Dostupni linkovi

Ugrožavaju li hrvatski mediji srpski jezik?


Bosnia & Herzegovina, Banjaluka, zgrada Vlade Republike Srpske,13Sep2007
Bosnia & Herzegovina, Banjaluka, zgrada Vlade Republike Srpske,13Sep2007

Neki jezički stručnjaci u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme upozoravaju na ugroženost srpskog jezika zbog prevelikog uticaja hrvatskih medija koji su preplavili domaći medijski prostor. Predstavnik udruženja Ćirilica iz Banje Luke Rade Udovčić navodi kako se pogotovo kod mlađe populacije može primijetiti da preuzimaju određene riječi iz hrvatskog govora:

„To možemo vidjeti, nažalost, i u sredstvima informisanja i u medijima. I obrazovani novinari su prihvatili tu varijantu. Recimo, glagoli na -irati, interesirati umjesto interesovati. Naš jezik je natrunjen itekako i tuđicama i tom hrvatskom varijantom. Nažalost, ali je potrebno redigovati i naše političare, jer i oni dosta ovako govore kojekakvim iskrivljenim jezikom.“

Većina istraživanja gledanosti koje provode različite kuće pokazuju da su hrvatski televizijski kanali uvijek pri vrhu ljestvice gledanosti u Bosni i Hercegovini. To je naročito prisutno u područjima koja graniče sa Hrvatskom. Pitali smo građane Banje Luke, koji na raspolaganju svakodnevno imaju čak četiri hrvatska kanala, koliko to utiče prvenstveno na lokalni jezik:

Tisuću možda i tako nešto. Ima još nekih riječi, ali ne mogu se sjetiti. Ali sigurno da utiče televizija ako se gleda.“

„Pa ja, recimo, da znam da kažem i tisuću i bok i šta ja znam. To više onako iz neke zeze, ali je ostalo. Vidim po sebi, pa onda mislim tako da i drugi.“

„Pa ima, primijetio sam ovako u kafiću kad neko nešto priča. Pa primijetio sam da neko govori hrvatski, da, sto posto.“

„Ja znam da se meni dešavalo da kažem tisuću, i tako nešto. Bez veze, to je samo posljedica gledanja njihovog programa.“

Profesorica Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, filolog Mirjana Vlaisavljević mišljenja da je situacija po srpski jezik u Bosni i Hercegovini veoma alarmantna jer je, kako kaže, ugrožen ne samo zbog uticaja medija nego uopšte jezičke politike. Ona smatra da bi se hitno trebali ujediniti stručnjaci lingvisti na odbrani srpskog jezika:

„Jer je borba za srpski jezik i pravopis već počela onoga časa kada je naša ideološka vrhuška sa Pala, kao što znate, pokušala da proda ijekavicu muslimanima i Hrvatima, a da Srbe ekavizira i pripremi ih za eventualni egzodus preko Drine. Mi od 1994. godine, kada je taj eksperiment propao, do dana današnjeg nemamo od strane RS-a nikakvu organizovanu platformu u odbranu jezika srpskoga.“

Profesor srpskog jezika na Filozofskom fakultetu Drago Tešanović kaže kako se, ipak, ne treba bojati uticaja hrvatskih medija:

„Mislim da se ti Hrvati kite našim perjem. Ako bi’ napravili analizu, ja ne znam šta bi to bi bilo njihovo. Mi stalno potenciramo hrvatske riječi. Evo jedan primjer: nama se čini da je tisuća hrvatska riječ. Nije tačno. To je slavenska riječ. I Rusi imaju tu riječ i to nije hrvatska riječ.“

Pojedini intelektualci čak predlažu da vlade Srbije i RS-a pokrenu inicijativu da se učine dostupnijim programi srbijanskih televizija kako bi se smanjio hrvatski kulturološki uticaj. Problem je, međutim, što se veoma malo pažnje obraća na stvarne razloge zbog kojih su hrvatski kanali gledani. Na to su ukazali i građani:

„Znači, imaju četiri kanala njihova koja su, vjerovatno, gledanija nego sve ijedan naš, pošto je naš program jako nekvalitetan.“

„Pa da ti iskreno kažem, ja prva gledam hrvatsku televiziju više nego našu zato što imaju bolji program.“

XS
SM
MD
LG