Dostupni linkovi

Svjedoci ratnih zločina u BiH zaštićeni samo na putu od suda do kuće


"Sva tvoja zaštita prestaje kad tebe ostave pred zgradom, stanom, kućom gdje živiš poslije suđenja. Oni odoše kućama, a ti ostaješ sam u svojoj kući", kaže Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša "Prijedor '92". (na fotografiji: policija pred Opštinskim sudom u Sarajevu)

Ja nisam zaštićen od onoga protiv koga svjedočim i tu je početak i kraj priče o zaštiti svjedoka u BiH. To što mene uzme neko u auto odveze do suda i vrati me kući kakva je to zaštita, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša "Prijedor '92" koji je nekoliko puta svjedočio u procesima za ratne zločine, no svaki put je odbio da svjedoči kao zaštićeni svjedok.

To je uradio, kako kaže, upravo zbog činjenice da osoba protiv koje svjedoči može znati njegov identitet.

"Jer se ja nemam od koga drugog sakriti nego od optuženog za ratne zločine, jer ako on zna, onda će znati i drugi koji to ne bi trebalo da znaju", objašnjava Duratović.

Zakonske mjere i jesu li efikasne?

Prema Zakonu o krivičnom postupku tim odbrane optuženog mora biti obavješten o identitetu zaštićenog svjedoka, za Duratovića, ali i druge koji su svjedočili u predmetima ratnih zločina ta činjenica predstavlja problem.

Državni tužilac Ibro Bulić, koji je istraživao genocid u Srebrenici i događaje koji su uslijedili poslije pada zaštićene zone Ujedinjenih naroda (UN) u julu 1995. godine kaže kako mjere zaštite svjedoka pred bosanskohercegovačkim pravosuđem nisu efikasne.

"Mora se dakle saopštiti identitet zaštićenog svjedoka odbranama najčešće 15 dana prije samog suđenja. To onda stvara prostor da se taj identitet otkrije i često se onda i kontaktira sa tim svjedokom od strane odbrane i tu postoje problemi", kaže Bulić za RSE.

Srebrenica: Genocid u tri čina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:11:42 0:00

Objavljeni identitet svjedoka sa suđenja za genocid

Sud BiH je u srijedu, 23. septembra, sa državnim Tužilaštvom pokrenuo postupak kako bi se zaštitio zaštićeni svjedok sa suđenja za genocid Srebrenici, čiji identitet su objavio portal banjaluka.net, a prenijeli i drugi mediji u Republici Srpskoj (RS), među njima i portal javnog servisa radio Televizija Republike Srpske (RTRS).

Riječ je o zaštićenom svjedoku M-16, koji je na suđenju pred Sudom BIH 2017. godine, govorio o učešću aktuelnog premijera RS, Radovana Viškovića tokom genocida u Srebrenici.

"Tužiteljstvo BiH zaprimilo je i prijavu, protiv određenih djelatnika Suda BiH i Tužiteljstva BiH, a u svezi sa otkrivanjem identiteta zaštićenog svjedoka i neovlaštenog ustupanja dokumenata, te će se izvršiti provjere navoda i na temelju ove prijave", navode u pisanom odgovoru RSE iz Tužilaštva BiH.

Upravo je tužilac Bulić, zaštićenog svjedoka M-16, čiji je identitet objavljen u medijima, saslušavao 18. aprila 2007. godine u prostorijama Tužilaštva BiH. On kaže kako je otkrivanje njegovog identiteta krivično djelo.

"Ovaj slučaj je pokazao to da te mjere zaštite trebaju biti još oštrije. Ne može se oslanjati samo na zabranu saopštavanja identiteta nego treba pojačavati te mjere i sa drugim poput neobjavljivanja u javnosti sadržaji njihovih svjedočenja, da se takvi svjedoci saslušavaju na zatvorenim sjednicama za javnost i da se pooštre sankcije za objelodanjivanje identiteta svjedoka", smatra on.

Tekst svjedočenja u kojem se pominje Radovan Višković

Hiljade svjedoka, deset prigovora

Pred sudom Bosne i Hercegovine (BiH) u predmetima ratnih zločina, svjedočilo je hiljade zaštićenih svjedoka. U desetak slučajeva bilo je prigovora da im je otkriven identitet i da im je neko prijetio da ne svjedoče, kaže za RSE predsjednica Krivičnog odjeljenja Suda BiH, sutkinja Minka Kreho.

"Mi smo odmah juče ujutro (utorak, 22. septembar) reagovali, ja sam zvala tužioca i pokrenuli smo sistem njegove zaštite od strane Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a tužilac je onda pokrenuo i krivičnu prijavu prema opštem odjelu protiv onih koji su objavili javno njegovo ime i prezime", ističe Kreho.

Iako vjeruje da Sud BiH ima dobro razrađene mjere zaštite svjedoka, predsjednica Krivičnog odjeljenja Suda BiH, sutkinja Minka Kreho kaže da je svjedok kada izađe iz sudnice prepušten sam sebi.

'Ima situacija gdje svjedok nazove i kaže da su mu dolazili kući i prijetili.'
- Minka Kreho, sutkinja

"Vrlo često se ništa ne desi tom svjedoku, ali ima situacija gdje svjedok nazove naš odjel za podršku svjedocima i kaže da su mu dolazili kući i prijetili, ili presretali dijete u školi i upućivali prijetnje. Mi tada alarmiramo Tužilaštvo i SIPA, jer postoji komisija koja se bavi programom zaštite svjedoka i onda oni razmatraju taj dio", navodi ona.

Posebno je, kaže zabrinjavaju izjave Milorada Kojića, direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS.

"On je prije par dana rekao da oni imaju spisak svih zaštićenih svjedoka pred Sudom BiH i da će otkriti sva imena. Znači, neko se u tom Institutu bavi otkrivanjem identiteta zaštićenih svjedoka, ja zbilja ne znam na koji način, ali bi to trebalo tamo vidjeti sa njima. To meni liči na zastrašivanje budućih svjedoka koji bi svjedočili pred Sudom BiH", kaže Kreho.

Tok procesa svjedočenja i zaštite svjedoka

Mjerama zaštite svjedoka Suda BiH predviđeno je da zaštićeni svjedoci ne ulaze na ista vrata gdje ulaze ostale stranke, optuženi i javnost. U samoj sudnici, prije ulaska svjedoka, javnost i svi prisutni se upozoravaju da je otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka krivično djelo.

"Javnost ako prepozna lik ovog svjedoka, ne smije odavati njegov identitet jer je to krivično djelo", upozorava Kreho.

Tokom suđenja se dešava da i sam svjedok pomene svoje ime. Sud tada prekida njegov iskaz i upozorava da ko god je čuo ime ne smije otkrivati identitet kada izađe iz sudnice jer to predstavlja krivično djelo. Također, Iz transkripta suđenja se brišu dijelovi gdje je on sam sebe otkrio ili ga je neko drugi otkrio.

TV Liberty, juli 2018.

Zaštita svjedoka
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:04:43 0:00

Prije dolaska u sudnicu zaštita svjedoka svodi na to da policija dođe po zaštićenog svjedoka i vozi ga na suđenje i nazad kući.

Zaštićenim svjedocima, koji nisu iz Sarajeva, gdje je sjedište Suda BiH, obezbjeđen je smještaj. No, nakon suđenja, iako se javnost više puta upozorava da je otkrivanje identiteta krivično djelo, svjedoci su u najvećem broju slučajeva prepušteni sami sebi.

"Sva tvoja zaštita prestaje kad tebe ostave pred zgradom, stanom, kućom gdje živiš poslije suđenja. Oni onda odoše svojim kućama, a ti ostaješ sam u svojoj kući i tebe niko ne može zaštititi", kaže Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša "Prijedor '92".

Duratović: Sva tvoja zaštita prestaje kad tebe ostave pred zgradom, stanom, kućom gdje živiš poslije suđenja
Duratović: Sva tvoja zaštita prestaje kad tebe ostave pred zgradom, stanom, kućom gdje živiš poslije suđenja

Ambasada SAD i OSCE o važnosti zaštite

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH u pisanom odgovoru RSE navode kako razotkrivanje identiteta ili informacija koja može voditi otkrivanju identiteta zaštićenog svjedoka ugrožava sigurnost svjedoka i negativno utiče na spremnost svjedoka da svjedoče u krivičnim procesima, posebno u suđenjima za ratne zločine.

'Zaštita informacija o svjedoku je vitalna za funkcionisanje profesionalnog i neovisnog pravosudnog sistema.'
- Ambasada SAD

"Zaštita informacija o svjedoku je vitalna za funkcionisanje profesionalnog i neovisnog pravosudnog sistema", navode iz Ambasade SAD.

Zbog objavljivanja identiteta zaštićenog svjedoka M-16 reagovala je i Misija OSCE u BiH.

"Svjesno kršenje zakona i ovog važnog principa od strane medija ili bilo koje druge stranke je neoprostivo i mora se valjano istražiti i kazniti. Svi mediji, uključujući javne servise, moraju se pokoravati najvišim standardima profesionalnog novinarstva i izvještavanja. To uključuje potpuno poštivanje odredbi o zaštiti svjedoka u izvještavanju o sudskim procesima", upozoravaju iz Misije OSCE u BiH.

RAK nema nadležnosti, RTRS šuti

Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, u odgovoru za RSE navode da Agencija nema nadležnosti po pitanju regulacije sadržaja koji se objavljuju na internet portalima.

"Agencija će na osnovu ranije primljenih novinarskih upita koji se odnose na konkretan programski sadržaj emitovan u programu RTRS-a u vezi sa navedenim, po službenoj dužnosti pokrenuti istragu", kažu u RAK-u.

Iz RTRS nisu odgovorili na pitanja RSE, zbog čega su objavili identitet zaštićenog svjedoka i da li misle da je to pored kršenja zakona i kršenje etičkog kodeksa novinara u BiH.

Zgrada RTRS, Banjaluka
Zgrada RTRS, Banjaluka

Predmet protiv Viškovića u Tužilaštvu BiH

Nekoliko dana prije objavljivanja identiteta zaštićenog svjedoka M-16, koji je svjedočio o učešću aktuelnog premijera RS Radovana Viškovića u genocidu u Srebrenici, Tužilaštvo BiH potvrdilo je da je Posebni odjel za ratne zločine već formirao predmet koji se odnose na više osoba, uključujući i Viškovića.

"Mi od ranije imamo predmet koji se odnosi na više osoba, između ostalog i na navedenog. Ne možemo davati o istome više detalja, a imamo prijavljenih više od 4.100 osoba u posebnom Odjelu za ratne zločine iz svih krajeva Bosne i Hercegovine", rekao je glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić 18. septembra za RSE.

Memorijalni centar Srebrenica (MMC) pozvao je dan prije, 17. septembra, Tužilaštvo BiH da pokrene istragu o krivičnoj odgovornosti premijera RS Radovana Viškovića.

Kako je objavljeno na Twitter nalogu MMC, istragu traže vodeći se navodima zaštićenog svjedoka M-16 koji je, kako navode iz ove ustanove, na Sudu BiH 2017. godine na suđenju u predmetu "Josipović i drugi" naveo da mu je "R.V. nudio novac da premješta masovne grobnice".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG