Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slučaj Divjak: Politička igra sa herojem Sarajeva


Protest protiv hapšenja Jovana Divjaka u Sarajevu 5. marta 2011. godine
Penzionisani general Armije Republike Bosne i Hercegovine 3. maja 1992. godine u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici oštro je naređivao "Ne pucaj! Nema pucanja!"

Televizijske kamere zabilježile su dijelove mukotrpnih višesatnih pregovora, kako bi se predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kojeg je držala JNA, vratio u Sarajevo.

General Jovan Divjak snimljen je na UNPROFOR-ovom transporteru, kako na sve načine pokušava da spriječi incident u Dobrovoljačkoj ulici.

"U razgovoru sam sa predsjednikom. Njemu je odobreno da se odvoji sa Skenderije i da ide u Predsjedništvo. Ostali moraju proći iz kolone"
, govorio je tada Divjak.

Dobrovoljačka ulica u Sarajevu - 2. dio
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:14 0:00

Video: General Divjak na transporteru UNPROFOR-a 3. maja 1992.


Zbog čega je Divjak dobio zvanje najpopularnijeg generala Armije BiH ispričane su brojne ratne i poratne anegdote.

Jedna od njih kaže kako je Divjak u toku rata obilazio položaje oko Sarajeva. Došao na brdo Žuč i pitao Muju kakava je situacija. "Ne brinite generale," raportirao je Mujo, "ovdje srpska noga neće kročiti". General Divjak mu je na to odgovorio: "Već je kročila".

Neke druge vezuju se za njegove neumorne obilaske komšija, sa kojima je igrao šah, razgovarao, na nikad izgubljenoj ekavici, dok su na Sarajevo padale granate. Nije, pričaju očevici, nikada bilo novinarskih kamera da ga prate u tim njegovim neumornim obilascima i razgovorima sa civilima. Radio je to, sjećaju se Sarajlije, jer je želio, a ne zbog toga što mu je to vojnička dužnost nalagala.

Zato se danas u Sarjevu, kada se kaže general misli isključivo na Divjaka. Divjak je u bosanskoj vojsci dočekao mir. U Sarajevu je, kaže, ostao jer ništa drugo nije bilo ljudski.

Divjak je simbol građanske Bosne i Hercegovine, nakon rata jedan je od rijetkih istinskih boraca za civilno, bolje i pravednije bosanskohercegovačko drušvo.

Stoga vjerovatno nije ni čudno da nijedan protest organizovan u Sarajevu nakon rata nije okupio toliki broj ljudi koliko je onaj organizovan zbog njegovog hapšenja. Na ulice je prošle subote izašlo oko 5.000 Sarajlija, svi sa istom misijom, pustiti Čika Jovu, kako ga Sarajlije zovu, na slobodu:



Na protestima su bili i brojni predstavnici nevladinih organizacija, javne ličnosti, novinari. Boro Kontić, direktor sarajevskog Medija Centra, je rekao da je došao da podrži čovjeka koji je ikona Sarajeva pod ospsadom.

"Jedan od ljudi koji je na više načina pokušavao i zapravo podržao tu neku ideju o Bosni koja je moguća - svih naroda i svih ljudi koji u njoj žive...."
, priča Kontić.

Bez obzira iz koje organizacije dolazili, koje su vjere i nacije, Sarajlije Jovana Divjaka doživljavaju kao simbol svog grada. Sulejman Redžić, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, kaže da je Divjak, između ostalog, i simbol antifašizma.

Divjak se nakon rata se posvetio misiji boljeg obrazovanja za svu djecu u BiH. Na hiljade djece, ratne siročadi i Roma školovalo se uz pomoć njegove Fondacije "Obrazovanje gradi BiH".

Često je govorio da ga nije strah od potjernica koje je Srbija raspisala za njim i još 18 bh. građana u slučaju Dobrovoljačka ulica. Objašnjavao je da se za stradanje vojnika JNA ne osjeća krivim, ali da svakako sud i tužilaštvo treba da ispitaju ko je počinio taj zločin. U izjavi za Radio Slobodna Evropa u januaru prošle godine je rekao:

"Tužilaštvo BiH na tome radi više godina. Bilo je ono što se desilo, nije trebalo da se desi. Taj proces se vodi. Znači, naša je strana kriva jer je prepustila da se za to zainteresuje Tužilaštvo Srbije."


Profesor iz Sarajeva Enver Kazaz je zapisao da je Divjak postao tokom rata u BiH, a pogotovu poslije njega, regionalni i međunarodni simbol borbe za mir, zbog čega je u nizu drugih priznanja dobio i francuski orden Legije časti. To je general Armije BiH koji je otvoreno osuđivao svaki ratni zločin, a hrabro osudio događaje u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.

Ko je Divjak možda najbolje govori njegov zahtj
Siguran u svoju nevinost general je od Predsjedništva BiH tražio da se njegov slučaj ne politizira, već svede u pravne okvire.
ev članovima Predsjedništva BiH dan nakon što je zadržan u pritvoru u Austriji. Tada je tražio samo jedno. Siguran u svoju nevinost, tražio je da se njegov slučaj ne politizira.

Član bh. Predsjedništva Željko Komšić kazao je da je Divjak tražio da se njegov slučaj svede u pravne okvire.

"Da se jednostavno ne daje jedna vrsta političkog okvira i političkog obola. Moram reći da, nažalost, to nije apsolutno moguće. Ovo definitivno ima dimenzije političkog slučaja"
, prenio je Komšić dio razgovora sa Divjakom.

Manipulisanje činjenicama

Kao i skoro svaki slučaj ratnog stradanja, i Dobrovoljačka je obavijena mnogim špekulacijama, kalkulacijama, ali i namjernim lažima i preuveličavanjima. Iz Republike Srpske i Srbije često poručuju kako je tamo ubijeno stotinu, četrdeset, četrdeset i nešto golobradih mladića.

U napadu jedinica pod kontrolom Predsjedništva Republike BiH i jedinica Teritorijalne odbrane BiH na kolonu JNA u povlačenju ubijeno je šest osoba: jedan vojnik, tri pukovnika, jedan potpukovnik i jedna žena iz sanitetske službe.

Tačno ovim redom žrtve je pobrojao niko drugi do general Jugoslavenske narodne armije Milutin Kukanjac, koji je bio direktni učesnik kolone i razmjene kolone za zarobljenog predsjednika Predsjedništva Aliju Izetbegovića.

U jednom od svojih posljednjih intervjua, za Radio Slobodna Evropa 2000. godine - koji je vodila dopisnica iz Užica Novka Ilić - Kukanjac je kazao:

"U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuo je jedan vojnik - Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika - Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik - Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom.... Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, već ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke je nešto najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika - ma ni govora. Televizija Srbije - ma ni govora. Radio Beograd - ma kakvi. Do dan-danas."



U koloni koja se povlačila iz samog centra Sarajeva prema Lukavici, koja je već tada bila pod kontrolom paravojnih jedinica bosanskih Srba, ukupno je bila 261 osoba.

Brojem poginulih vojnika JNA manipuliše se skoro dvije decenije, prije svega zbog činjenice da se nikada dovoljno jasno ne govori da je riječ o poginulima u dva odvojena incidenta koji su se dogodili 1992. u Sarajevu.

Naime, 2. maja počeo je napad JNA na zgradu Predsjedništva BiH, tenkovi su ušli u strogi centar grada gađali zgradu Pošte, Doma sindikata. Teške ulične borbe vodile su se u noći između drugog i trećeg maja te 1992. godine. Najveći broj vojnika, sa kojima danas manipuliše srbijansko Tužilaštvo, poginuo je upravo u u tim borbama.

Namjerno ili slučajno, u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj su se u specijalima beogradskih televizija prikazivali vješto izmontirani video zapisi kojima se dokazivao zločin u Dobrovoljačkoj. Nikada nije pominjan kontekst u kojem se sve dešavalo.

U jednoj od takvih emisija Svetozar Pudarić, svjedok događaja od 2. maja kada je JNA napala zgradu Predsjedništva BiH, bezuspješno je pokušavao da voditeljki Radio Televizije Srbije objasni da se snimci koje uporno emituju ne odnose na Dobrovoljačku, niti na 3. maj 1992 godine:


(Video: Propagandni snimci RTS i razgovor sa Svetozarom Pudarićem)

Odugovlačenje Tužilaštva BiH


Hapšenje penzionisanog generala Armije Republike Bosne i Hercegovine Jovana Divjaka po potjernicama koje je raspisala Srbija još jednom je otvorilo niz neriješenih pitanja u Bosni i Hercegovini.

Najprije ono o podijeljenoj i nesređenoj državi u kojoj je Divjak za jedne heroj, a za druge zločinac. No, više od svega zabrinjava nerad državnih institucija, posebno Tužilaštva u kom slučaj Dobrovoljačka postoji još od 2005. godine, a niko ne zna ili ne želi da kaže šta je sa istragom.

Sve to otvorilo je dodatan prostor susjednoj Srbiji da nesmetano manipuliše činjenicama o počinjenim zločinima i da, kako kažu analitičari, umjesto da hapsi ratne zločince na svojoj teritoriji, proganja građane BiH.

Jedini ponuđeni odgovor kada je riječ o slučaju Dobrovoljačka ulica u Tužilaštvu BiH je da je istraga u toku. O tome kako funkcioniše ova institucija, možda najbolje govori kratki telefonski razgovor sa glavnim tužiocem BiH Miloradom Barašinom, koji nam je rekao kako će istraga biti okončana:



Glavni tužioci Srbije i BiH već godinama o slučaju Dobrovoljačka medijima daju kontradiktorne informacije, tako da nikome ne može ni biti jasno zbog čega istrage tako dugo traju, kao i zbog čega srbijansko tužilaštvo uporno lovi bh. građane, ako nije riječ o politici.

O slučaju Dobrovoljačka krajem prošle godine razgovaralo se i u Mostu Omera Karabega. U toj je emisiji na pitanje o Dobrovoljačkoj ulici glavni tužilac Srbije Vladimir Vukčević između ostalog rekao da je Barašinu nudio da mu ustupi slučaj Dobrovoljačka.

"Što se tiče predmeta Dobrovoljačka, ja sam u junu prošle godine, kolega Barašin to zna, ponudio da potpišemo sporazum i da odmah nakon toga taj predmet ustupim Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Slučaj Tuzlanska kolona ne bih mogao da ustupim jer je taj predmet tada već bio u fazi presuđenja. Ali da bih ustupio predmet moram da imam nekakav pravni okvir, nešto na šta ću da se pozovem. Inače, u principu ne pada mi na pamet da se ja, kao tužilac za ratne zločine Republike Srbije, postavljam kao neki haški tužilac, pa da istražujuem sve zločine koji su se desili u regionu. Ja sam za to da se zajednički radi, ali da se zločini procesuiraju"
, naveo je Vukčević.

Svojim je odgovorom iznenadio je svog kolegu glavnog bh. tužioca Milorada Barašina koji je rekao da su to za njega novi momenti te predložio da se poslije emisije čuju.

"I da se dogovorimo kako bismo prevazišli nesporazume vezane za ove sporne predmete, jer se predmet Dobrovoljačka radi i u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Upravo mi je ovih dana međunarodni tužilac, koji radi taj predmet, podnio izvještaj. Uostalom, treba da nastavimo i pregovore oko potpisivanja memoranduma o saradnji i da ga konačno potpišemo kako bi postojao, što kolega reče, pravni okvir za ustupanje predmeta"
, obećao je tada bosanski glavni tužilac.

Video: U Sarajevu je 4. i 5. marta nekoliko hiljada ljudi održalo još jedan protest u znak podrške heroju odbrane ovog grada i penzionisanom generalu Armije BiH Jovanu Divjaku, 05.03.2011 (RSE, Zvjezdan Živković)

x
Skup podrške Jovanu Divjaku, 5. mart 2011
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00
Direktan link
Kako su se dobro dva tužioca dogovorila, najbolje govori činjenica da je tri mjeseca nakon ovog razgovora u Beču uhapšen general Divjak.

A kada je riječ o istrazi u slučaju Dobrovoljačka ulica koja se vodi u Sarajevu, ništa precizniji od glavnog tužioca u izjavama za medije nije bio ni bosanskohercegovački ministar pravde Bariša Čolak.

Na dan kada je Divjak uhapšen, on nije mogao odgovoriti na pitanje da li je on u BiH osumnjičen za slučaj Dobrovoljačka.

"Ja ne bih sada ulazio u pravne definicije da li je on osumnjičena osoba. Međutim, vi imate, dakle, taj predmet još uvijek nezatvoren u Tužiteljstvu BiH. Dakle, vodi se istraga kojom je obuhvaćen i gospodin Divjak. To je, ja mislim, našoj javnosti poznato"
, rekao je Čolak gostujući na državnoj televiziji.

Odgovor u kom kaže da ne zna da li je Divjak osumnjičen ili ne nije mu smetao da samo dan kasnije potpiše molbu za ekstradiciju generala Divjaka BiH.

Hag utvrdio da nema dokaza


Način na koji se BiH i njene institucije odnose prema svojim građanima otvorio je dovoljno prostora susjednoj Srbiji da manipuliše činjenicama o počinjenim zločinima.

Profesor Enver Kazaz kaže da je krivica bh. vlasti u slučaju Divjaka i još 18 osoba za kojima je u Srbiji raspisana potjernica nemjerljiva.

"U načinu na koji se BiH i njene institucije, prije svega Tužilaštvo, a onda bogami i političke elite, odnose prema ovom problemu moglobi se reći da one gotovo sarađuju sa postmiloševićevskom Srbijom koja ne može izaći iz Miloševićevog šinjela"
, dodaje Kazaz.

Analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić smatra da je riječ i o dubokoj podijeljenosti bosanskohercegovačkog društva i da je slučaj Divjak najbolja ilustracija toga. Ona dodaje da se u takvim okolnostima kada postoje različite pozicije osnažuje i stav i pozicija susjednih država "koje onda mogu upotrebljavati unutarnje slabosti unutar zemlje."

A ta duboka podijeljenost Bosne i Hercegovine još jednom se pokazala u svom najgorem svjetlu upravo na slučaju generala Divjaka. Dok se u Federaciji demonstriralo protiv njegovog hapšenja, iz RS je stizalo odobravanje i pohvale austrijskoj policiji, te pravdanje potjernica koje stižu iz Srbije.

Predsjednik tog entiteta Milorad Dodik otišao je korak dalje, pa je nakon što je Divjak pušten uz kauciju poručio da će na teritoriji RS policija početi da hapsi sve koje Srbija tereti za Dobovoljačku ulicu.

"Ja očekujem da će policija RS prilikom prvog nastupa na teritoriju RS uhapsiti i Ganića i Divjaka i sutra svakog ko je optužen i predati legitimnim organima Srbije na procesuiranje. Ja to tražim od policije i tražim da naprave posebni akcioni plan za takvu akciju"
, rekao je Dodik.

Faksimil dokumenta iz haškog tribunala u kojem se kaže da na osnovu dostavljenih informacija nema dovoljno dokaza za procesuiranje Jovana Divjaka u slučaju Dobrovoljačka
Za sve one koji prate slučaj Dobrovoljačka, ovakva reakcija nije iznenađujuća.

Naime, Haški tribunal je još 2003 godine na osnovu "Pravila puta" ispitao slučaj Dobrovoljačka i to na osnovu dokumenata koje je Tribunal dobio iz BiH, tačnije od kancelarije za saradnju sa Tribunalom Republike Srpske.

Na osnovu tada raspoloživih dokumenata, zaključeno je da ne postoji dovoljno dokaza za procesuiranje penzionisanog generala Armije BiH Jovana Divjaka za ratni zločin. Dokument je potpisala bivša glavna tužiteljica Haškog Tribunala Karla Del Ponte, a slučaj je vraćen nadležnim vlastima u BiH.

Koliko će trajati ekstradicioni postupak u slučaju generala Divjaka niko ne može sa preciznošću da kaže. Procjene njegovog advokatskog tima su da će to biti najmanje tri ili četiri mjeseca. U bosanskohercegovačkim institucijama kažu da je sada sve do austrijskog pravosuđa.

Greška ili namjerni progon


Austrijska štampa, ali i bosanskohercegovački zvaničnici, vjeruju da je u slučaju hapšenja Jovana Divjaka na bečkom aerodromu najvjerovatnije došlo do greške. Interpol je naime, u julu 2009. godine suspendovao takozvane crvene potjernice iz Srbije.

Ministar vanjskih poslova BiH Sven Akalaj kaže da vjeruje da je u slučaju Divjak riječ o mjerama zaštite šengenske zone.

"To je van domena Interpola i njihovih baza podataka, jer kako smo rekli da se crvene potjernice, odnosno imena ovih 19 osoba za kojima je dignuta optužnica u Srbiji, ne nalaze u Interpolovim bazama podataka, ali se, izgleda, nalaze u bazama podataka nekih evropskih zemalja na osnovu potjernica iz Srbije"
, objasnio je Alkalaj.

Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović najavio je da uskoro putuje u Beč gdje bi trebalo da razgovara sa predstavnicima austrijskog ministarstva unutrašnjih poslova, o mogućoj grešci u slučaju hapšenja generala Divjaka.

Dok se ne otkrije da li je riječ o slučajnoj grešci ili namjernom političkom progonu, penzionisani general Jovan Divajk u Austriji čeka postupak na kom će biti odlučeno kome će biti izručen. Braniće se sa slobode, a prvo obraćanje medijima nakon što je izašao iz pritvora iskoristio je kako bi se zahvalio svima koji su kako kaže vjerovali u njega.

"Narodu BiH, a i mnogima iz Srbije, zahvaljujem koji su slali poruke da će istina i pravda na kraju pobediti, kao što je i do sada"
, rekao je Divjak.

Pola miliona kaucije za generala Divjaka obezbijedila je Vlada Kantona Sarajevo na vanrednoj sjednici. General Divjak će do okončanja postupka boraviti u Beču, oduzet mu je pasoš i neće moći napustiti Austriju, dok ne bude donešena konačna odluka o tome kome će biti izručen.

Ambasador BiH u Austriji Haris Hrle kazao je da Divjak nema obavezu dnevnog javljanja austrijskoj policiji. "Poduzimamo sljedeće pravne radnje koje je potrebno preduzeti u ovome slučaju", dodao je on. O narednim pravnim postupcima bh. institucija u slučaju Divjak bh. ambasador nije mogao govoriti.

Za medije nisu govorili ni Divjakovi pravni zastupnici. Advokat Rihard Zojer, poštujući volju sudija i njegovog klijenta, medijima je poslao pisanu izjavu u kojoj između ostalog navodi da je puštanje generala Divjaka iz pritvora prvi korak pravne borbe da on ne bude izručen Srbiji, te da nema sumnje da je potjernica iz Srbije politički motivisana.

Glavni Tužilac BiH Milorad Barašin kazao je kako će istraga u slučaju Dobrovoljačka ulica u ovom tužilaštvu biti završena do sredine ove godine. Podsjećanja radi, skoro identičnu rečenicu izgovorio je godinu ranije, no obećanje nije održao.

Slučaj Divjak


Dosije Dobrovoljačka: Svjedočenja, snimci dešavanja, analize i komentari
.

Slučaj Divjak

Jovan Divjak je uhapšen 3. marta u Beču po potjernici iz Srbije za slučaj "Dobrovoljačka ulica". Osmog marta je pušten, uz kauciju od 500.000 eura, da odluku o izručenju dočeka na slobodi u Austriji.

Divjak je rođen 1937. godine u Beogradu i uoči rata u BiH je bio pukovnik JNA. Po izbijanju sukoba u aprilu 1992. godine priključio se Teritorijalnoj odbrani BiH i postavljen je za zamjenika komandanta i na toj poziciji ostaje i nakon formiranja Armije BiH.


Divjak je među najomiljenijim komandantima Armije BiH i braniteljima Sarajeva i BiH.
Nakon penzionisanja 1998. godine, postaje aktivan u nevladinom sektoru i javnom životu i vodi Udruženje Obrazovanje gradi BiH. Uživa ugled kao skromna i visoko moralna osoba posvećena pomoći ugroženim i obespravljenim.

Divjak je dobitnik francuskog ordena Legije časti.

Intervju Omera Karabega sa generalom Divjakom o događajima u Dobrovoljačkoj možete pročitati kao i pogledati videa iz Dobrovoljačke ovdje.

Divjakovo hapšenje se desilo godinu i dva dana nakon Ganićevog hapšenja u Londonu.

Londonski sud je 27. jula prošle godine odbio Ganićevo izručenje Srbiji uz obrazloženje da se radi o politički motiviranom procesu. U Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu su odbacili ove tvrdnje i odbili su obustaviti postupke za slučaj Dobrovoljačka.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je optužilo 19 osoba za ratni zločin zbog komandne odgovornosti i ućešća u događajima u Dobrovoljačkoj ulici.

Tri osobe više nisu žive a među ostalima na spisku su i bivši tadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kuljić, komandant Štaba TO RBiH Hasan Efendić, zamjenik šefa MUP-a RBiH Jusuf Pušina, oficir Armije BiH Fikret Muslimović, komandant Specijalne jedinice policije Dragan Vikić, osnivač Zelenih beretki Emin Švrakić i osnivač Patriotske lige Zaim Backović.

***********

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG