Dostupni linkovi

Sindrom “berluskonizacije” zahvatio Balkan


Ilustrativna fotografija
Mediji su kroz istoriju bili moćno oružje u rukama političara ili biznis grupa.U zemljama u tranziciji taj krug proširen je i na uticaj grupa veznih za kriminal.

Sindrom “berluskonizacije”, osnosno kupovine glasila u svrhu sopstvene političke ili ekonomske promocije koje je aktuleni premijer Italije Silvio Berluskoni započeo prije tridesetak godina kupovinom medijske grupacije Mediaseta, Balkan je po okončanju jednopartijske kontrole medija zahvatio sa tranzicijom.

U temi sedmice govorimo o vlasničkoj strukturi medija na Balkanu, kakav je njihov uticaj na javno mnjenje, te prvenstveno kakve su njihove veze sa političkim, biznis i kriminalnim krugovima.

Najeksplicitniji neprikriveni primjer sprege politike i biznisa na Balkanu ili takozvane berluskonizacije imamo u BiH, gdje je vlasnik jednog od najuticajnijih medija u zemlji osnovao političku stranku koja je na upravo završenim izborima, iako nova snaga, ostvarila dobar rezultat.

Oni politički akteri koji nemaju direktno vlasništvo u medijima po već oprobanom receptu imaju utcajne prijatelje vlasnike medija ili kao u RS, javni servis u službi aktuelne političke elite. Više u tekstu Marije Arnautović Mediji u BiH vezani za političke igre.

Medijska scena Srbije trenutno prolazi kroz jedan od najtežih i najneprijatnijih perioda. Iako izostaju oni najbrutalniji elementi koji su oslikavali Miloševićevo vrijeme, mediji su i dalje izloženi političkim i drugim pritiscima, koji se najsnažnije reflektuju kroz njihov materijalni položaj i finansijsku zavisnost.

Ključni problemi sa kojima se suočavaju mediji u Srbiji su koncentracija vlasništva i netransparentno vlasništvo. Kada su u pitanju lokalni i regionalni mediji, tu se takođe pojavljuje i dodatni problem, jer su se, kroz brojne privatizacije, kao novi vlasnici pojavili ljudi sa sumnjivom prošlošću i sumnjivo stečenim kapitalom, navodi Nebojša Grabež u tekstu Pritisci i pretnje smrću novinarima u Srbiji.

Kada se govori o političkom uticaju na vlasnike crnogorskih medija iz glasila koja kritikuju vlast odmah će ukazati na slučaj Pobjede u kojoj je država i dalje većinski vlasnik i koja, kako tvrde, zbog toga i piše po diktatu DPS-a.

Druga strana optužuje vlasnike Vijesti i Monitora da su se obogatili mešetarenjem na berzi, da su, kada im je trebalo, sarađivali sa vlašću i da pokazuju otvorene političke ambicije. Koliko su vlasnici crnogorskih medija nezavisni od političkih, finansijskih centara moći i kriminala, istraživao je Predrag Tomović u tekstu Pranje novca i političke ambicije preko crnogorskih medija.

Jedna od najskrivanijih činjenica u hrvatskom medijskom prostoru su vlasnici medija, ističu čelni ljudi Hrvatskog novinarskog društva i medijski stručnjaci.

Uglavnom se ne zna ko stoji iza formalnog vlasništva, ko stoji iza čijeg imena, ali se zna da izravno intervenišu na uređivačku politiku i u tijesnoj su vezi s političarima i biznismenima, a novinari, kaže jedan od zagrebačkih sagovornika, 'ko nevini u ludnici', pod prijetnjom otkaza, rade u sve težim uslovima i pišu pod cenzurom ili autocenzurom.

Prvi put u 18 godina, ovog su se sedmice dogodila i dva novinarska štrajka, jedan u Glasu Istre, a drugi na Radiju 101, bilježi u tekstu Hrvatski novinari pod cenzurom Ankica Barbir Mladinović.

Na Kosovu smatra se gotovo svi mediji podržavaju neki politički subjekat ili osobu koja pripada nekoj partiji. Stoga, većina vlasnika medija na Kosovu drže medije upravo zbog svojih političkih i biznis interesa, kaže Amra Zejneli u tekstu Iza većine kosovskih medija stoje političke stranke.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG