Priredila: Mirjana Rakela
Lideri Europske unije sastaju se na dvodnevnom summitu u Bruxellesu kako bi razgovarali o osnivanju stalnog fonda za spas zemalja eurozone u financijskoj nevolji.
Fond težak više milijardi eura zamijeniti će sadašnji privremeni fond financijske stabilnosti koji je stupio na snagu tokom grčke krize i koji istječe 2013. Samit se održava u jeku velikih štrajkova širom Evrope zbog mjera štednje koje uvode vlade širom Unije.
Čelnici „dvadeset sedmorice“ trebali bi se na ovom samitu dogovoriti o izmjenama Lisabonskog sporazuma kako bi se mogao osnovati trajni fond koji bi garantirao dugoročnu stabilnost eura.
Novi fond bi trebao smiriti buru na financijskom tržištu nastalu nakon ogromnih dugova Irske i Grčke koje su od bankrota spašene zahvaljući sredstvima Unije i MMF-a.
Izvještaji iz Bruxellesa govore da će novi fond raspolagati sa istom količinom novca, odnosno sa 750 milijardi eura.
No, neki lideri žele raspravu kako bi se u Fond ulilo još više sredstava, no Njemačka koje je u Fondu participirala sa više nego lavovskim dijelom, tome se opire.
Dalekovidnijih načina rješavanja problema
Ali, govoreći u parlamentu uoči samita njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je da nijedna članica Europske unije, neće biti "napuštena" ako zapadne u financijske poteškoće.
"Nitko u Europi neće ostati sam , ni napušten . Europa uspijeva kada svi djelujemo zajedno“, istakla je Merkel u Bundestagu.
Summit bi takodjer mogao dobiti zahtjev Europske središnje banke (ECB) da države eurozone moraju osnažiti svoje kapotalne osnovice.
To će biti prvi put da Banka daje takav zahtjev, a očekuje se da će ECB utrošiti oko 72 milijardi eura u kupnju državnih obveznica ranjivih zemalja, kao što su Portugal, Grčka i Irska.
Carsten Brezsk, financijski analitičar ING Banke, kaže kako se nada da će ovaj summit označiti početak dalekovidnijih načina rješavanja problema u Evropskoj uniji.
"Do sada smo uvijek imali jednu vrstu „ ad hoc“ rješenja, od sastanka do sastanka, a jedini cilj je bio podići ogradu oko problematične zemlje i nadati se da će sve biti u redu. Pa sada bi bilo dobro ako bi čelnici Unije počeli misliti malo unaprijed, barem dva koraka naprijed, umjesto jednog. Uspijeli im to, možda im uspije i vratiti povjerenje gradjana u politiku ", smatra ovaj analitičar.
Ipak nisu u nevoljama samo Grčka ili Irska. Strahuje se za budućnost Belgije koja nema vladu još od juna i čiji kreditni rejting opada, a dugovi rastu.
Euro, ilustrativna fotografijaŠpanjolska, Italija, Portugal članice su eurozone čije ekonomije ne stoji najbolje.
No, i lideri dvadesetsedmorice moraju biti svijesni sve veće nepopularnosti svojih strogih mjera štednja koje su donesne kako bi se obuzdali prekomjerni dugovi pojedinih članica .
Evropom se šir val nezadovoljstva. Prošloga tjedna studentski nemiri u Londonu zbog skupljih školarina.
Rim je doživio najsnažnije antivladine demonstracije u zadnjih 30 godina, a u sukobima policije i demonstranata više od 100 ljudi je bilo ranjeno. Grčka je u srijedu bila paralizirana još jednim generalnim štrajkom .
Lideri Europske unije sastaju se na dvodnevnom summitu u Bruxellesu kako bi razgovarali o osnivanju stalnog fonda za spas zemalja eurozone u financijskoj nevolji.
Fond težak više milijardi eura zamijeniti će sadašnji privremeni fond financijske stabilnosti koji je stupio na snagu tokom grčke krize i koji istječe 2013. Samit se održava u jeku velikih štrajkova širom Evrope zbog mjera štednje koje uvode vlade širom Unije.
Čelnici „dvadeset sedmorice“ trebali bi se na ovom samitu dogovoriti o izmjenama Lisabonskog sporazuma kako bi se mogao osnovati trajni fond koji bi garantirao dugoročnu stabilnost eura
Čelnici „dvadeset sedmorice“ trebali bi se na ovom samitu dogovoriti o izmjenama Lisabonskog sporazuma kako bi se mogao osnovati trajni fond koji bi garantirao dugoročnu stabilnost eura.
Novi fond bi trebao smiriti buru na financijskom tržištu nastalu nakon ogromnih dugova Irske i Grčke koje su od bankrota spašene zahvaljući sredstvima Unije i MMF-a.
Izvještaji iz Bruxellesa govore da će novi fond raspolagati sa istom količinom novca, odnosno sa 750 milijardi eura.
No, neki lideri žele raspravu kako bi se u Fond ulilo još više sredstava, no Njemačka koje je u Fondu participirala sa više nego lavovskim dijelom, tome se opire.
Dalekovidnijih načina rješavanja problema
Ali, govoreći u parlamentu uoči samita njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je da nijedna članica Europske unije, neće biti "napuštena" ako zapadne u financijske poteškoće.
"Nitko u Europi neće ostati sam , ni napušten . Europa uspijeva kada svi djelujemo zajedno“, istakla je Merkel u Bundestagu.
Summit bi takodjer mogao dobiti zahtjev Europske središnje banke (ECB) da države eurozone moraju osnažiti svoje kapotalne osnovice.
To će biti prvi put da Banka daje takav zahtjev, a očekuje se da će ECB utrošiti oko 72 milijardi eura u kupnju državnih obveznica ranjivih zemalja, kao što su Portugal, Grčka i Irska.
Carsten Brezsk, financijski analitičar ING Banke, kaže kako se nada da će ovaj summit označiti početak dalekovidnijih načina rješavanja problema u Evropskoj uniji.
"Do sada smo uvijek imali jednu vrstu „ ad hoc“ rješenja, od sastanka do sastanka, a jedini cilj je bio podići ogradu oko problematične zemlje i nadati se da će sve biti u redu. Pa sada bi bilo dobro ako bi čelnici Unije počeli misliti malo unaprijed, barem dva koraka naprijed, umjesto jednog. Uspijeli im to, možda im uspije i vratiti povjerenje gradjana u politiku ", smatra ovaj analitičar.
Ipak nisu u nevoljama samo Grčka ili Irska. Strahuje se za budućnost Belgije koja nema vladu još od juna i čiji kreditni rejting opada, a dugovi rastu.
No, i lideri dvadesetsedmorice moraju biti svijesni sve veće nepopularnosti svojih strogih mjera štednja koje su donesne kako bi se obuzdali prekomjerni dugovi pojedinih članica .
Evropom se šir val nezadovoljstva. Prošloga tjedna studentski nemiri u Londonu zbog skupljih školarina.
Rim je doživio najsnažnije antivladine demonstracije u zadnjih 30 godina, a u sukobima policije i demonstranata više od 100 ljudi je bilo ranjeno. Grčka je u srijedu bila paralizirana još jednim generalnim štrajkom .
