Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Počinje li renesansa crnogorskog filma


Podgorica, Kino 'Kultura', foto: Dan

Iz filma 'Ljepota poroka'

Dimitrije Jovićević

Film „Ljepota poroka”, čuvenog filma legendarnog Živka Nikolića, podsjeća nas na zlatan period, uslovno rečeno, crnogorske u okviru jugoslovenske kinematografije, koju su uglavnom obilježila njegova remek djela.

No, dugo godina potom, u Crnoj Gori filmske produkcije gotovo da i nije bilo i u odnosu na zemlje regiona to je značilo drastičan zaostatak. Ipak, samo prošle godine, završena su tri filma, a snima se još nekoliko.

Možemo li govoriti o buđenju ili čak renesansi crnogorske kinematografije? Filmski reditelj mlađe generacije, profesor filmske režije na Cetinjskoj akademiji, Nikola Vukčević, kaže da je optimista:

„Zbog čega? Na jednoj strani postoji jedan redikalan, na nivou revolucije, razvoj tehnologije, koja je sve kvalitetnija a sve jeftinija. Na drugoj strani, postoji i zaista primjetan angažman Ministarstva kulture i personalno ministra kulture da dođe do realizacije i finalizacije filmova. Kao treću stavku, koju ističem, je pojava nekih mladih crnogorskih reditelja, tako da se nadam da će u neko dogledno vrijeme, u narednih pet godina, ako se sve bude odvijalo makar ovim tempom razvoja, Crna Gora konačno stati na svoje noge i imati kinematografiju, da možemo reći da je crnogorska.”

Ovogodišnji Hercegnovski filmski festival, jedina smotra te vrste u Crnoj Gori, protekao je upravo u znaku domaćeg filma. Prikazana su tri nova ostvarenja, a jedan od producenata bio je Sehad Čekić. Ističe da je to senzacionalan podatak, ali ima razloga za uzdržanost.

„Iako mogu da pohvalim i prijem kod publike i sve to što su ti filmovi napravili, pa čak i putovanja po inostranstvu, ne bih želio da ta informacija zakloni onu stvarnu situaciju koja se nalazi u crnogorskom filmu, a koja je zbilja destimulišuća za sve filmske uposlenike. Mi možemo da krenemo od opštih uslova, od pristupa filmu koji ima crnogorska zajednica, šta se to očekuje od filma i na koji način mi doživljavamo film, na koji način obrazujemo mlade ljude za film. To je jedan veliki sistematski nedostatak, a na praktičnom planu to je nedostatak infrastrukture, nedostatak institucionalnog organizovanja, vrlo mala sredstava se dodjeljuju za film”, kaže Sehad Čekić.

Vraćanje celuloidnoj traci

Kada je riječ o perspektivi crnogorske kinematografije, reditelj Nikola Vukčević kao glavne probleme apostrofira novac, odnosno nemogućnost da se zbog malog tržišta vrati uloženo, ali i pirateriju, odnosno nelegalno distribuiranje filmova. U svakom slučaju, oči su uprte u državu, ali i druge institucije koje mogu da pomognu.

„Pored Ministarstva kulture, bilo bi sjajno ako bi se pojavila još neka institucija, koja bi stala iza svega toga jer se time promoviše identitet, mentalitet, jezik, lokacija, turizam. Prosto, to su sve kategorije koje bi bile značajne da daju podršku jer imaju svoju valorizaciju putem kinematografije. Dakle, čim više institucija koje će prepoznati svoju moguću valorizaciju kroz kinematografiju, time će biti veća šansa da se snimi neki novi crnogorski film”, ocjenjuje Vukčević.

Koliko će Ministarstvo kulture, koje je sufinansiralo snimanje četiri nova filma i pod čijim je pokroviteljstvom crnogorska kinematografija prezentovana na Festivalu u Kanu, i dalje podržavati njeno reafirmisanje, pitali smo savjetnicu za medije resornog ministra, Danicu Nikolić:

„Prepoznali smo značaj kinematografije i filma uopšte. Mnogo radimo na tome i Sektor za kulturno-umjetničko stvaralaštvo je apsolutno posvećen stvaranju svih preduslova da se kinematografija u Crnoj Gori razvija što bolje i što uspješnije. Dakle, podržavamo filmske stvaraoce koliko god smo to u mogućnosti i koliko nam to budžetske mogućnosti dozvoljavaju. Upravo radimo na tome da se stvore zakonski uslovi. Radimo novi Zakon o kinematografiji, usklađen sa evropskom regulativom, koji će se zvati Zakon o audio-vizualnim djelatnostima. Radimo i na digitalizaciji bioskopa i onoga što u Crnoj Gori predstavljaju bioskopske sale.”

Osim obnove filmske produkcije, baš obnavljanje bioskopske mreže, neophodno je Crnoj Gori, u kojoj je prije 30 godina bilo 50 kino sala, a danas ih je znatno manje. Vraćanje staroj dobroj celuloidnoj traci, domaćoj publici biće prilika da sa velikog ekrana ponovo čuje poruke Živka Nikolića, koji je u svoje vrijeme imao manje razumijevanja za sopstveno shvatanje crnogorskog mentaliteta i naše prošlosti.

Možda će ponovo odgledati film „U ime naroda” u kome je Nikolić, na tragikomičan način, opisao poslijeratni totalitarni sistem u kome je tajna politička policija sve držala pod kontrolom, kako bi se garnitura na vrhu halapljivo i bezobzirno prepustila ovozemaljskim uživanjima.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG