Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Veliki napredak u borbi za radnička prava


Ilustrativna fotografija
Štrajk zaposlenih u crnogorskom "Telekomu" je ušao u treći dan, a štrajkači su u međuvremenu već pokrenuli pravne procedure protiv poslovodstva čiju su ponudu za pregovore prihvatili, ali uz određen uslov. Pobjednik pregovaračkog nadmudrivanja će se znati na kraju, ali sada je već jasno da je štrajk u "Telekomu" poseban u odnosu na sve dosadašnje u Crnoj Gori.

Radnici crnogorskog "Telekoma", koji su u ponedjeljak počeli štrajk, već prvog dana su podnijeli krivičnu prijavu protiv dijela uprave zbog "nezakonitog utvrđivanja minimuma procesa rada, s namjerom da se zaposleni spriječe da protestuju na svojim radnim mjestima".

Iz uprave kompanije su, uz uvjeravanja da ne postoji namjera da se umanje prava zaposlenih i da štrajk nije pravi način za rješavanje problema, stigao i poziv na pregovore.

Radnici su odgovorili podsjećanjem da dvije godine strpljivo pokušavaju da kroz socijalni dijalog postignu dogovor, a da je uprava, umjesto dogovora sa Sindikatom odlučila da na, navodno, nezakonit način 81 radnika proglasi tehnološkim viškom.

Štrajkački odbor crnogorskog "Telekoma" je, na ponudu uprave, odgovorio da je spreman da odmah nastavi pregovore sa poslovodstvom, ali samo ukoliko uprava prihvati da proglasi moratorijum na otpuštanje 80 radnika do postizanja konačnog sporazuma. Predsjednik Sindikata "Telekoma" Željko Burić:

"Ne može da se otpušta kao što su oni to uradili ovog puta - potpuno samovoljno, ustvari, suprotno zakonu i kolektivnom ugovoru."


Sudeći po izjavi direktora korporativnih komunikacija "Telekoma" Miodraga Strugara, uprava kompanije ne pristaje na odlaganje odluke o tehnološkom višku, odnosno, na uslovljavanje štrajkača:

"Izvršni direktor crnogorskog "Telekoma" Slavoljub Popadić je u jučerašnjoj izjavi rekao da su pozvali sindikat da se vrati za pregovarački sto, da ponovo krene socijalni dijalog i uprava nije postavljala nikakve uslove za nastavak socijalnog dijaloga, isto očekuje od druge strane, od predstavnika sindikata da što prije počnu razgovori i da se dođe do dogovora, ali bez prethodnog uslovljavanja bilo čime vezano za te pregovore."


Zaposleni u crnogorskom "Telekomu" zahtijevaju poništenje Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, odlaganje dodatnog otpuštanja, završetak pregovora o povećanju najniže cijene rada, kao i unošenje u Kolektivni ugovor klauzule da zaposleni koji su u radnom odnosu duže od godinu i imaju ugovore na određeno vrijeme, moraju biti prevedeni u radni status na neodređeno vrijeme.

Boriti se za više od elementarnih prava

Upravo karakter zahtjeva štrajk radnika "Telekoma" čini specifičnim u odnosu na ostale štrajkove jer se ne radi o zahtjevima za elementarna prava. Sindikat "Telekoma" ima punu podršku svoje krovne Unije slobodnih sindikata, a u konkurentskom Savezu samostalnih sindikata podržavaju štrajk koji generalno smatraju značajnim napretkom u borbi za radnička prava. Predstavnik Saveza sindikata Zoran Đurišić:

"To bi vjerovatno trebalo da probudi jednu novu energiju, jer do sada smo se bavili stvarima koje nijesu prava sindikalna pitanja: protestima, silascima u jamu... Međutim, ovo je borba za svoja prava, za pravednu platu, za pravedni rad, ma koliko se njihovi poslodavci služe demagogijom kako oni imaju velike plate. Neka imaju i veće plate zato što rade u rentabilnoj firmi, zato što je profit firme ogroman i mi im iskreno želimo uspjeha u štrajku. Moglo bi da probudi jednu energiju da ljudi ne budu zadovoljni samo tim da svako jutro idu na posao i prime, obično kakvu takvu nisku zaradu. Ovo je jedan korak naprijed."


Radnici u Crnoj Gori su do sada uglavnom morali da štrajkuju zbog socijalnog programa za višak zaposlenih, ili da bi natjerali poslodavca da im isplati višemjesečna dugovanja. Dejan Bojović je predsjednik Sindikata podgoričkog "Duvankomerca" čiji su radnici morali da štrajkuju glađu da iz firme ne bi otišli praznih ruku:

"Što se tiče "Duvankomerca" mi smo se izborili za goli život, ono što se kaže, za neka minimalna i osnovna prava. Oni se bore za ono za šta treba svaki radnik da se bori sa poslodavcem. Ta njihova borba je potpuno opravdana. Oni moraju da štite svoja prava i interese, a ne da se poslodavac ponaša kao što se ponašao u većini slučajeva u Crnoj Gori u ovim ostalim firmama koje su došle na rub propasti i ostali su bez igdje ičeg."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG