Dostupni linkovi

Njemački glasači, njih 61.5 miliona sa pravom glasa izabraće u nedjelju novi parlament. Tri su stvari gotovo pa izvjesne ako je vjerovati istraživanjima javnog mnjenja.

Aktuelna kancelaraka Angela Merkel sa svojim CDU-Hrišćansko demokratskom unijom, osvojiće četvrti mandat na čelu vlade najače evropske ekonomije. Socijaldemokrate (SPD), decenijama stub njemačkog lijevog centra mogle bi ostvariti svoj najgori rezultat nakon Drugog svjetskog rata, a ekstremno desna Alternativa za Njemačku-AfD, biće prva desničarska stranka koja će, takođe od kraja Drugog svjetskog rata ući u Bundestag i to kako se procjenjuje sa od 9 do 11 čak 12 posto podrške.

Bundestag je u posljednjem sastavu imao 631 mjesto od čega se 299 članova bira direktno i prostom većinom, a ostali kandidati dolaze sa stranačkih lista.

Gotovo je izvjesno i da u sedmici pred nama nećemo saznati ko će sa kancelarkinim CDU-om, činiti novu vladu, što će, uz ulazak AfD u parlament, četvrtu pobjedu Angele Merkel učiniti gorko-slatkom.

Mnogi predviđaju čak nekolike sedmice pregovora za formiranje vlade.

Kada je riječ o koalicionim varijantama, sve je moguće, ali na primjer stvaranje dosadašnje takozvane „velike koalicije“ nije previše izgledno, jer mnoge socijaldemokrate smatraju da su u dosadašnjoj vlasti bili u sjenci Merkel, stoga svoju stranku mogi žele vidjeti u opoziciji.

Merkel se, smatraju analitičari, može nadati koaliciji desnog centra koju bi činile probiznis Slobodne demokrate, sa kojima je već vodila vladu od 2009. do 2013. godine, ili alijasni sa tradicionalno lijevo orjentisanim Zelenima.

Ako niti jedna od kombinacija ne uspije obezbijediti većinu, kako posljednja istaživanja javnog mnjenja ukazuju, savez sa obje ove manje stranke mogao bi biti novi izazov. Ova se moguća kombinacija u javnosti već zove "Jamajka koalicija", budući se boje stranačkih zastava poklapaju sa nacionalnim simbolom Jamajke.

U Bundestag će po svemu sudeći ući i predstavnici ekstremno desničarske Alternative za Njemačku
U Bundestag će po svemu sudeći ući i predstavnici ekstremno desničarske Alternative za Njemačku

Istraživanja takođe pokazuju da lider socijaldemokrata, Martin Schulz najvjerovatnije neće uspjeti da osigura dovoljno glasova za mogućnost za pravljenje bilo kakve koalicije, bilo sa Slobodnim demokratama bilo sa Zelenima ili Lijevom strankom.

Jedno je ipak sasvim sigurno, da u sljedećoj njemačkoj vladi neće biti nacionalističke antiimigrantske Alternative za Njemačku, jer su se sve stranke obavezale da sa ekstremnim desničarima neće sarađivati.

Predizborna istraživanja sugerišu da će kancelarkin CDU sa svojim bavarskim saveznikom Hrišćanskom socijalnom unijom-CSU, imati za nekoliko procenata manje nego 2013., kada je sa 41 posto podrške Angela Merkel ostvarila najbolji izborni rezultat ikad.

Prema istim istraživanjima, Schulzovom SPD se daje oko 23 posto ili čak i nešto manje, što će biti najgori rezulat lijevog centra u poslijeratnoj Njemačkoj, ujedno i nastavak njihovog pada koji je započeo još 2009.

Predizborno izdanje najuglednijeg njemačkoj magazina Der Spigel koje je potpisala redakacija, nosi naslov „Lagana smrt evropskih socijaldemokrata“ i u njemu se bave uzoricima i posljedicama pada socijaldmokratske ideje ne samo u Njemačkoj.

Martin Shulz, se sa mjesta predsjednika Evropskog parlamenta u njemačku politiku vratio u januaru i uglavnom se mučio da privuče pažnju sa kampanjom koja je bila fokusirana na ekonomsku nejednakost, ne baš drastično izraženu u toj zemlji, te nesposobnošću da povuče jasnu razliku između socijaldemokrata i konzervativaca, koji su prethodne četri godine u velikoj koaliciji dijelili vlast.

Sa druge strane Merkel, koja je vodila kampanju uglavnom niskog intenziteta ponudila je Njemcima „kombinaciju iskustva iz posljednjih 12 godina, u kojih je postignuto mnogo, kao i radoznalost za novim izazovima“.

Merkel je obećala da će smanjiti stopu nezaposlenosti koja trenutno iznosi 5.7 posto, inače niže za 11 posto od one koja je bila kada je preuzela dužnost kancelarke 2005., kao i da će do 2025., kako je rekla, dovesti do „pune zaposlenosti“. Obećala je i da će ograničiti smanjenje poreza da bi dug Njemačke i dalje bio na nuli.

Merkel je naravno ponudila i čvrstu ruku na međunarodnoj sceni, sa svojim dugodišnjim iskustvom najuticajnije političke figure u Evropskoj uniji, maratonskim i teškim pregovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kojeg odlično poznaje, te započetim opreznim kontaktima sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, zbog čega je i domaćoj i javnosti EU poručila da se na transatlanska savezništa više ne može računati kao ranije.

Merkel je u predizbornoj kampanji obećala da će smanjiti stopu nezaposlenosti, te da će voditi čvrstu spoljnju politiku
Merkel je u predizbornoj kampanji obećala da će smanjiti stopu nezaposlenosti, te da će voditi čvrstu spoljnju politiku

​U zemlji u kojoj ekonomija ide veoma dobro, i čiji građani ne vjeruju ni aktuelnom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, jednako kao ni Vladimiru Putinu i u kojoj javno mnjenje, kako je rekao intervju za Radio Slobodna Evropa (RSE), viši istraživač na Američkom institutu za savremene njemačke studije Stephen Szabo, ne vjeruje socijalnim medijima, naprotiv, skeptični su prema njima i dalje se informišu preko klasičnih medija, još četri godine mandata Angele Merkel predstavljaju siguran izbor za Njemce, naročito ako se osvrnu, čak i prema svom najbližem susjedstvu.

Ipak, od kada je pobjeda Merkel postala izvjesnost, istraživanja javnog mnjenja su posljednjih dana pokazala da je podrška njenom CDU-u sa, kako navode mediji, imperesivnih 39 posto pala na 34 procenta, što je u odnosu na najbolji rezultat iz 2013., manje za sedam procenata.

Prema anketi GMS, 34 odsto građana sa biračkim pravom ne planira da izađe na izbore, što je više od 29 procenata zabilježenih apstinenata na prošlim izborima 2013.

To bi moglo ići na ruku ekstremnim desničarima iz AfD, zbog čega su prije dva dana i Angela Merkel i njen glavni rival Martin Schulz pozvali njemačke birače da izađu na glasanje i da ne podlegnu apatiji, jer bi to moglo ojačati ekstremiste od čega su se Njemci brižljivo štitili od kraja Drugog svjetskog rata.

Neki nemački komentatori su Alternativu za Njemačku otvoreno uporedili sa Hitlerovim nacistima: Okupljanje pristalica AfD
Neki nemački komentatori su Alternativu za Njemačku otvoreno uporedili sa Hitlerovim nacistima: Okupljanje pristalica AfD

Ministar vanjskih poslova, socijaldemokrata, Sigmar Gabriel i neki komentatori su AfD otvoreno uporedili sa Hitlerovim (Adolf) nacistima. Pojedini njeni članovi traže ponovo pisanje istorijskih knjiga o nacističkoj eri i suočavaju se sa žestokim osudama zbog negiranja Holokausta, što je krivično djelo u Njemačkoj. Nekolicini njihovih članova se sudilo za antisemitizam.

Mediji upozoravaju da bi odlučujuća za uspjeh i ulazak ekstremnih desničara iz AfD u njemački parlament mogla biti, kako je zovu “nevidljiva” ruska manjina. Procjenuje se da od 1.4 do 4 miliona rođenih Rusa živi u Njemačkoj, mnogi od njih potomci su njemačkih imiganata iz XVIII i XIX stoljeća koji su došli u Njemačku nakon kolapsa Sovjetskog saveza i dobili državljanstvo. Ova manjina pod aktivnom je kontrolom Moskve i njemačkih desničarskih stranka i bili su uključeni u različite vrste kampanja protiv njemačkih mainstream stranka sa ciljem podrivanja povjerenja u evropske vrijednosti i zapadnu demokratiju.

Njemačke službe bezbjednosti su još od prošle godine više puta upozoravale da imaju dokaze da Moskva različitim metodama, takozvanog hibridnog rata koji vodi sa Zapadom, pokušava da se miješa u njemačke izbore, što je Kremlj dematovao.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG