Dostupni linkovi

Političke partije najkorumpiranije


Ilustrativna fotografija
Da bi se porodila u bolnici u Sarajevu, naša sagovornica je, bez obzira što ima zdravstveno osiguranje, dva puta dala novac sarajevskim ljekarima. Kaže da je to uradila kako bi imala pristojnu njegu i pažnju, koju su ljekari, makar im tako Hipokratova zakletva nalaže, i bez novca pacijentu dužni pružiti.

Javna je tajna da doktori uzimaju vrijedne poklone i novac, a rijetki pacijenti spremni su progovoriti o tome koliko je korupcija u bosansko-hercegovačkom zdravstvu izražena:

„Sutradan, kada mi je bilo malo bolje, čula sam kako je prvi doktor tražio da platimo i drugom doktoru.“

Kao jedan od najkorumpiranijih segmenata u BiH je upravo označeno zdravstvo. Na uzimanje novca nisu imuni ni zaposleni u obrazovanju. Neki su profesori otišli korak dalje, pa su od studentica, umjesto novca, tražili seksualne usluge u zamjenu za položen ispit:

„Bila sam prinuđena da budem s jednim od profesora da bih prošla na ispitu. Oborio nas je par puta. Profesorov igrač vam priđe i kaže da je profesor zagrijan za vas, da nećete uspjeti završiti, ne samo njegov predmet, nego i mnoge druge, ako ne odete sa njim.“

Odjel sarajevskog Pravnog fakulteta, smješten u Tuzli, potresla je afera u kojoj su neke od studentica, u zamjenu za ocjene, pružale, ne novac, već seksualne usluge. Sve je dospjelo u javnost, a nijedan od profesora nije procesuiran. Korupcija u obrazovanju teško je dokaziva, upravo zbog činjenice da studenti, baš kao i pacijenti, nisu spremni prijaviti profesore ili ljekare koji im traže novac.

Moralna dilema


Emir Đikić iz TI kaže da bi upravo građanima trebalo biti važno da se izbore sa korupcijom, koja poskupljuje njihov život.

Emir Đikić, foto: Midhat Poturović
„Kada pogledate istraživanja i kada dođete do onih osjetljivih tema, kao što je doktor, dolazite u zaista veliku moralnu dilemu da li platiti da bi dobili uslugu, koju ste već, po zakonu, dali. To se vrlo jednostavno može rješavati, ali građani nisu baš voljni da krenu sami u borbu protiv korupcije. Malo je slučajeva da građani korupciju sami prijavljuju tužilaštvu“, navodi Đikić.

S druge strane, građani, iako svjesni da korupcija postoji, obično tvrde da se oni nisu direktno sudarili sa njom, već pričaju iskustva svojih prijatelja i poznanika:

„Čula sam da toga ima. Da sistem bolje funkcioniše i da postoje sankcije za takve ljude na vlasti i za one koji nude mito, sigurno bi ga bilo manje.“

„Vjerovatno korupcije na fakultetima ima, ali osobno je nisam nikada doživjela. U svakoj pori društva u Bosni ima korupcije.“

„Obzirom na našu situaciju, to je jako rašireno u svim porama društva. Mi, stanovnici BiH, smo ogorčeni zbog toga.“

Prema istraživanju NVO, najkorumpiraniji segmenti društva u BiH su političke partije, razvojne banke, agencije za privatizaciju, zdravstvene i obrazovne ustanove. Rezultat godišnjeg indeksa percepcije korupcije u svijetu, koji objavljuje Transparency International, BiH je smjestio na daleko. 91. mjesto, među 178 zemalja svijeta, po indeksu percepcije korupcije u 2010. godini.

Politički pritisci na pravosuđe


U odnosu na prošlu godinu, ostvaren je neznatan napredak od svega 0,2 posto zahvaljujući, prije svega, usvajanju Zakona o Agenciji za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije i Antikorupcijske strategije.

Kantonalni sud Sarajevo
„To je napredak isključivo formalne prirode. Problem u BiH je i dalje implementacija zakonskog okvira i odsustvo konkretnih rezultata. Procesuiranje korupcije je veliki problem. Bosanskohercegovačko pravosuđe je suočeno sa ogromnim političkim pritiscima. Gotovo svaki dan možemo čuti izjave političkih lidera o tome da treba ukinuti pravosuđe na državnom nivou, što stvara apsolutno nemoguću situaciju za funkcionisanje institucija na državnom nivou", kaže Srđan Blagovčanin iz TI BiH.

Tokom 2010. godine doneseno je osam presuda za djela korupcije u BiH, sa samo jednom zatvorskom kaznom.

„Koruptivna krivična djela i organizovani kriminal se ne dešavaju samo na tlu BiH, već i u regionu, pa i širom Evrope. Oko pojedinih predmeta smo tražili i međunarodnu pomoć, bankovne račune i određene tokove novca. Za to sve treba vremena“
, navodi glavni državni tužilac, Milorad Barašin.

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku i bezbjednosne studije u Sarajevu, Eldan Mujanović, ističe da nema opravdanja za ovako nizak procent procesuiranih i presuđenih slučajeva korupcije jer postoji kvalitetan zakonski okvir koji pravosudnim institucijama omogućava nesmetan rad:

„Mislim da postoji nedostatak posvećenosti i neodložive političke volje da se nešto uradi po tom pitanju, da se korupcija efikasno procesuira i suzbija pred nadležnim tijelima“
, kaže Mujanović.

Na neefikasnost pravosudnih organa dodatno utiče i preklapanje nadležnosti i nedostatak koordinacije sudova i tužilaštava u BiH, kao i decentralizovana policija, koja je organizovana po različitim modelima u dva entiteta i Brčko Distriktu.

Državna Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, uspostavljena je pod pritiskom Evropske komisije jer je bila jedan od uslova za liberalizaciju viznog režima.

„Treba i mora biti jača kombinacija institucija koje provode zakone u BiH. Nije važno koji će to oblik biti, važno je da ta kombinacija postoji i da je koordinacija efikasna“, navodi ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.

Podsjećanja radi, nijedan od brojnih bosansko-hercegovačkih političara, koji je procesuiran za kriminal i korupciju, nije osuđen, a analitičari smatraju da je jasno da ne postoji politička volja da se korupcija u BiH zaustavi.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG