Dostupni linkovi

Ekonomska kriza mnoge je u svijetu natjerala da dva puta razmisle da li će ići na ljetovanje. Ako se odluče na odmor, čekaju posljednji trenutak za uplatu aranžamana. Biraju jeftinija odredišta, skraćuju planirane godišnje odmore. Tradicionalno štedljivi Česi, ove će godine radije ljetovati kod kuće, nego u inozemstvu.

Broj Nijemaca, ali i Talijana, koji u julu i augustu preplave evropske auto putove u smjeru prema moru, biti će manji nego ranijih godina. Razlikuju se građani u državama regije od onih u Evropi? Hoće li im recesija pokvariti ljetovanje?

U BiH solidno interesovanjeza ljetovanja

Uprkos stalnim upozorenjima da će svjetska ekonomska kriza dodatno „istanjiti“ novčanike građana Bosne i Hercegovine, kojima radnička plaća ne pokriva ni mjesečne troškove, turističke agencije ovih dana zadovoljno trljaju ruke i kažu kako je zanimanje ipak solidno, a za neke destinacije, poput Grčke, Turske i Tunisa, i povećano. Iz Sarajeva, Selma Boračić:

Iako se bliži vrijeme godišnjih odmora, većina bosanskohercegovačkih građana ljeto će provesti uz neku rijeku ili jezero u BiH. Najveći broj Banjalučana zainteresovan je za ljetovanje u Grčkoj. Međutim, kada čuju da sami moraju doći do vize, većina ih odustane, te se odluči ipak za neku od plaža susjedne Hrvatske. Predstavnica turističke agencije Splendid, Dana Skrobić:

„Ljudi su ovog ljeta najviše zainteresovani za Hrvatsku, konkretno Makarsku Rivijeru, jer je to najpovoljnije. Imamo u ponudi privatni smještaj, kao i usluge na bazi polupansiona.“


Sarajlije su pak najviše zainteresovane za neku od egzotičnijih destinacija. Prema riječima direktora turističke agencije „Sirius Travel“ Bakira Zagorice, najviše interesa građani pokazuju za destinacije do kojih postoje čarter letovi, a to su Turska, Tunisi Egipat:

Makarska
„Pored inostranih destinacija koje nudimo, tu je i standardna ponuda za ljetovanje u Hrvatskoj. Najinteresantniji dio hrvatske obale za naše goste je Makarska Rivijera, i zbog blizine i navike ljudi da putuju na taj dio obale.“


Za Hercegovce, čini se, nema većih teškoća oko odlaska na more. Predstavnica turističke agencija „Fortuna Tours“ iz Mostara, Sanja Kaljužnji:

„Odlučivanje ovisi o tome da li građani imaju hrvatsku putovnicu ili bosanskohercegovački pasoš. Uglavnom su to Turska, Tunis, Egipat, sa polascima iz Sarajeva. Naravno, Jadran je svake godine bez premca na prvom mjestu. Hoteli na Jadranu se prilagođavaju trenutnoj situaciji – dobivamo neke akcije, popuste, dobre uvjete, povoljnije cijene za smještaj. Isto to vrijedi za Tursku.“

Jadran je svake godine bez premca na prvom mjestu. Hoteli na Jadranu se prilagođavaju trenutnoj situaciji – dobivamo neke akcije, popuste, dobre uvjete, povoljnije cijene za smještaj. Isto to vrijedi za Tursku.

Pitali smo građane gdje će ove godine ljetovati?

„Najvjerovatnije na hrvatskom primorju. Naravno, o tuđem trošku. O svom ne mogu.“

„Nisam se još odlučio, svugdje je skupo.“

„Neću nigdje. Nezaposlen sam.“

„Najvjerovatnije u Vodicama.“

„Još uvijek ne idemo nigdje, faks je još u tijeku. Ja nisam odavde, iz Čapljine sam, tako da ću odmor provesti vjerojatno dole kod nas na rijeci.“

„Ići ću u Crnu Goru, u Budvu, sedam dana. Imam tamo neke prijatelje.“

„Ja ću najvjerovatnije u Hrvatsku. Alternativa je Crna Gora.“


Smještaj u privatnim apartmanima je poskupio, dok vlasnici hotela pokušavaju spasiti što se može, kaže Dana Skrobić:

„Hoteli da pet zvjezdica su jeftiniji, ali opet se ljudi manje odlučuju za njih baš zbog te krize. Odlučuju se za privatni smještaj koji je za nijansu poskupio u odnosu na prošlu godinu, za nekih desetak eura, ali je i dalje najpovoljnija solucija i najtraženiji je.“


Sanja Kaljužnji, iz mostarske agencije „Fortuna tours“, kaže da se osjete posljedice ekonomske krize, te da će ove godine građani manje putovati nego prethodnih godina:

„Naši sugrađani su vrlo oprezni kad su u pitanju rezervacije, čekaju last minute ponude. Osjeti se manji pad. Međutim, za sada nemamo razloga za žaljenje.“


Uzimajući u obzir mjesečna primanja domaćinstava u BiH, koja u prosjeku iznose oko osam stotina konvertibilnih maraka, i ove će godine gotovo polovina putnika ljetovanje plaćati u ratama. Oni pak drugi, koji imaju mnogo manja ili nemaju nikakva primanja, nastaviće paziti na trošenje novca, jer ga nema dovoljno ni za osnovne potrebe.

Srbija: Kriza se ne odražava na letovanja

U Srbiji se kriza, kada je riječ o letovanju, gotovo i ne osjeća. Građani će se radije odreći kraćih putovanja nego odlaska na more. Ipak, radije će se zaputiti mnogo dalje, umjesto prema obali u susjedstvu. Istina, neki, zbog nostalgije, kažu da će ponovno na hrvatsko primorje, drugi kažu – u Grčku, Egipat, Tunis, ali ne na, blisku, susjednu, crnogorsku obalu. Beograd i Zoran Glavonjić:

Većina građana Srbije, uprkos finansijskoj krizi, ni ovog leta ne želi da se odrekne odmora na moru. Sudeći po informacijama iz većih turističkih agencija, najviše turista iz Srbije krenuće put Grčke, čak 42 odsto. Duplo manje posetiće Tursku i Bugarsku. Oko šest odsto Egipat. Dok je do pre nekoliko godina najpopularnija destinacija, Crna Gora, pri dnu lestvice interesovanja, zajedno sa Tunisom, gde će otputovati tri odsto građana. Jelena Gajinov, direktor marketinga u turističkoj agenciji „Travel House“, izjavila je za naš radio da se, kada su u pitanju putovanja, ovog leta ekonomska kriza praktično i ne oseća:

„Za sada se broj rezervacija ne razlikuje u velikoj meri od prošlogodišnjeg broja. Mislim da klijenti ni ove godine neće propustiti svoj odmor, jer je odmor nešto što im nadoknađuje energiju, naročito onima koji imaju porodice. Možda će se odricati kraćih putovanja, za Uskrs i tako dalje, ali će sigurno ići na letnji odmor.“

Interesantno je da je Crna Gora u poslednje vreme jedno od najnepopularnijih odredišta, uglavnom zbog žalbi ovdašnjih turista na skupoću i lošu uslugu. Beograđani za naš program kažu da im je brčkanje na moru uvek bilo i ostalo najlepši odmor:

„Idem za deset dana u Grčku, zato što je jeftinija od Crne Gore. Mnogo mi se dopada. Tasos je prelep.“


Da li finansijska kriza utiče na letovanje?

„Ne utiče, jer mi je skuplje daletujem ovde u banji nego u Grčkoj, gde mi je mnogo lepša usluga i gde su prema nama turistima mnogo pažljiviji.“

„Voleo bih na more u Egipat. Važno mi je da idem sa društvom, ambijent može da bude bilo koji. Gde god si sa društvom, dobro ti je.“

„Na hrvatsko primorje, zato što sam tamo provodio skoro sva svoja ljetovanja koja su mu u lepom sećanju.“

Možda je razlog tome što su se srpski turisti donekle odrekli tradicionalnih destinacija i to što domaće agencije imaju sve raznovrsniju ponudu. Tako putnici mogu da biraju od Arube preko Barbadosa, Brazila, Jamajke, Mauricijusa, do Sejšela i Šri Lanke. Jelena Gajinov iz „Travel House“:
Maldivi

„Na primer, ako uzimate neke hotele sa četiri-pet zvezdica, možete da prođete veoma lepo i na nekim dalekim destinacijama, za istu cenu za koju biste letovali u Grčkoj. Možete letovati na Maldivima za 1.500-2.000 eura. Ima klijenata koji se odlučuju za veoma luksuzne hotele, tako da se nekad ti aranžmani mogu da kreću i po nekoliko hiljada eura. Ali, ono što se dobija, ne može da se izmeri novcem.“


Suočene sa ekonomskom krizom koja će se odraziti i na turizam, Hrvatska i Slovenija pred ovu sezonu počele su oštro da se bore za turiste iz Srbije. U Beogradu i drugim većim gradovima osvanuli su bilbordi Hrvatske turističke zajednice sa pozivima na tamošnje more uz slogane „Tako lepa, a tako blizu“ i „Kad srce kaže leto, kaže Jadran“. Slovenci su uzvratili istim potezom, dakle bilbordima tik uz one sa hrvatskom reklamom, u kojima zovu Srbe na svoj deo Jadrana uz poruke „Najbliže evropsko more“, „Prijatelji“ i „Vizne olakšice!“.

Prvi put posle rata u bivšoj Jugoslaviji, hrvatski hotelijeri i ugostitelji organizovano su se predstavili na beogradskom Sajmu i priredili promocije u glavnom gradu Srbije. Marinela Kolić, iz Turističke organizacije Pule, za naš program je rekla da Istra želi srpske turiste u velikom broju:
Želimo ponovno uspostaviti tu vezu sa Srbijom, jer smatram da smo odlično surađivali. Poznato je da viši ljudi vole dobro pojesti, da vole dobro popiti, da vole izlete, da vole potrošiti. Gostoljubivost i ta nekakva povezanost koja je postojala prije, postoji i sada.

„Iz razloga to su nat to bili dragi gosti prije. Želimo ponovno uspostaviti tu vezu sa Srbijom, jer smatram da smo odlično surađivali. Poznato je da viši ljudi vole dobro pojesti, da vole dobro popiti, da vole izlete, da vole potrošiti. Gostoljubivost i ta nekakva povezanost koja je postojala prije, postoji i sada.“


Turistički radnici iz Hrvatske, svojski su se potrudili, pa su, kao Ennio Forlani iz Vodnjana, u Beograd na degustaciju doneli istarske specijalitete:

„Može čaša vina? Turisti zaista mogu očekivati jako puno, pogotovo u gurmanskom segmentu, počevši od našeg pršuta do tartufa koji su istarski temelj za sve gurmane svijeta. O ribi koja je jedinstvena da ne govorimo. Zaista imamo puno toga za ponuditi.“


Za sada, rezultati su prilično mršavi, jer Slovenije skoro da i nema na mapi srpskih turista, dok se po broju organizovanih odlazaka, Hrvatska u ovdašnjim agencijama nalazi na dnu lestvice, pod rubrikom „ostalo“. Mada, Beograđani kažu da im dobro zvuči ideja o povratku na hrvatsko more:

„Išao bih kad bi me neko finansirao.“

„Mora da bude skuplje zato što je sto puta lepše od Crne Gore. Nisam dugo bila, ali Azurna obala je po lepoti posle hrvatske obale. Lepo je – zeleno i plavo.“

„Išao sam nekad, pa što ne bih išao i opet. Nekada davno, 1981. godine, sam bio u Poreču. Lepo je.“


Da se turisti iz ovih krajeva, mada veoma polako, ipak vraćaju na hrvatski deo Jadrana svedoči prošlogodišnji uspeh nove avio-linije JAT airways-a Beograd-Pula, koja je bila popunjena čak 98 odsto. Nakon tog uspeha, JAT je nedavno najavio i otvaranje letova za Dubrovnik, prvi put posle 19 godina pauze.

Crna Gora: Ljetovanje uglavnom na domaćoj obali

Kriza je pohodila i Crnu Goru, i to upravo kada su građani u većem broju počeli putovati na ljetovanja izvan Crne Gore. Što zbog krize, što zbog straha od njenih posljedica, ove će godine najveći broj građana ljetovati na crnogorskoj obali, najčešće vikendom, a oni bliže moru će to činiti svako poslijepodne, nakon posla. Istodobno, crnogorski turistički i radnici razletjeli su se na sve strane, posebno u okruženju, da privuku što više turista ove sezone. Iz Podgorice, Biljana Jovićević:

Crnogorske turističke agencije prošle godine nijesu mogle da prihvate sve one koji su odmor htjeli da provedu u inostranstvu, ove godine zainteresovanih ima, ali je slika sasvim drugačija. Kako nam kaže direktor agencije „Galileo“ Srđan Kovačević, osim krize, imaju i drugih problema:

„Ove godine smo recimo hendikepirani činjenicom da ne možemo više ljude da vodimo u Tunis, jer je Tunis za crnogorske državljane uveo vize. Obično smo imali putnike u hotele sa pet zvjezdica u Turskoj avionom, međutim ove godine Turska nije dozvolila avionima da lete čarter letovima za Tursku. Uz sve to imamo ekonomsku recesiju, kao i nedostatak pasoša. Dosta ljudi je išlo na odmor dižući kredite, međutim i banke su ove godine u lošijoj poziciji da daju kredite.“

U svakom slučaju, ovogodišnja ponuda „Galilea“ izgleda ovako:

„Veliko interesovanje i dalje imamo za Grčku, kao i Španiju. Trinaestodnevno ljetovanje u Španiji koštaće nekih 495 eura.“


„Galileo“ je ove godine u ponudu uključio i crnogorsko primorje, i to jeftinije varijante:
Budva

„U Crnoj Gori mogu da ljetuju nekih sedam dana za nekih 120-130 eura, bez ikakvih problema. Ako žele hotele sa više zvezdica, onda će naravno platiti malo više.“


Sreten Kankaraš
, iz agencije „Grand“, takođe kaže da je mnogo manji onih koji žele putovati, ali i ove godine imaju zainteresovanih za njihovu ponudu:

„Osim grčkih ostrva, koja mi tradicionalno radimo, Sicilije i Azurne obale, ove godine su u ponudi još i Tenerife, kao i posjete evropskim metropolama – Pariz, Barselona, Moskva, Petrograd…“


Što se cijena tiče, na istom su nivou kao i prošle godine, iako su turistički operateri najavljivali da će ove godine, zbog krize, cijene biti niže:
Sve te varijante koje smo mi organizovali odavde, to su bile varijante povoljnije nego bilo šta slično na našoj obali ili što se nudi u okruženju. To su bile, uslovno rečeno, promotivne tarife. Tako da nema nekih velikih pomijeranja.

„Sve te varijante koje smo mi organizovali odavde, to su bile varijante povoljnije nego bilo šta slično na našoj obali ili što se nudi u okruženju. To su bile, uslovno rečeno, promotivne tarife. Tako da nema nekih velikih pomijeranja. Recimo, deset dana na Krfu košta 299 eura. Što se tiče skupljih aranžmana, sa avionskim prijevozom, recimo dvanaestodnevna posjeta Tenerifima, sa obilaskom Barselone i boravkom u njoj, košta 1.150 eura.“


A Italija, omiljena crnogorska destinacija?

„Radimo ljetovanja na Siciliji. Desetodnevni boravak u hotelu sa četiri zvjezdice košta 620 eura.“

Sudeći, međutim, prema građanima sa kojima smo razgovarali, ove će se godine ljetovanje uglavnom preskakati:

„Ove godine neću ići na odmor. Ne zbog krize nego zbog posla. Brat će otići na odmor, a ja ću ostati da radim u radnji.“

„Nema para. Kriza je.“

„Na Žabljak. Imam malu bebu, od deset mjeseci, tako da ne mogu s njom po hotelima. Imamo kuću na Žabljaku, pa ćemo gore. Prošle godine smo išli na odmor u inostranstvo.“

„Nema se para za odmor.“


Građanima Crne Gore svakako je za utjehu činjenica da je od najudaljenije tačke na sjeveru do mora tri do tri i po sata vožnje i da se uvijek za vikend, a stanovnici Podgorice, Cetinja i Nikšića i radnim danima, nakon posla, mogu spustiti do obale, za koju će gosti sa strane – makar tako tvrde nacionalni turistički radnici – ove godine izdvajati manje nego prethodnih godina. Što se domaće ponude tiče, neprekidno ponavljana parola „naš cilj je elitini turizam“, koji pri tom, izuzimajući smještaj u elitnim hotelima, nijesu pratili i ostali podrazumijevajući elitni sadržaji, prošle se godine umalo obio o glavu turističkim poslenicima, a na to se još dodala i neočekivana kriza. Zato ove godine niko ne pominje ovu čestu poštapalicu kao opravdanje za visoke cijene iz prethodnih godina, već su se i Ministarstvo turizma i turistička organizacija razletjeli na sve strane, a naročito u zemlje regiona, da promovišu ponudu i zovu susjede da ovog ljeta po povoljnijim uslovima posjete Crnu Goru. Sa druge strane, ima naravno i ove godine građana Crne Gore koje kriza neće spriječiti da ljetuju u nekom od egzotičnih ljetovališta širom planete:

„Kao što su Daleki Istok – Bali ili Tajland. Ili Karibska ostrva – Kuba i Dominikanska Republika. Putovanje u Dominikansku Republiku će da košta nekih 1.200-1.300 eura, Kuba će koštati oko 1.600 do 2.000 eura. Bali će da košta nekih 2.000 eura.“

A za one sa najdubljim džepom putokaz je dao premjer Milo Đukanović, koji je prije nekoliko dana, zajedno sa kolegama političarima, ali i poznatim holivudskim zvijezdama, prisustvao otvaranju najluksuznijeg ljetovališta u Evropi, „Mardan palace“ u Anataliji, za čiju je izgradnju potrošeno 1,4 milijarde dolara. Još jednu veoma zanimljivu ponudu za građane Crne Gore, u kojoj je vaterpolo, naročito nakon briljantnih rezultata „crnogorskih ajkula“ nacionalani sport broj jedan, svjetsko je prvenstvo u Rimu. Agencija „Atlas“ je to pripremila za ovo ljeto. Rajko Perović:

„Aranžman košta 575 eura. Ide se brodom u Ankonu, u oba pravca, izleti, razgledanja, obilasci, vodiči, hoteli…“

Hrvatska: na ljetovanje većinom na Jadranu


Unatoč krizi, 59 posto Hrvata planira odlazak na ljetovanje, uglavnom na Jadranu, i to od nekoliko dana do maksimalno dva tjedna, a najviše u privatnom smještaju – pokazuje najnovija anketa, koju je na 1000 ispitanika proveo jedan portal za nekretnine i turizam. Ankici Barbir Mladinović slično potvrđuju i slučajno zaustavljeni Zagrepčani:

„Nadam se da ću ići na ljetovanje. Na naše more naravno.“

„Još nisam sigurna, ali mislim da ću u Opatiju, na jedno tjedan dana.“

„Da nije kriza, išao bih u inozemstvo. Ali pošto je kriza, bolje kod nas.“

„Idem na selo.“

„Negdje oko Zadra.“

„Svake godine idem na ljetovanje u Novi Vinodolski.“

„U Šibenik.“

„Ne idem nikud, nemam vremena.“

„Radim, zauzeta sam.“

„Idem u subotu u Zaton. Naše more je najljepše. Prošle godine nam je bilo jako lijepo, bili smo na krstarenju, a onda dole na jugu. Kad vidiš kakvo je naše more, rikneš od zadovoljstva.“

U najnovijoj anketi portala Crozilla.com, za nekretnine i turizam, čak 71 posto od 1.000 ispitanika vjeruje da će kriza utjecati na sezonu, ističe glasnogovornica portala Željka Jurleta:
Unatoč mišljenju kako će recesija ugroziti turističku sezonu, 59 posto građana će ići na zasluženi godišnji odmor. Kada je u pitanju smještaj, 10,1 posto naših ispitanika odabrat će hotel, dok se 18,8 posto odlučilo za apartmane.

„Unatoč mišljenju kako će recesija ugroziti turističku sezonu, 59 posto građana će ići na zasluženi godišnji odmor. Kada je u pitanju smještaj, 10,1 posto naših ispitanika odabrat će hotel, dok se 18,8 posto odlučilo za apartmane. Najveći postotak od 39 posto izabrao je privatni smještaj, a 32,1 posto će ovo ljeto provesti kod prijatelja ili rodbine, te na taj način uštedjeti dio novca.“


Te podatke potvrđuje i naša anketa:

„U Brela, pokraj Makarske. To je kad se dobro udaš, onda imaš svekrvu i onda je to sasvim drugo.“

„Meni i djetetu će odmor platiti moj tata. Inače si ne bih mogla to priuštiti.“

„Idem u apartman mog brata. Ja od svoje mirovine ne bih mogla platiti odmor.“

„Mislim da će mnogi ljudi ići na kredit, kao i obično. Možda neće dizati kredit za auto, ali za ljetovanje i za zimovanje da. Naročito oni koji imaju djecu.“

„Ljudi uzimaju kredite. Ja sam stara i ne smijem uzeti kredit, ne mogu ga vratiti.“


Što se inozemstva tiče, na top ljestvici najjeftinijih i najtraženijih su i ove godine Tunis i Turska. Sedam dana Tunisa može se naći već za 300 eura po osobi. Osobito su popularna višednevna putovanja autobusom po europskim metropolama, pa se tako u Budimpeštu može otići na tri dana za svega 690 kuna, manje od 100 eura, u Veneciju na dva dana za još manje – 590 kuna, u Toskanu na tri dana za 1.350 kuna ili Provansu na tri dana u hotelu s tri zvjezdice za 2.500 kuna. Direktorica Udruge hrvatskih putnih agencija Maja Stanić:

„Potražnja za putovanjima autobusom po Evropi, u obližnje zemlje, ista je kao i lani, možda manja za nekih pet posto. Što se tiče putovanja avionom, dosta se traže Istanbul i Rim.“


Kristijan Gržetić iz Adriatica.net, jedne od najjačih hrvatskih turističkih agencija:

„Najveći interes je za Jadran odnosno Mediteran, poput Grčke, Italije, Španjolske, Tunisa, Egipta i tako dalje.“


Što se tiče dolaska stranih turista u Hrvatsku, trenutno se lošije puni osmi mjesec. Svi očekuju da se cijene u hotelima još snize, no generalni je stav hrvatskih hotelijera da se cijene ne snizuju nego da se pojača paket usluga – od raznih wellneš tretmana, dodatnih izleta do ulaznica za prigodna kulturna događanja, ističe predsjednik Udruge hotelijera Mladen Šebelić:

„Svi čekaju zadnji čas, da nešto uspiju uštedjeti. Što nije ništa neuobičajeno. Za nekih 40-60 eura, na jednom predivnom otoku, osim Hvara, naći ćete polupansion.“


A evo sto su naši sugovornici našli u privatnom smještaju:

„Dio Dugi Otok, dio Vodice. Kombinacija apartmani i kampovi. Skromno, ali moramo malo otpustiti ventile. Idem sa prijateljicom, sestrom i dečkom. Nas četvoro ćemo ljetovati u apartmanu koji košta 45 eura po danu. Dakle, kad to podijelimo, to je sasvim pristojno.“

„Sad smo bili malo u Istri. Djeca, koja žive u Austriji, iznajmila su kuću u Motovunu. Tamo je tako lijepo. Iznajmljivanje kuće na deset dana ih je koštalo 470 eura. Krasna okućnica, sve autohtono uređeno.“


No, opći je zaključak da Hrvatska jest „tako lijepa, tako blizu, tako naša, ali i tako skupa“, kako su mnogi već prokomentirali najnoviji reklamni poziv Hrvatske turističke zajednice susjedima i domaćim gostima:

„Jako je skupa. U pogledu svega je Hrvatska skupa. Nije skupo samo ljetovanje, već je skupa i hrana i školovanje je skupo, odjeća je skupa, sve je skupo.“

„Trebamo štedjeti cijelu godinu da bismo otišli na odmor.“


No sreća je da je Hrvatima njihovo more blizu, pogotovo zbog sjajnih autocesta, a možda će ih, pomalo ironično zaključuju naši sugovornici, zbog ove krize, konačno početi poštivati kao i strance:

„Ja jednako platim kao i gost koji plaća eurima, ali su nekako prema njima ljubazniji, sve bi za njih učinili. Možda ćemo zbog ove krize i mi biti više dobrodošli. Sad će im biti dobre i naše kune.“


Kriza izuzetno pogodila građane Kosova


Može li se na ljetovanje ako imate jedan dolar prihoda dnevno, što se smatra ekstremnim siromaštvom. Upravo to je kosovska priča. Iz Prištine o ljetovanju na jedan poseban način Gzim Baxhaku:

Kosovo je u krizi od početka devedesetih godina. Kriza nije rešavana od uspostavljanja međunarodne civilne misije Ujedinjenih nacija juna 1999. godine, već se produbljivala, jer je i ono malo preduzeća koja su radila na početku procesa privatizacije prestalo da radi. Mnoga su od njih su prodata u bescenje, a njihovi kupci nisu imali obavezu da nastave sa proizvodnjom, osim u retkim slučajevima kada se primenjivala spin-off metoda u privatizaciji.

I posle proglašavanja nezavisnosti, situacija se nije bitno promenila. Prema podacima Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, oko 40 odsto građana Kosova se smatra siromašnim, oko 15 je ekstremno siromašno, odnosno njihova primanja ne prelaze jedan dolar dnevno po članu domaćinstva.

Istovremeno se na kosovskoj sceni pojavljuje kategorija ljudi koji su se obogatili naglo i na čudan način. Njihovo bogatstvo sigurno nije rezultat rada, niti povoljnih ekonomskih okolnosti. Međutim, to nije tema današnjeg priloga, već mogu li građani Kosova, koji su u tako teškoj socijalnoj situaciji, ove godine ići na letovanje i gde? Baki Arifi iz Prištine kaže da će ići na albansko primorje i da je najbliža destinacija sada Drač:

„Drač je najbolja i najbliža destinacija za sve Albance sa Kosova.“


On smatra da je mnogo onih koji zbog krize sebi ne mogu da priušte letovanje, ali isto tako da zbog nedostatka značajnijih proizvodnih i industrijskih kapaciteta Kosovo nije moglo da oseti dubinu ekonomske krize sa kojom su se suočile zemlje sa razvijenim ekonomijama:
Kriza se na Kosovu ispoljava preko naših ljudi koji rade u inostranstvu. Oni, zbog krize, šalju svojima na Kosovu manje novca ili ga uopšte više nisu u stanju da šalju.

„Kriza se na Kosovu ispoljava preko naših ljudi koji rade u inostranstvu. Oni, zbog krize, šalju svojima na Kosovu manje novca ili ga uopšte više nisu u stanju da šalju.“


Pedesetogodišnji Murat Mustafa kaže da nije planirao da ide na letovanje i da je razlog tome kriza:

„Nismo planirali da idemo na odmor, zbog izuzetno teške krize sa kojom se Kosovo suočava. Ekonomska kriza je izuzetno mnogo pogodila građane Kosova.“

„Planirao sam da idem na letovanje u Albaniju“,
kaže tridesetogodišnji Valon Arifi i dodaje da je Kosovo u krizi već dugo, ali da se ove godine ona mnogo više oseća.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG