Dostupni linkovi

Angažirani umjetnički projekti nemaju širok doseg


Motovunski filmski festival
Transparensi International Hrvatska pokrenuo je prije godinu dana projekt „Kulturom protiv korupcije“, a cilj mu je da različitim kulturnim manifestacijama ukaže na zastrašujuću korupciju koja se uvukla u sve pore hrvatskog društva.

Društveno angažirane predstave upravo su najposjećenije i izazivaju najveće interesovanje publike, ističu u Zagrebačkom kazalištu mladih, a frontmen „Hladnog piva“, jednog od najangažiranijih hrvatskih rok sastava, kaže da njihove poruke jednako dopiru do mladih u cijeloj regiji.

„Evo mene na ručku“, jedna je od 12 pjesma s najnovijeg albuma „Svijet glamura”, poznate hrvatske punk rock skupine „Hladno pivo“:




S frontmenom grupe Milom Kekinom razgovarali smo telefonom, dok su se kombijem vraćali iz BiH i Srbije, gdje su upravo promovirali svoj najnoviji CD i gdje njihove poruke mladi jednako razumiju kao i u Hrvatskoj:

„To je jedan pogled na život sa jednim ignorantskim odmakom koji prvenstveno slavi slobodu pojedinca koje je odupiranje nekom konformizmu i malograđanštini. Naše poruke dopiru vrlo lako i nema nikakvih razlika između nastupa u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu ili Ljubljani”
, kaže Kekin.

Inženjer strojarstva, Igor M., mladi Zagrepčanin koji jako cijeni Kekinov bend, uopće se ne čudi što njihove pjesme jednako prihvaćaju mladi u cijeloj regiji.

„Tako je i u pjesmi Evo mene na ručku, jedna situacija gdje se ta problematika odbijanja drugačijeg manifestira na jednom ručku, jedne vrlo ksenofobične ili nacionalističke obitelji, koja je u konačnici prosječna hrvatska obitelj. A vrlo vjerojatno i prosječna muslimanska ili bilo koja druga u regiji. Zato grupa funkcionira vrlo kvalitetno u cijeloj regiji a ne samo kod nas”
, kaže Igor.

Kekin kaže da su im znali prijetiti zbog pjesama, ali nije bilo političkog progona ili pritiska. Iako ne odustaje od angažirane pjesme, nije baš optimist jer ljudi su, kaže, naprosto oguglali na korupciju, mržnju, nacionalizam:

„Svi mi trenutno znamo u državi da je Vlada korumpirana i da su policajci potkupljivi. O tome više nema smisla uopće pjevati.”

Način života i stereotipi


U kratkoj anketi među studentima Zagrebačkog sveučilišta, također pesimizam, podržavaju svaki angažirani umjetnički projekt, ali ne vjeruju u njegov širi doseg:

„Kulturom teško, obzirom na tako nizak postotak visokoobrazovanih u Hrvatskoj. Mislim da ljudi koji čitaju knjige su već dovoljno osviješteni o korupciji kao takvoj. Jedino čim se može učiniti nešto po pitanju korupcije je kulturom. Lijep pokušaj, hvale vrijedan.”

„Možda kod mladih nekim koncertom, ali općenito ne pretjerano. To je način života i neki stereotip našeg društva.”

„Od banalnih stvari, od upisa u vrtić pa u osnovnu, srednju, faks, o poslu da ne govorim.”

„Pa sigurno da je to nešto došlo pod normalno kod nas. Dogovoriti ćemo se - je najčešća rečenica svugdje.”


Dubrovačke ljetne igre
„Pero je ipak jače od mača“ - ne odustaje Antun Zorislav Petrović iz Transparency International-a Hrvatska i smatra da bi projekt KPK, Kulturom protiv korupcije, mogao u hrvatsko društvo usaditi veći stupanj moralnosti i smanjiti toleranciju prema nezakonskoj i nemoralnoj grabeži.

Akcija je započela u kolovozu prošle godine u suradnji s Motovunskim filmskim festivalom „Kinom protiv korupcije“, nastavila u Zagrebu, u suradnji s izdavačkom kućom V.B.Z . „Knjigom protiv korupcije“, a upravo ovih dana u suradnji s Dubrovačkim ljetnim igrama i Zagrebačkim kazalištem mladih započelo se i „Kazalištem protiv korupcije“.

„Mi smatramo da je pitanje korupcije prvenstveno pitanje kulture, jednako kao što je u nekim primitivnim kulturama krađa bila prepoznata kao vještina, a ne kao neprihvatljiva aktivnost, postoje društva u kojima je tolerancija na korupciju previsoka”, kaže Antun Zorislav Petrović.

Politika ne kontrolira kulturu


Visoka tolerancija prema korupciji, napominje Petrović, nije, naravno, samo hrvatski specifikum. Ispričao nam je nedavni razgovor sa svojim kolegama iz Transparency International-a Švicarske i Latinske Amerike, kad im je kao banalni primjer korupcije u Hrvatskoj naveo slučaj svog prijatelja koji je žurio na avion, prebrzo vozio, policajac ga zaustavio i htio kazniti, vozač priznao grešku, ali pitao mogu li se dogovoriti, te pružio policajcu 200 kuna (oko 30 EUR) na što mu je ovaj odgovorio: „To je ipak previše“, uzeo „samo“ 100 kuna, a 100 vratio.

„Kolegica iz Švicarske se na to sledi i uopće joj je grozna pomisao da se netko raspravlja sa policijom i izbjegne kaznu za kršenje propisa na taj način, dok je kolega iz Latinske Amerike oduševljen kako je kod nas, eto, policija toliko poštena da vrati kusur, ako je mito preplaćen”
, priča Petrović

„Zagrebačko kazalište mladih se uključio u projekt Kulturom po korupciji, odnosno u program Kazalištem po korupciji, sa našom predstavom Revizor, koja je rađena u suradnji sa Dubrovačkim ljetnim igrama. Revizorje prikazan prvom predstavom u Zagrebu 7. svibnja koju smo poklonili građanima Zagreba, a plan je krenuti po cijeloj Hrvatskoj. Mi naime mislimo da teatar ne može možda mijenjati svijet ali može upozoriti na neke bitne probleme. Ponovno publika iznimno vjeruje da je potrebno angažirano kazalište, da teatar treba progovoriti o nekim bitnim problemima koji nas se tiču. Uostalom, upravo te predstave su kod nas i najposjećenije i izazivaju najveći interes publike”, navodi ravnateljica zagrebačkog kazališta mladih, Dubravka Vrgoč.

Ravnatelj Uprave za izvedbene umjetnosti i audiovizualnu djelatnost u Ministarstvu kulture, Srećko Šestan, tvrdi da politika ne kontrolira kulturu u Hrvatskoj, da je produkcija angažiranih kulturnih događanja u Hrvatskoj, s vrlo kritičkim osvrtima na aktualnu zbilju, vrlo bogata i ne slaže se s tezama da su korupcija i općenito izokrenuti sustav vrijednosti postali „novom kulturom ponašanja“:

„Ne bih se složio sa tim da je to naša nova kultura. Hrvatska, kao i sve zemlje zapadne Evrope, pa i svijeta, dijeli negativnosti koji se stjecajem društvenih događanja, bilo ekonomskih, bilo političkih odražavaju na svakodnevni život. Prema tome, ne mislim da je to specifičnost samo za Hrvatsku. Ono što sam siguran, a to je da se o tome slobodno piše, slobodno govori i naša percepcija je da tih negativnosti ima daleko više nego što je bilo prije”
, smatra Šestan.

U sklopu projekta „Kulturom protiv korupcije”, u suradnji s V.B.Z. izdavačkom kućom, izdana je i knjiga „Ispod stola”, koju potpisuje 10 eminentnih hrvatskih književnika, od Julijane Matanović do Zorana Ferića, Ivice Đikića i drugih.

„Imam u ponudi knjigu Ispod stola, ali nisam prodao nijednu, ni iznad, ni ispod stola. Pesimist sam po tom pitanju. Samo represijom i sudstvom. Oštro a ne kulturom.”

Ivica Đikić, jedan od autora zbirke „Najljepših antikorupcijskih priča”, kako piše u podnaslovu knjige, smatra da je vrlo važna i sama gesta:

„Mislim da je primarno važno da se pokaže neka vrsta društvenog gesta, da se pokaže stav o korupciji kao nečemu što je po mom mišljenju uz nacionalizam trajna rak rana hrvatskog društva u posljednjih dvadeset godina”
, kaže Đikić.
XS
SM
MD
LG