Dostupni linkovi

Ljetni mjeseci u cijeloj Evropi, pa tako i u regiji, poznati su po kulturnim događajima. Veliki festivali kazališta, filma, muzike, plesa. Na Balkanu, od Sarajevo film festivala, Dubrovačkih ljetnih igara, preko Motovunskog filmskog festivala, do novosadskog Exita.

Sjaje li stari festivali nekadašnjim sjajem? Koliko su se novi uspjeli etablirati na evropskoj kulturnoj karti? Da li će ekonomska kriza utjecati i na festivalsku kulturnu sezonu u državama regije?


Od srca Sarajeva, preko Banja Luke do Tuzle i Mostara


Kulturni događaji u Bosni i Hercegovini, usprkos sveopćoj besparici, neće izostati ni ovo ljeto. Ljubitelji muzike, kazališta i filma, svi će doći na svoje.

S nestrpljenjem se očekuje još jedan Sarajevo film festival, koji ove godine bilježi 15. godinu postojanja. Direktor, festivala, Mirsad Purivatra:

"Opet je sredina augusta rezervisana za prezentaciju najboljih filmova iz svijeta. Ono što već sada čini Sarajevo film festivalom jednim od najznačajnijih i najprepoznatljivijih filmskih festivala u čitavoj Evropi jeste fokus na region. Najbolji filmovi od Austrije do Turske takmičit će se za nagradu Srce Sarajeva u okviru igranog, kratkog i dokumentarnog filma."


Cijeli mjesec srpanj u Sarajevu je rezerviran za festival Baščaršijske noći. Sarajevska publika u mjesec dana imat će priliku vidjeti 30 programa na 10 festivalskih lokacija. Direktor festivala Baščaršijske noći, Halid Kuburović:

"Radi se o sadržajima koji će zadovoljiti ukuse naraštaja svih generacija. Tradicionalno, festival otvara takozvani Bečki koncerta sa gostima iz Austrije. Prije toga se tradicionalno otvara izložba bosansko-hercegovačkog savremenog slikarstva u Kuršumli Medresi. Tokom festivala dešavaju se programi iz kategorije tradicionalnih redovnih programa, kao što su dječji programi, noć muzeja grada Sarajeva pod nazivom Da se ne zaboravi."


U sklopu festivala Baščaršijske noći, nakon duži niz godina, sarajevskoj publici predstavit će se trenutno jedna od najpopularnijih makedonskih pjevačica, Kaliopi:

"Za mene je ovo poseban događaj i jedva čekam da dođemo u Sarajevo i odsviramo pjesme koje su se nekada slušale, a koje su sada postale veliki hitovi, poput ovih sa novog albuma Želim ti reći. Nećemo zaboraviti ni one stare pjesme koje sam nekada pjevala, koje publika i danas pamti."


Za ljubitelje teatarske umjetnosti, u Sarajevu je počeo i festival Ljeto sa East west centrom, na kojem će biti igrane najpoznatije predstave ove produkcijske kuće, kaže direktor East West Centra, Haris Pašović:

"Želja nam je da u junu, kada nema baš mnogo kulturnih dešavanja u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini, damo jednu novu energiju, odigramo naše najpopularnije predstave. Tako ćemo ove godine, od 26. juna do 2. jula, igrati tri predstave: Nora, Klasni neprijatelj i Kopenhagen."


Po bogatim kulturnim sadržajima, ovo ljeto posebno će pamtiti Banjalučani. U gradu na Vrbasu održano je Svjetsko prvenstvo u raftingu, zatim festivali Dukatfest, Neofest, Kratkofil. Najviše pažnje privlači koncert Lennyja Kravitza, koji će se održati 23. srpnja. Stručni suradnik Turističke organizacije Banja Luka, Mladen Šukalo:

"Veliki je interes, kako građana Banja Luke, tako i ljudi iz Bosne i Hercegovine i regiona za koncert Lennyja Kravitza, koji je bio odgođen 9. juna, ali ne samo u Banja Luci, nego i u Ljubljani i u Rimu. Koncert nije prolongiran u Ljubljani i zbog toga imamo dosta upita na našim info centrima upravo slovenačke publike."

U Mostaru, najznačajnije kulturne manifestacije tijekom ljeta su Šantićeve večeri poezije i Festival bluza, kakvog nema nigdje u regiji. Za ove događaje tradicionalno vlada interes publike, kaže Alma Fazil Obad, savjetnica za kulturu u Gradskoj upravi grada Mostara:

"Interes publike za Šantiće večeri je uglavnom ogroman. I oni drugi sadržaji, koje smo do sada imali prilike da vidimo na mostarskom festivalu, su njegovali građansku provinenciju i teatarski to su uvijek bile najbolje predstave iz države i regiona. I druge književne manifestacije i muzički sadržaji imaju svoju publiku."

Naše sugovornike također smo pitali - Koliko je teško ljeti biti motiviran za rad, u vrijeme kada svi odmaraju?

Redatelj Haris Pašović:

"Umjetnost je kao i svaki drugi posao. Mi smo mala nezavisna teatarska kompanija, koja nije na budžetu i kod nas mora da se radi da bi se moglo opstati. Mi želimo da radimo jer volimo svoj posao. Kao što svi drugi ljudi imaju po 10-15 dana odmora, tako ih imamo i mi."

Pjevačica Kaliopi, ističe da ne voli odmarati, pa čak ni ljeti:

"Teško je odmarati jer i kada odem na par dana, kada se odlučim za taj familijarni odmor, meni je nakon petog dana već teško – potreban mi je klavir."


Svetska imena na pozornicama širom Srbije


Američki CNN uvrstio je novosadski festival Exit među 12 najznačajnijih svetskih festivala. Nedostatak novca, kada je kultura u pitanju, nije neka novost jer kulturni entuzijasti uvijek su se snalazili, a zadovoljstvo publike glumcima, plesačima, muzičarima je ono što ih je teralo na velike umetničke rezultate. Čar stvaranja ne gasi se ni u letnjim mesecima. To je pravilo koje vredi i za mnoga svetska imena, koja će ovo leto biti na pozornicima širom Srbije.

Tradicionalno bluzersko obeležavanje prve subote leta u beogradskom Košutnjaku, poznato kao festival Wodstok, najavljuje vrelu muzičku sezonu u Srbiji. Megi Bel, britanski pandan legendarnoj Dženis Džoplin, uz generacijsku podršku pojedinačno proslavljenih članova Britiš bluz kvinteta, najbolji je uvod u zaista impresivnu listu, koja će do sredine septembra, u različitim terminima i prostorima, staviti pečat na jedno od najuspešnijih kulturnih leta u Srbiji.

Vlada Pejak, organizator, ove godine preimenovanog festivala, Bluzstok, iz solidne ponude stranih i domaćih bluz bendova ipak izdvaja najveće zvezde:

"To je Britiš bluz kvintete, all star postava engleskih starih muzičara koju predvodi Megi Bel, izuzetna škotska bluz pevačica, žena koje se ljudi sećaju iz sedamdesetih godina i njene uspešne solo karijere. Objavila je dva albuma koji su je doveli na vrhove svih engleskih i američkih top lista. Jednom rečju može se reći da je ona jedna od najuspešnijih britanskih rok pevačica svih vremena, a danas je ona na čelu Britiš bluz kvinteta."


Megi Bel otvara prostor za čitavu seriju nastupa bivših i sadašnjih zvezda svetske muzike, bilo da je reč o pojedinačnim koncertima Karlosa Santane ili Leonarda Koena, grupe Simpl Red ili festivala kao što je Sumertime u Sava centru, koji ove godine upisuje jedan od svojih najboljih izdanja: Šined Konor, Devid Birn, Markus Miler, Stenli Klark, Viktor Bejli, Džordž Benson.

Ipak, ono po čemu Srbija postaje sve prepoznatljivija u muzičkom smislu je novosadski Exit. Osim što je nedavno čuveni američki CNN novosadski Exit uvrstio među 12 najboljih festivala u svetu i činjenica što su šefovi država, učesnici nedavnog Samita lidera zemalja centralne Evrope, prilikom šetnje, u centru Novog Sada posetili štand ovogodišnjeg festivala Exit, nesumnjiv je dokaz već snažnog etabliranog branda ovog festivala. Koji su glavni aduti 10. Exita? Po uverenju portparola festivala, to je publika:

"Koja festival pre svega čini neverovatnim, a to je i dosadašnjih godina potvrdio veliki broj inostranih posetilaca, ali i izvođača koji su najviše ostali oduševljeni reakcijom publike. U svakom slučaju i ove godine imaće priliku da osete atmosferu na festivalu i velike zvezde, kao što je Vili Alen, Korn, Mednes, Prodadži, Mobi i mnogi drugi izvođači koji dolaze bukvalno sa svih strana sveta i koji će nastupiti na oko 20 festivalskih bina."

Jedan od brojnih redovnih posetilaca novosadskog Exita je i glumac Sergej Trifunović. Ko su njegovi favoriti na ovogodišnjem izdanju, ali i generalno, u letnoj muzičkoj ponudi?

"Moj favoriti je Mobi, pa Amon Tobi, Prodadži, Artik Monki, Stenli Klark i to bi bilo sve. Zaboravio sam Leonarda Koena, obavezno moram da ga vidim."

U senci muzičkih dešavanja ovog leta ostaju ostali kulturni događaji, delom zbog sezonskog karaktera, ali prvenstveno zbog finansijske konstrukcije. Sa takvim okolnostima, ali ne i značajnim posledicama, suočava se i filmski festival na Paliću.

Iako sa smanjenim budžetom, Festival evropskog filma na Paliću će i ove godine ugostiti oko 100 filmskih umetnika iz zemlje i sveta i prikazati oko 70 najnovijih ostvarenja. Direktor festivala, Blaža Perović, najavljuje još zanimljiviji program, uprkos krizi:

"Možemo da tvrdimo da će, što se tiče kvaliteta filmova, ovaj festival nadmašiti prošlogodišnji. Druga važna stvar za festival je što ove godine imamo izuzetno značajne dobitnike nagrade Aleksandar Lifka za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji. To je Ken Rasel i naš veliki glumac Miki Manojlović. Ken Rasel će biti 18. na otvaranju festivala, kada će mu biti uručena nagrada, a istovremeno će on i otvoriti festival."


Kulturno leto u Beogradu obeležiće i BELEF, internacionalni multimedijalni festival pozorišne, muzičke i vizualne umetnosti. Ovo je njegovo punoletstvo u kontinuitetu pod ovim imenom, a 24. ukoliko se računa i njegov neposredni prethodnik - Beogradsko leto. Pozorišni program BELEF-a, ove godine izvodi pozorište na ulice. Na repertoaru će tokom trajanja festivala biti niz performansa najboljih evropskih uličnih pozorišnih kompanija. Barbara Garčević, PR festivala:

"Bitno je da se sve ove predstave odvijaju na otvorenom: Ada Ciganlija, Skadarlija, Trg Republike, Kalemegdan, Donji grad. Jedna predstava se odvija u okviru Univerzijade, a jedna se predstava odvija na trasi autobuske linije 26."

BELEF je i ove godine pripremio izuzetno atraktivan vizuelni program, koji je takođe izmešten na otvorene prostore, ali nekako i na ovom festivalu muzički deo programa privlači posebnu pažnju sa izvođačima iz Nigerije, Japana, Amerike, Engleske, Francuske i Turske.

Muzički selektor BELEF-a, Željko Kerleta:

"Velika imena bi ove godine bila, pre svega, Šeon Kuti, koji je sam po sebi veliki kao bend, njih je 19 na bini i vrlo su atraktivni. Šeon Kuti, inače je sin Fela Kutija, poznatog afrobit kralja i čoveka koji je lider tog pravca. Imao je gomilu sinova, od kojih je Semi Kuti vrlo poznat i koji je modifikovao tatin zvuk i napravio dosta veliku slavu na osnovu toga. Mlađi, Šeon, krenuo je tatinim stopama i preuzeo je originalni band koji je nastavio korenima afrobita."

Ovo je samo deo bogate muzičke ponude ovog leta koju takođe upotpunjavaju manifestacije i festivali manjeg obima. Jedan takav, Aretn bluz world festival, izveo je ponovo na scenu proslavljenog kompozitora i klavijaturistu, Kornelija Kovača:

"Ima mnogo toga, i stranih grupa i domaćih, ali recimo mnogo su lepši i vredniji sastanci muzičara kada se nešto događa, kao što je neki mali festival. Zašto? Jer muzičarima treba da se druže, da slušaju jedni druge i sviraju. To je nekada bilo mnogo rasprostranjenije. Santanu moram da čujem jer ga nisam slušao odavno. Od njega smo itekako učili."


Teatri u Budvi i Tivtu


U Crnoj Gori, festivali se održavaju uglavnom na primorju. Ove se godine pripremaju u vrijeme opće besparice. Na primjeru Budve i Tivta traži se odgovor na pitanje kako kulturnjaci provode vladinu preporuku "stezanja kaiša" i da li u tim uvjetima bolje posluju oni sa milijunskim, ili deset puta manjim budžetom?

Iako je do početka Budvanskog grada teatra ostalo petnaestak dana, još se ne zna program najskupljeg festivala u Crnoj Gori i okruženju. Ipak, njegovi čelnici tvrde da teatar nije u agoniji. Ako ne u agoniji, Grad teatar je u ozbiljnim problemima jer nakon par decenija postojanja i nakon desetak uloženih miliona, nema u svom posjedu niti reflektora, a kamoli glumački ansambl ili scenu. Od prošle godine, posao zbog kojeg je osnovana javna ustanova Grad teatar, obavlja privatna firma. Tako tridesetak kulturnih djelatnik prima platu, a da njihov posao obavlja neko drugi. O tome kako izgleda kada se iz džepa građana presipa u privatni džep preko javnog preduzeća, čujmo u dijalogu direktora Grada teatra i Multimedija group, Merina Smajlagića i Marka Kentere:

"Za ovu godinu je budžet procijenjen na milion i pol. Imamo dugove iz prošle godine, prvenstveno prema Multimediji."

"Opština je uspjela da plati sve dugove koji su bili prema Multimediju i ti dugovi su anulirani. Budžet će biti smanjen najmanje za 30 posto, ne od strane opštine, nego zbog ovog dogovora."


Za razliku od budvanskog festivala, Tivćani od početka forsiraju sopstvene produkcije koje se igraju godinama širom Crne Gore, a njeguju domaću kulturnu i istorijsku baštinu. Iako cjelokupna ljetna produkcija košta 10 puta manje od budvanskih, za 40 dana festivala novac je teško namaći, kaže direktorica tivatskog Centra za kulturu, Milena Radojević:

"U uslovima velike finansijske krize još uvijek se ne zna da li će se, koliko i kada obezbjediti tih famoznih 100.000 eura za održavanje kompletnog repertoara Centra za kulturu za juli i avgust i 5. festivala Purgatorije, koji će ove godine zbog te finansijske situacije imati samo pet predstava u takmičarskoj konkurenciji. Na taj način je dat doprinos štednji para, upravo onako kako su nam naložile mjere Vlade Crne Gore i našeg osnivača Skupštine opštine. Još uvijek sam optimista da ćemo te pare nekako skuckati."

Iz programa Purgatorija, pozorišnog festivala koji ima i takmičarski karakter, Radojević posebno najavljuje prvo gostovanje dramskog kazališta Gavela u Crnoj Gori:

"Već 1. jula je svečano otvaranje festivala uz prigodan koncert švedskog hora, koji će biti naši gosti. Sljedeći dan, 2. jula, je prva takmičarska predstava dramskog kazališta Gavela iz Zagreba sa predstavom San ivanjske noći, za koju kažu, a selektor to potvrđuje, da je jedna od najboljih nastalih u zadnjih dvadesetak godina na prostorima bivše nam države, na prostorima razumljivog govornog područja. Već 3. jula je njihova druga predstava Četvrta sestra."

Što će se prikazivati na Budvanskom gradu teatru, još nije poznato. Zna se jedino da su iz pozorišnog segmenta izbačene studentske predstave, kažu zbog štednje, te da Multimedija group, kao njegov privatni organizator, neće ispoštovati ugovor i ostvariti produkciju Budvanskih priča, kojom se Grad teatar trebao vratiti svom izvorištu. Umjesto toga, za novi milion, Budvani će ljetos dobiti Stare priče.

Primjer Grada teatra je pokazatelj kako se bez koncepta održivosti svaka dobra ideja mora urušiti, bez obzira na silinu miliona na kojima počivaju jer odavno je kultura u ovom gradu pretvorena u marketing, pa se festivalom naziva sve i svašta. Zato smo Tomaša Pandura, prilikom posljednjeg boravka u Budvi, pitali da li su festivali prevaziđeni:

"Nikakva forma ne može da bude prevaziđena dok ima srce. Festivali su u ekspanziji, i u Evropi i u svijetu. Imaju mogućnost neke kondenzacije najvećih i najboljih umjetničkih tendencija. Zbog toga festivale volim, podržavam ih i gostujem po cijelom svijetu."


A da nešto treba mijenjati u formi festivala Grad teatar, i to kako grada, tako i teatra, najbolje oslikavaju riječi Bore Ćosića, kada se nakon niza godina vratio Crnoj Gori kroz ovaj festival. Evo kako je doživio Budvu:

"Mislim da je prvi utisak dosta šokantan, obzirom na priliv nečega što je svakako nebudvansko. Ne smeta mi što je svaka druga riječ ruska, jer je ruski moj blizak jezik, ali ima nešto drastično u promjeni mentaliteta i svega ostalog."


Dubrovnik, Pula, Motovun, Zagvozd, Brioni...


Hrvatska se kulturna scena ljeti seli uglavnom na jadransku obalu. Na stotine raznih festivala održava se od Umaga do Dubrovnika, iako u zadnje vrijeme ne ostaju prazna ni kontinentalna središta. No, samo za neka od tih događanja bi se moglo reći da imaju i šire kulturno značenje. Sve je više mišljenja kako bi neke najveće i najskuplje, kao Dubrovačke ljetne igre i Filmski festival u Puli, trebalo temeljito reformirati.

"O lijepa, o draga, o slatka slobodo!"

Uz ove Gundulićeve stihove 10. će se srpnja u Dubrovniku šezdeseti put podignuti zastava Libertas i glumci će ponovo dobiti dozvolu da "uđu u Grad".

O tom najstarijem i najprestižnijem hrvatskom festivalu, hrvatski glumac svjetskog glasa, Rade Šerbedžija, kaže:

"Najsvjetlija pozornica teatra koji smo ikada imali još uvijek vjerojatno sjaji sjajem bivših vremena, a vjerojatno i današnjih. Ne idem tamo slučajno jer sam vezan za Brione pa ne gledam predstave i ne znam šta se tamo sve događa, ali vjerujem da još uvijek sjaji istim sjajem. Igrao sam sedam godina za redom Hamleta na Lovrijencu."

Sami Dubrovčani se raduju svojim igrama:

"Jedva čekaš ljetne igre. Malo iziđeš u Grad. Prije je bilo puno ljepše jer su glumci tu ostajali mjesec i pol dana, a sada imaju četiri dana i gotovo, te predstave više nema i onaj koji dođe u 8. mjesecu, ne može vidjeti one predstave iz 7., i obratno."


Mnogi, kao redateljica i glumica Snježana Banović, misli da bi nakon 60 godina Dubrovačke ljetne igre ipak trebalo malo reformirati i možda "razbiti" na više kraćih festivala jer u mjesec i pol dana teško je sve vidjeti, a i sam kulturni događaj se razvodni:

"U tom gradu bi moglo biti sedam raznih festivala. U Edimburgu imate 11 festivala i svi su nagurani od sredine 8. do sredine 9. mjeseca, pa niko nikome nije konkurencija."

Dodaje da turisti mogu uživati u glazbenim događanjima na Dubrovačkim ljetnim igrama, ali ne toliko i u kazališnim predstavama:

"Naravno da je glazbeni program uvijek zanimljiviji jer nema jezične barijere, ali mislim da je već došlo vrijeme kada bi se morale titlovati predstave, da bi bile atraktivnije za strane turiste."


Kralj Lir Teatra Ulysess
Uz Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto ili Riječke ljetne noći, koje su u samo nekoliko godina zauzele visoko mjesto na ljestvici ljetnih kulturnih događanja, posljednjih su desetak godina u Hrvatskoj iznikli i postali puno popularniji manji festivali, od Zlatnog lava u Umagu, Motovuna, Šerbedžijinog teatra Ulysis na Brionima, Festivala plesnog i neverbalnog kazališta u St. Vinčentu, do glumačke smotre u Zagvozdu, koja počinje 4. srpnja, a koju je prije 12 godina pokrenuo glumac Vedran Mlikota:

"U dramskom dijelu će gostovati kazalište Komedija sa Svečanom večerom u pogrebnom poduzeću. Gostovat će Kazalište mladih iz Splita sa Hamletom u Mrduši Donjoj. Koncert će održati Arsen Dedić. Da nije mještana, ovog festivala ne bi ni bilo na jedna način jer je apsolutna podrška mještana Zagvozda, ugoste umjetnike i tako dalje. To je čista ljubav i volja, svi rade volonterski i nitko nije ni na kakvoj plaći i nitko nije ni za što plaćen. I po 12. put će opet početi veliko kulturno događanje za nas, u maloj kulturnoj oazi za goste."

Šerbedžijin Teatar Ulysess na Brionima ulazi u devetu sezonu - kultni prostor, kultne predstave. Šerbedžija je u Zagrebu osobno predstavio ovogodišnji repertoar, na kojem je i premijerni naslov - Molierov Don Juan, u režiji Paola Magelija:

"Milim, kao i Paolo, da je Molierov Don Juan jedno od najznačajnijih dramskih dijela ikada napisanih."


Teatar Ulyses financira se isključivo sponzorstvom, a u ukupnim ovogodišnjim troškovima od 3,5 milijuna kuna država će u blagajnu Ulysiesa uplatiti samo 100.000 kuna, isto toliko Istarska županija, ali isto toliko i mali gradić Fažana. Šerbedžija kaže da i ne žali za većom državnom potporom:

Motovun Film Festival
"I sam Krleža je govorio da je sponzorstvo koje umjetnici dobivaju od državnih institucija uvijek opasno."

Britanski tjednik Observer ovih je dana svojim čitateljima preporučio nekoliko najzanimljivijih destinacija ove ljetne sezone, te uz kulturne manifestacije u Španjolskoj, Francuskoj, Turskoj i Italiji, na top listu uvrstio Motovun Film festival, krajem srpnja u Hrvatskoj. Utemeljitelj tog filmskog čuda iznad motovunske šume, Rajko Grlić:

"Već 11. godina Motovun je, kao što to i situacija zahtjeva, posvećen krizi i neimaštini. Ove godine ćemo vjerojatno početi misiju za ekonomski spas Motovuna, a zemlja partner je Finska, Norveška, Danska, Švedska, tako da će sjeverna zvijezda biti znak ovogodišnjeg Motovuna."


A što kažu umjetnici, što ih to toliko privlači da rade ljeti, kada se drugi odmaraju: Vedran Mlikota, Rajko Grlić, Rade Šerbedžija:

"Zbog ljubavi prema poslu, ali moramo od nečega i živjeti, tako da je tu spojeno ugodno sa korisnim."

"Sumnjam da su potrebe za bogatstvom razlog zašto glumci i muzičari kreću u te igre."

"Nikada pare nisu bile presudne u ovoj našoj umjetnosti, koja je uvijek bila zapravo loše plaćena."

****

Saradnja: Ivan KATAVIĆ, Nebojša GRABEŽ, Vesela Laloš, Jasna VUKIČEVIĆ, Ankica BARBIR MLADINOVIĆ
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG