Svjetska banka: Spor regionalni ekonomski rast u 2012.
Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke za jugoistočnu Evropu, Sarajevo, 15. novembar 2011.
U ovoj i idućoj godini očekuje se spor rast ekonomija jugoistočne Evrope, navodi se u prvom redovnom izvještaju Svjetske banke za jugoistočnu Evropu koje je predstavlejno u Sarajevu u utorak.
Ekonomije regiona i dalje su pod uticajem previranja u eurozoni, tako da se u ovoj godini za Albaniju, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Srbiju očekuje rast od nekih 2,5 posto na realnom godišnjem nivou, a u 2012. nešto manji od 2,1 posto.
Glavni ekonomist Svjetske banke za BiH Damir Ćosić je, prezentirajući nalaze prvog "Redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu", a posebno dijela koji se odnosi na BiH, kazao da Svjetska banka prognozira spor rast ekonomije u jugoistočnoj Evropi u 2011. i 2012. godini i da treba usvojiti politike koje doprinose stabilnosti i dugoročnijem rastu.
"Ono što karakterizira 2011. je velika količina nepoznanice, a prvenstveno je uzrokovana krizom u eurozoni. Cijele ove godine, kontinuirano, imamo smanjenje stopa rasta, odnosno očekivanja smanjenja stopa rasta za narednu godinu. Sve zemlje jugoistočne Evrope ili SEE6 (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija) će biti na neki način pod uticajem dešavanja u eurozoni", kazao je Ćosić.
U BiH očekivani rast bruto domaćeg proizvoda sa ovogodišnjih dva posto biće smanjen na jedan posto, navodi se izvještaju.
Damir Ćosić, glavni ekonomista Svjetske banke u BiH
Ove projekcije se pretpostavljaju jedino ako se kriza u eurozoni riješi. U suprotnom, ekonomski rast u šest zemalja jugoistočne Evrope biće znatno slabiji.
Sva previranja u eurozoni mogu se odraziti na priliv stranih investicija, te dotok doznaka iz inostranstva, kao i na izvoz u zemlje Evropske unije, rečeno je u Svjetskoj banci.
Ekonomisti Svjetske banke upozoravaju vlasti regiona da se ponašaju fiskalno odgovorno, te da budu spremne na dalju konsolidaciju rashoda zbog moguće krize.
Vlastima u BiH savjetuje se nastavak započetih reformi, posebno prilagođavanje javne potrošnju u socijalnom sektoru za potrebe najugroženijih, kao i smanjenje plata zaposlenima u javnom sektoru.
Ćosić rekao je da Bosna i Hercegovina trenutno ima na raspolaganju milijardu eura odobrenih, a nepovučenih sredstava, što predstavlja skoro osam posto bruto domaćeg proizvoda.
Kao dugoročna mjera djelovanja preporučuje se privlačenje investicija, uključujući bržu primjenu odobrenih projekata, te jačanje konkurentonsti.
