Dostupni linkovi

Zeleni prsluci protiv odlagališta nuklearnog otpada


Predstavnici Zelenih prsluka

Ne smiruje se nezadovoljstvo aktivista i lokalne zajednice u Sisačko-moslavačkoj županiji zbog sve vjerojatnije odluke da će se nisko i srednje radioaktivni otpad odlagati na Trgovskoj gori, nedaleko granice sa Bosnom i Hercegovinom. Vlasti kažu da nema razloga za zabrinutost i da se radi o politikantstvu.

I dok po zapadnoeuropskim gradovima prosvjeduju Žuti prsluci, a u Zagrebu nikako da ih se okupi više nego šačica, u Petrinji, 60 kilometara jugoistočno od Zagreba je tridesetak Zelenih prsluka prosvjedovalo protiv najavljenog odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada u praznom vojnom objektu na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Voditeljica Zelenih prsluka i direktorica Poslovnih zona Petrinja Jasmina Robinić kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) kako se brojni ekološki aktivisti, ali i poljoprivrednici koji se u tom nezagađenom kraju bave ekološkom poljoprivredom oštro protive odlagalištu na Trgovskoj gori.

"Nitko ne bi želio pored sebe imati radioaktivni otpad - može doći do curenja, može biti da nije dobro uskladišten, može biti da to sve ne bude regulirano… Blizu je rijeka Una, tu su izvori plitke vode, blizu je grad Dvor. Lokacija je veoma blizu ljudi i zbog svega toga smatramo da u takvom području ne bi trebalo biti odlagalište", upozorava Jasmina Robinić.

Jasmina Robinić i Darinko Dumbović
Jasmina Robinić i Darinko Dumbović

Prosvjedu Zelenih prsluka priključio se i nezavisni petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, koji je upozorio na moguće štete po poljoprivredu i na brojne odrone na Trbovskoj gori.

"To definitivno nije dobro i smatram da će se stvoriti kritična masa ljudi – ovih Zelenih prsluka – da oni budu poruka za Zelenu kuću, za zelenu banovinu, za zelenu županiju, za zelenu Hrvatsku. Očekujem da će oni gradovi i općine koji to mogu donijeti svoje deklaracije i preporuke svojim vijećnicima da i oni daju poruku žele li da Čerkezovac i Trgovska gora budu destinacija za nuklearni otpad", riječi su Dumbovića.

HDZ-ov župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić odmah mu je odgovorio da je to politikantstvo, jer se Petrinja nalazi kojih 60 do 70 kilometara od predviđene lokacije, i da će se tamo – ako se odluka donese – odlagati medicinski otpad, radioaktivne igle, materijale, gromobrane, zaštitnu odjeću i slično.

U cijeloj priči najproblematičnije je hoće li tamo biti odlagan radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, koja je zajedničko vlasništvo Hrvatske i Slovenije.

Krško ima radni vijek do 2043. godine i do tada će i hrvatska i slovenska polovica visoko radioaktivnog otpada i dalje biti skladištena u bazenu u sklopu elektrane. Kada elektrana bude pri kraju svog radnog vijeka, odlučit će se o njegovoj novoj lokaciji – bilo u kojoj od ove dvije zemlje, bilo u nekoj trećoj zemlji.

Do 2023. treba naći lokaciju za nisko i srednje radioaktivni otpad, koji se sada nalazi u skladištu u sklopu elektrane, i u njemu još ima mjesta za odlaganje.

Geografski prikaz mogućeg odlagališta radioaktivnog otpada
Geografski prikaz mogućeg odlagališta radioaktivnog otpada

"Unatrag nekoliko godina taj otpad ide negdje van na spaljivanje pa se vraća u puno manjim količinama pepela, i to se tamo odlaže. Slovenci već duže vrijeme razvijaju svoje trajno odlagalište tog nisko i srednje radioaktivnog otpada na lokaciji Vrbina koja se nalazi pola kilometra od nuklearke. Oni su nas pozvali da mi tamo smjestimo svoju polovicu tog nisko i srednje radioaktivnog otpada, ali i nisko i srednje radioaktivni otpad iz drugih izvora", kaže za RSE Bojana Mrvoš Pavić iz Novog lista.

Dogovor još nije postignut, a Hrvatska dosta ozbiljno razmišlja i o odlaganju takvog otpada na Trgovskoj gori.

"Zavod za nuklearnu sigurnost kaže da je to biti privremeno odlagalište na 20-30 godina, dok ne dođe do dekomisije nuklearke. Tada, kada budemo znali kolika je ukupna količina nisko i srednje radioaktivnog otpada, onda možemo odlučiti da li privremeno skladište pretvoriti u trajno odlagalište, ili pak otpad otuda premjestiti na neku drugu lokaciju, sada u kompletnim količinama", ističe Mrvoš Pavić.

Privremeno skladište je pod svakodnevnim nadzorom i mjerenjima, dok trajno odlagalište znači takav način odlaganja i osiguravanja da niti potres ne može dovesti do curenja.

NE nuklearnom otpadu Hrvatske
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:00 0:00

Koje god rješenje bilo, trebati će novaca. Posljednji službeni podatak je s kraja 2016. godine, kada je na računu Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško bilo 229,8 milijuna eura. Godišnja je obaveza uplaćivanje 14,25 milijuna eura u Fond.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG