Dostupni linkovi

Svjedok o etničkom čišćenju Vlasenice


Izet Redžić na suđenju Radovanu Karadžiću, 23. kolovoz 2011.
Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je svjedočenjem Izeta Redžića, dužnosnika općine Vlasenica neposredno prije izbijanja sukoba te ubijanja i protjerivanja nesrpskih civila u svibnju 1992. godine.

Nakon glavnog ispitivanja tijekom kojeg je opisao otpuštanja Bošnjaka s posla te naoružavanje bosanskih Srba od strane Srpske demokratske stranke, SDS-a, Redžić se posvađao s Karadžićom kada je tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi pokušao skinuti sa sebe odgovornost za događaje u Vlasenici.

„Granice će biti povučene krvlju“, rekli su pregovarači bosanskih Srba svjedoku Redžiću u travnju 1992. godine nakon čega je pod prijetnjom, kao bošnjački predstavnik, potpisao sporazum o podijeli općine Vlasenica na srpski i bošnjački dio. Sve se to dogodilo, ispričao je, zbog propagande SDS-a koju je prije izbijanja sukoba Karadžić kao stranački lider provodio diljem lokalnih sredina Bosne i Hercegovine.

„Pa ovdje optuženi zna da je svakih sedam dana posjećivao prostore Zvornika, Srebrenice, Bratunca, Vlasenice...i surađivao sa svojim ključnim ljudima iz SDS-a oko priprema i oko stavljanja srpskog naroda u borbu i da se okrenu protiv svojih susjeda muslimana i nešto malo katolika“, objasnio je svjedok svoj stav.

Bez obzira na potpisani sporazum o podjeli općine, krv je ipak prolivena kad je krajem travnja 1992.godine Novosadski korpus Jugoslavenske narodne armije, JNA, zauzeo Vlasenicu. Mnogi ljudi su ubijeni, a ostali odvedeni u logor Sušica, dok su sretniji protjerani. Do svjedoka Redžića koji je i sam otišao iz mjesta, dolazile su informacije o masovnim smaknućima civila, poput onog u selu Zaklopača 16.svibnja 1992. godine kada je ubijeno 83-je mještana.

„Istina je da je pobijeno toliko ljudi. da su ti ljudi bili nenaoružani, civili. A što je bitno pomenuti- 15.05. (1992.) u rudniku boksita je zabranjen dolazak svim muslimanima u tu organizaciju. A onda se dan kasnije poslije toga događaju ta masovna ubojstva, egzekucije. Navodim isključivo civilno stanovništvo“, izjavio je svjedok koji je iznio podatak od oko 2400 ubijenih ljudi na području općine.

Tijekom unakrsnog ispitivanja, pokušaji Karadžića da sa sebe skine zapovjednu odgovornost za ono što se dogodilo, prebacujući ju na Jugoslavensku narodnu armiju, kao i na lokalne općinske dužnosnike Vlasenice, izazvali su oštre reakcije svjedoka Redžića.

„Imate li Vi dokaz da sam ja imao vlast nad Jugoslavenskom narodnom armijom?“, upitao je Karadžić osporavajući svoju odgovornost za događaje u Vlasenici.

„Ja koliko znam na najvišem tijelu SDS-a postoje ljudi koji su zaduženi – tko s kim razgovara i na kojem nivou. Vi ste imali ulogu i zadaću da razgovarate s Miloševićem i preko njega normalno s Armijom (JNA). Vi ste odgovorni ne samo bošnjačko-muslimanskom narodu već i prema srpskom i katoličkom. Vi ste osigurali sve ono što se u Bosni dogodilo“, ulazio je svjedok više puta u polemiku s optuženim, vidno iznerviran s njegovim tvrdnjama.

„Što zna što bi bilo opet da izađete iz ove sudnice“, rekao je Karadžiću svjedok

Rečić tijekom jedne u nizu svađi koje su izbile tijekom unakrsnog ispitivanja o uzrocima početka sukoba. Predsjedavajući sudac O Gon Kwon upozorio je svjedoka „kako odgovara sudskom vijeću“, a ne optuženom koji mu postavlja pitanja budući da se brani sam.

(Debata svjedoka i optuženog o događajima u Vlasenici)


Karadžić je također pokušao prikazati kako je Vlasenica zauzeta budući da su se bosanski Srbi osjećali nesigurno i ugroženo zbog naouružavanja Bošnjaka od Patriotske lige i Stranke demokratske akcije, SDA. S time se Redžić također nije složio prepoznavši da je neke policijske izvještaje koje je optuženi prezentirao, napravio policajac član SDS-a „koji će se kasnije pokazati“ u pravom svjetlu.

(Karadžić i svjedok o Patriotskoj ligi)


Na kraju unakrsnog ispitivanja, za koje se požalio da mu je dato premalo vremena, Karadžić je pokušao dovesti u pitanje i vjerodostojnost svjedoka ukazujući da je osuđen na 10 godina u odsutnosti zbog podrivanja oružane sposobnosti SFRJ. „Čuo sam, ali mi nikada nije uručena ni optužnici.“, rekao je svjedok koji je prethodno opisao kako je zbog ratnih događanja u Hrvatskoj zajedno s predsjednikom općine srpske nacionalnosti povukao mlade ročnike iz njihovog kraja.

Čuvar logora kao novi svjedok

Suđenje se nastavilo svjedočenjem Dragana Vidovića, kojemu je rečeno na početku iskaza - da ima pravo upozoriti sudsko vijeće ukoliko bi ga neki odgovori mogli inkriminirati budući da ga je haško tužiteljstvo tretiralo kao osumnjičenu osobu tijekom inicijalnih kontakata.
Dragan Vidović na suđenju Radovanu Karadžiću, 23. kolovoz 2011.

Njegov iskaz haškim istražiteljima o događajima u tehničkoj školi u Karakaju (područje Zvornika) gdje je bio stražar, pušten je na sjednici zatvorenoj za javnost. No iz rezimea njegovog iskaza pročitanog od strane optužbe moglo se saznati da je čuvao na spomenutom mjestu oko 500 zatočenika, od kojih su mnogi pretučeni.

Prema njegovim riječima nije čuo pucnjavu niti vidio ubijanja. Jedino što je Vidović potvrdio tijekom glavnog iskaza tužiteljstvu, a što je rečeno na javnoj sjednici koja se nekoliko puta prekinula odlaskom na privatnu, je da je vidio „tamić“ (vrsta manjeg kamiona) iza škole. U njega su vjerovatno utovarivane žrtve koje su odvožene na ukapanje.

Na suđenju je prikazana i slika tzv. „Gerine klaonice“ čiji je svjedok sada vlasnik budući da mu je otac već prije bio njezin suvlasnik budući da je izgrađena na njegovom zemljištu. Prema nekim svjedočenjima (na drugim suđenjima za ratne zločine) tamo je na posebno svirep način ubijeno nekoliko stotina ljudi na način da su im odsijecane genitalije i ostali dijelovi tijela nakon čega bi žrtve iskrvarile.
O tome nije bilo riječi tijekom njegovog ispitivanja od strane optužbe.

„Je li znate bilo što o događajima u Gerinoj klaonici?“, upitao je pak optuženi kada je dobio priliku za ispitivanje Vidovića.

„Ne znam ništa“, odgovorio je Vidović.

Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je pokušao prikazati kako su za zločine odgovorni pripadnici paravojnih snaga, a ne službeni dužnosnici Republike Srpske koji su ih se bojali.

(Karadžić i Vidović o paravojnim snagama)


Suđenje za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini nastavlja se svjedočenjem novog svjedoka optužbe u srijedu.

O suđenju Karadžiću

O suđenju Karadžiću

U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.

Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.

Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
  • Slika 16x9

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG