace tvrdi da ih je umrlo oko 200.000, dok posljednji izvještaji donose zastrašujuću brojku od milijun umrlih nakon Černobilske tragedije.

Jedan od svjetskih stručnjaka, profesor Yury Bandazhevsky, jedan od prvih znanstvenika koji je otkrio uzročnu vezu između izloženosti čak mal
"Mora se dati objektivna informacija, a čini mi se da Japanci ipak nisu dali punu informaciju", kaže doktor Bandazhevsky.
im dozama zračenja na ljudski organizam i pojave ozbiljne bolesti, zbog oštre kritike bjeloruskih vlasti, a radi njihove pasivnosti nakon katastrofe u Černobilu, bio je uhapšen 1999. godine.

Nakon šestogodišnjeg zatvora odlazi u Francusku 2007., pa Litvu, a danas živi i radi u Ukrajini. Šef je koordinacije analitičkog centra „Ekologija i zdravlje“, koja djeluje pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta. On je itekako zabrinut razvojem događaja u Fukušimi.

„Situacija se ponavlja. I prije 25 godina smo o Černobilu slično pričali. Prvo se govorilo kako nema problema, da je sve sigurno. Onda smo se suočili sa strašnom tragedijom. Naravno, Fukušima nije u blizini. Znate, to su četiri reaktora, to je veliki problem za svijet. Mora se dati objektivna informacija, a čini mi se da Japanci ipak nisu dali punu informaciju. Naime, međunarodna zajednica, na osnovu takvih podataka, bi trebala poduzeti mjere za zaštitu javnog zdravlja. Curenje radioaktivnih materija se nastavlja i nepoznato je kakav će biti stvarni učinak. Što se tiče nas, Bjelorusa, Ukrajinaca i Rusa, mi smo u teškoj situaciji već dugo vremena. Doze zračenja, kojima je bilo izloženo nekoliko generacija, su prilično velike. Posljedice su teška oboljenja od kardiovaskularnih bolesti i raznih vrsta karcinoma. Dodatne doze, čak i vrlo male, će dovesti do pogoršanja zdravlja ljudi. Posebno su ugroženi siromašniji, čija je prehrana lošija i imunitet im je slabiji. Zaključiti, da se ništa strašno ne događa, ravno je kriminalu”, ocjenjuje profesor Bandazhevsky.

Katastrofa u Japanu






Sve o posljedicama zemljotresa i cunamija i nastojanjima japanskih vlasti da spriječe nuklearnu katastrofu

O teškoj tragediji koja je zadesila Japan zbog cunamija i zemljotresa, o tome kako su građani sve to doživjeli, da li strahuju od novih potresa i kakva je generalno situacija u toj zemlji, iz prve ruke za Radio Slobodna Evropa govore Jadranka Stojaković, bh. pjevačica koja godinama živi u Japanu i Damir Šagolj, fotoreporter novinske agencije Reuters.

Jadranka Stojaković, kazala nam je kako Japan izgleda kao da su se dva najveća rata desila.

Šagolj kaže da je humanitarna situacija na sjeveroistoku te zemlje, koji je najviše pogođen prošlonedjeljnim zemljotresom i cunamijem, izuzetno teška.

Britanski nuklearni fizičar Frank Barnaby takođe u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže kako se treba nadati da Fukušima neće nadmašiti Černobil.Sve o posljedicama zemljotresa i cunamija i nastojanjima japanskih vlasti da spriječe nuklearnu katastrofu
XS
SM
MD
LG