Dostupni linkovi

Sumrak države: Zemaljski muzej pod ključem


FOTOGALERIJA: Zemaljski muzej zatvara vrata

Dženana Karabegović

Zemaljski muzej BiH biće zatvoren početkom naredne godine.

Edin Baćevac, mladić koji živi u Njemačkoj, u srijedu je prvi put posjetio Zemaljski muzej u Sarajevu, i to u trenutku kada se najavljuje da ta kulturna institucija, nakon 125 godina, prestaje sa radom.

Edin nije imao priliku vidjeti eksponate, poput Sarajevske hagade, koja potiče iz srednjovjekovne Španije i smatra se jednom od najljepših jevrejskih knjiga, a u Zemaljskom muzeju čuva se od 1894. godine.

''Nisam bio nikad u ovom muzeju i sad je baš ovo žalosna situacija da sam
Adnan Busuladžić, 28. decembar 2011.
Adnan Busuladžić, 28. decembar 2011.
došao na protest i to je to", kaže Edin.

Zemaljski muzej BiH, zbog neusvajanja budžeta, više nema novca za plaćanje struje i grijanja, a njegovi zaposlenici platu nisu primili šest mjeseci.

U prošloj godini ova institucija, kao ni ostale od tzv. državnog značaja, nisu dobile sredstva. Nema ih ni u prijedlogu budžeta za iduću godinu.

Za postojeće stanje, Adnan Busuladžić, direktor ove kulturne institucije, krivi bivšu i sadašnju vlast.

''Upozoravali smo da će situacija koja slijedi zaista biti dramatična i da mi pod ovakvim okolnostima zaista više nećemo moći raditi, osim ako nije rješenje da ljudi dolaze na posao godinama bez plaće, a da se Elektroprivreda, Telekom i ostali obavežu da će nam svoje usluge davati besplatno. Možda će biti zanimljivo za javnost reći da se između ovih zidova čuvaju kolekcije u iznosima više stotina miliona maraka. Ako dođe do oštećenja nečega, ne daj bože otuđenja, tu kasnije ni uplata milijardi pokvarenu situaciju neće moći popravit", kaže Busuladžić.

Agonija Zemaljskog muzeja Bosne I Hercegovine traje od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, prema kojem svih sedam kulturnih institucija, koje bi trebale biti od državnog značaja, su pod ingerencijom entiteta, odnosno kantona. Zbog toga, već godinama imaju problem sa finansiranjem.

Posljedica toga je da je Umjetnička galerija BiH zatvorena u septembru, a nakon Zemaljskog muzeja, za početak januara najavljuje se i prestanak rada Historijskog muzeja BiH. Profesor na sarajevskom Pravnom fakultetu Zdravko Grebo to ovako objašnjava:

''Skoro golim okom se vidi da se tu radi o planskom uništavanju institucija, a ne samo o finansijskom, menadžmentskom itd.''

Paradigma stanja u društvu

Neke od bosanskohercegovačkih kulturnih institucija osnovane su u vrijeme aneksije Austrougarske, a eksponati koje posjeduju datiraju još iz srednjovjekovne Bosne. Njihov značaj prepoznavale su sve vlasti još od kraja 19.vijeka, a u bivšem sistemu bilo je, nepisano pravilo, da školske ekskurzije u glavnom gradu Bosne I Hercegovine započnu u nekom od ovdašnjih muzeja.

To, ali ni njihova udaljenost od 50-tak metara od zgrade zajedničkih institucija BiH, nije pomoglo da se vlasti od završetka rata bore za njihov opstanak. Psiholog Ibrahim Prohić o tome kaže:

''Ovo je vlast koja je partikularni interes apsolutno stavila iznad opšteg interesa. Ovo je vlast koja se brine samo o samoj sebi, vlast koja je derogirala
Ibrahim Spahić, 28. decembar 2011.
Ibrahim Spahić, 28. decembar 2011.
svaki smisao politike. Ovdje je politika instrument za održavanje moći i za lično bogaćenje, ovo je paradigma opšteg stanja u društvu.''

''Bolje se slikati pored ovog stećka original, nego pored kopije. Kad on bude prepušten zubu vremena, kad ga ne bude niko održavao, a na stranu rukopisi koji su neprocjenjive vrijednosti, na stranu kolekcije razne...prema tome politika u BiH nije jednostavna, ovo je k'o zidanje Skadra na Bojani izgleda'', kaže Ibrahim Spahić, direktor Međunarodnog festivala Sarajevo "Sarajevska zima”.

''Ovaj muzej je prošao kroz četiri različita politička sistema, kroz tri rata i sve je to preživio. Dobili smo našu narodnu, demokratsku, slobodnom voljom izabranu vlast koja ovu i slične institucije sahranjuje. Sahranjuje zato što je kultura i zato što je obrazovanje i zato što je znanje postalo predmetom političkih dogovora, trvenja'', ocjenjuje profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Dubravko Lovrenović.

Ogorčenost zbog zatvaranja kulturnih institucija od državnog značaja ne kriju ni građani Sarajeva. Evo šta o odnosu prethodnih i sadašnjih vlasti kažu:

''Nigdje u svijetu nikad nisam čuo da se muzej zatvara, gdje'š muzej zatvorit.''

''Sumrak države, koje nema, nažalost.''

''Treba njima za paušala, možda će njima sad ostat, pa neće imat po deset milja imaće po dvan'est.''

Vaša pisma: Podrška Zemaljskom muzeju

Vaša pisma: Podrška Zemaljskom muzeju

Na mejl redakcije Slobodne Evrope stiglo je pismo i apel građana Sarajeva povodom zatvaranja jedne od najstarijih institucija Bosne i Hercegovine - Zemaljskog muzeja. Prenosimo vam ga u cijelosti:

Poštovani,
obraćam Vam se s molbom da podržite Zemaljski muzej BiH u Sarajevu kako bi mogao nastaviti tradiciju i rad duge 130 godina.

Muzej treba za godišnji budget 850.000 KM tj. ca. 425.000 eura. Taj novac ne dolazi muzeju što pokazuje neodgovornost entiteta, kantona i države.
Naravno da je svima poznata situacija u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina.

Pa ipak, Zemaljski muzej u Sarajevu predstavlja značajnu kulturnu i povijesnu ulogu narodima u BiH. Ova ustanova je pri tom jedna od najvažnijih kulturnih i povijesnih objekata zapadnog Balkana. Zato ne bismo smjeli dopustiti da Zemaljski muzej u Sarajevu postane žrtva neodgovornosti pojedinaca i grupa, inače odgovornih za njegovo financiranje.

Zato Vas molim da reagirate i date podršku ovom muzeju i njegovim radnicima, tako što ćete dići glas protiv njegova zatvaranja. Vaš glas zajedno s nama bi mogao natjerati odgovorne da odvoje potrebnu sumu novca za održavanje muzeja.

Učinimo sve kako bi Zemaljski muzej mogao nastaviti svoju tradiciju i rad i u 2012 godini. Ono lijepo u životu treba da opstane!

Zahvaljujem se unaprijed.

Srdačan pozdrav i Sretna Nova 2012 godina,

Zabrinuti građani
XS
SM
MD
LG