Dostupni linkovi

Sve više Crnogoraca se školuje u inostranstvu


Ilustracija
U Crnoj Gori uprkos lošoj ekonomskoj situaciji posljednjih godina sve veće je interesovanje učenika i studenata za školovanje u inostranstvu. Manji broj njih van granice odlazi stipendirani od zemalja domaćina, a većina se samofinasira bez obzira što su cijene školarine u nekim zemljama, poput Švajcarske, astronomske.

Manji dio crnogorskih srednjoškolaca do školovanja u inostranstvu dolazi putem stipendija stranih Vlada i organizacija.

Mišković: Naše iskustvo pokazuje da su naši srednjoškolci vrlo uspješni kada odu u inostranstvo na usavršavanje i dalje školovanje.
One koji se na konkursu pokažu najboljim, finansiraju zemlje domaćini, odnosno stipendiraju međunarodne organizacije poput Ujedinjenih svjetskih koledža, koji već duže, širom svijeta šalju po nekoliko učenika iz Crne Gore, na dvogodišnje, gotovo besplatno školovanje.

Ove godine takvu sreću će imati četvoro crnogorskih srednjoškolaca, kojima će osim plaćenog boravka i koledža, biti otvorena i mogućnost nastavka studiranja na najprestižnijim svjetskim Univerzitetima. Prvi put ove godine nekoliko stipendija za Veliku Britaniju obezbjeđuje i HMC, asocijacija od preko 240 najelitnijih privatnih škola u toj zemlji.

Vlada SAD-a takođe godinama obezbjeđuje besplatno jednogodišnje školovanje za crnogorske srednjoškolce i trenutno ih širom te zemlje ima 19.

Za američke stipendije, prema riječima Milene Mišković iz Američkog ugla, sve je više zainteresovanih.

"Naše iskustvo pokazuje da su naši srednjoškolci vrlo uspješni kada odu u inostranstvo na usavršavanje i dalje školovanje. Uglavnom se tamo istaknu i budu među najboljim đacima u srednjoj školi. Dobijaju i posebna priznanja. Vrlo često, kada odu tamo da recimo završe drugi razred oni ih prebace u razred višeg nivoa ili višeg ranga",
navodi Mišković.

Skupo samofinansiranje


Samostalni savjetnik u Zavodu za međunarodnu naučno-tehničku, kulturno-prosvjetnu saradnju, Lidija Ercegović navodi koliko Crna Gora dobija ili gubi odlaskom mladih ljudi na školovanje u inostranstvo i kakva je uglavnom njihova dalja profesionalna sudbina:
Ercegović: Ako ne dobiju, što je rijetkost stipendiju za nastavak studija negdje u svijetu vraćaju se u Crnu Goru gdje naravno bez problema upisuju redovne studije koje su već izabrali.

"Ako ne dobiju, što je rijetkost stipendiju za nastavak studija negdje u svijetu vraćaju se u Crnu Goru gdje naravno bez problema upisuju redovne studije koje su već izabrali. Za posljednjih 10 godina imamo evidenciju da njih 48 je završilo taj program. Ima onih od ranije, prethodnih godina koji su već na značajnim pozicijama u Crnoj Gori. Tako smo u junu prošle godine okupili njih 48 iako ih je bilo 50 to znači da samo dvoje nijesmo uspjeli odzvati. Oni su spremni da se vrate, ali pod određenim uslovima", kazala je ona.

Osim onih stipendiranih,ostali zainteresovani za školovanje vani, moraće da zavuku ruku u sopstveni džep. No menadžerka Tatjana Filipović koja 20 godina u Podgorici radi kao organizatorka školovanja u inostranstvu primjećuje:

"Povećao se broj studenata koji idu i na kurseve i u srednje škole i na fakultete. 2000. godine kada sam ja počela jako je mali odaziv bio za to. Možda su sada cijene i veće, ali u to vrijeme nije bilo dovoljno interesovanja uopšte za školovanje u inostranstvu", rekla je Filipovićeva.

Troškovi školovanja u sopstvenoj režiji variraju od zemlje do zemlje. Tako u Americi za godinu treba izdvojiti između 5 i 6 hiljada eura, u Velikoj Britaniji brojka je znatno veća i kreće se od 25 hiljada eura na više, dok po astronomskim ciframa prednjači Švajcarska, gdje za jednu godinu iz kućnog budžeta treba izdvojiti i do 50-60 hiljada eura.

"Mislim da su ljudi shvatili da je to nešto što je neophodno – znanje jezika i uopšte ulaganje u obrazovanje. Činjenica je da djeca koja ovdje nijesu briljantni đaci kada odu u inostranstvo oni su među najboljima. Znači, da iskoriste sistem i prosto briljiraju", kaže Tatjana Filipović

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG