Uporedo sa SFF-om traje i Summer Book Fest, manifestacija posvećena knjizi. Ljetni festival knjige okupio je više od 30 izdavača iz čitavog regiona, a bit će upriličeno niz propratnih manifestacija u slavu lijepoga slova. Tim povodom u goste sam pozvao Narcisa Saračevića, predstavnika biblioteke grada Sarajeva, jednog od organizatora ove manifestacije. Festival se zvanično završava 1. avgusta.
Saračević: Na svu sreću neće. To znači da će ponuda biti puno bogatija. Mnogo je više izlagača, izdavača i štandova, mnogo smo se višeorganizacijski potrudili da to izgleda mnogo bogatije i ljepše, mnogo pristupačnije i primamljivije. A to je sve ono što ovaj sajam i knjigu diže na neki viši nivo, na pijedestal kulturnih dešavanja, kojih ovih dana ima u gradu i više nego što treba, ili što smo naučili.
Saračević: Sarajevo, kao urbani centar, kao metropola, mislim da ne zaslužuje da ima samo sajmove. Sajmovi ipak podrazumijevaju jednu pijačnu atmosferu, u kojoj je na prvom mjestu prodaja i neka prezentacija. Ovdje nije cilj samo prodaja, ali promocija knjige je na prvom mjestu, kao i promocija autora, te najava budućih izdavačkih projekata. Festival je obogaćen programskim aktivnostima na trgu. Imamo svaku noć promociju knjiga, radionice za najmlađe, koncerte, sve ono što podsjeća na jedan urbani događaj.
Saračević: Nije festival namijenjen samo stranim gostima, obzirom da je na štandovima prisutno malo knjiga na drugim jezicima. Većinom je riječ o ova tri regionalna jezika – bosanski, srpski hrvatski. Sam naziv možda bolje zvuči nego Ljetni festival knjige. Čisto je to bila igra riječi, bez ikakve konotacije.
Saračević: Mi smo to namjenski uradili. Datum održavanja Summer book festa se, ne slučajno, nego namjerno poklopili sa SFF-om, iz više razloga.
Tih dana u Sarajevu je živo, mnogo je ljudi koji dolaze u Sarajevo, a koji trenutno žive vani, koji su u dijaspori. Mnogo ljudi dolazi turistički, da posjeti Sarajevo. Mnogo ljudi namjenski dolazi da posjeti SFF. Paralelno s tim imaju i mogućnost da posjete festival knjige, da to ipak bude još jedna dodatna manifestacija u tim danima. Možda je samo žalosno što se to sve dešava samo u ovim festivalskim danima, što tako nije tokom cijele godine. Nadam se da će se jednog dana i to dogoditi, da će svaki dan biti kao ovih par.
Saračević: Na žalost nije bilo direktnih kontakata na tu temu, iako smo imali par promocija koje su se upravo odnosile na filmske scenarije. Na žalost, nismo imali okrugle stolove na tu temu, što možda u dogledno vrijeme može biti jedna od programskih aktivnosti, a to može biti moja ideja. Hvala velika.
Saračević: Preko 30 izlagača je na štandovima prisutno. Imali smo promociju Mirze Fehimovića, njegove zbirke priča koja se zove Rob na minderu.Imali smo mini nastup jednog rok benda koji se zove Tregeri. Tu će se predstaviti i Zidne novine, DVD izdanje novina koje su izlazile u ratu. Većina izdavačkih kuća će predstaviti svoja nova izdanja na otvorenoj književnoj pozornici. Imat ćemo i promociju dječjeg časopisa i dječjih slikovnica.
Saračević: Imamo predstavljanje Istarskog sajma knjige. To je prilika da razmijenimo iskustva sa onim šta oni rade i šta mi ovdje radimo. Razmjenom iskustava ćemo sigurno jedanput doći do tog nivoa da u regiji imamo zaista velike sajmove knjiga, kao što je Frankfurtski sajam. Postoji sajam knjige u Zagrebu i Beogradu, pa zašto ne bi bio i u Sarajevu?!
Saračević: Uglavnom su tu svi izdavači, počevši od izdavačke kuće Šahimpašić, Baybook, Zoro, kao i ostale najveće izdavačke kuće u Bosni i Hercegovini.
Saračević: Saradnja postoji i ne vjerujem da te razlike idu ka tome da se ljudi podjele, već da na obostranu korist svih učesnika postoje samo razlike u mjestu i u vremenu održavanja, kao i taj dodatak - programske aktivnosti. U ovaj projekt su uključene i biblioteke u regiji, pa znači da izdavaštvo i bibliotekarstvo imaju prirodnu vezu i to sve korespondira u ovim danima.
Saračević: Pitanje isplativosti je čisto ekonomsko i zavisi od izdavača do izdavača. Građani se ponovo vraćaju knjizi. Bio je jedan period masovne nekulture u gradu, gdje je knjiga dobila neku negativnu konotaciju, kao i sam odnos spram kulture, ne samo kada je u pitanju književnost, nego i film i pozorište i muzika. Ali polako to dolazi na svoje.
Mislim da se izdavačima isplati, ali da se prije svega isplati građanima, da na jednom mjestu imaju bogatu ponudu da izaberu ono što je za njih u tom trenutku najvažnije, što traže, što im je interesantno i što žele.
RSE: Hoće li IV festival knjige ličiti na prethodna tri?
Saračević: Na svu sreću neće. To znači da će ponuda biti puno bogatija. Mnogo je više izlagača, izdavača i štandova, mnogo smo se višeNije festival namijenjen samo stranim gostima, obzirom da je na štandovima prisutno malo knjiga na drugim jezicima. Većinom je riječ o ova tri regionalna jezika – bosanski, srpski hrvatski.
RSE: Do koje mjere se festival razlikuje od pojma sajam? Da li sam naziva insistira na toj razlici? Šta se krije iza drugih manifestacija?
Saračević: Sarajevo, kao urbani centar, kao metropola, mislim da ne zaslužuje da ima samo sajmove. Sajmovi ipak podrazumijevaju jednu pijačnu atmosferu, u kojoj je na prvom mjestu prodaja i neka prezentacija. Ovdje nije cilj samo prodaja, ali promocija knjige je na prvom mjestu, kao i promocija autora, te najava budućih izdavačkih projekata. Festival je obogaćen programskim aktivnostima na trgu. Imamo svaku noć promociju knjiga, radionice za najmlađe, koncerte, sve ono što podsjeća na jedan urbani događaj.
RSE: Napravili ste Summer book fest. Ime mu je englesko. Da li to sugeriše kako je čitava priča većim dijelom namijenjena stranim gostima? Šta je u ponudi okrenuto strancima?
Saračević: Nije festival namijenjen samo stranim gostima, obzirom da je na štandovima prisutno malo knjiga na drugim jezicima. Većinom je riječ o ova tri regionalna jezika – bosanski, srpski hrvatski. Sam naziv možda bolje zvuči nego Ljetni festival knjige. Čisto je to bila igra riječi, bez ikakve konotacije.
Namjensko poklapanje sa SFF
RSE: Da li to opet sugeriše da se vaš festival pojavljuje kao neka dopunska manifestacija uz SFF?
Saračević: Mi smo to namjenski uradili. Datum održavanja Summer book festa se, ne slučajno, nego namjerno poklopili sa SFF-om, iz više razloga.
Tih dana u Sarajevu je živo, mnogo je ljudi koji dolaze u Sarajevo, a koji trenutno žive vani, koji su u dijaspori. Mnogo ljudi dolazi turistički, da posjeti Sarajevo. Mnogo ljudi namjenski dolazi da posjeti SFF. Paralelno s tim imaju i mogućnost da posjete festival knjige, da to ipak bude još jedna dodatna manifestacija u tim danima. Možda je samo žalosno što se to sve dešava samo u ovim festivalskim danima, što tako nije tokom cijele godine. Nadam se da će se jednog dana i to dogoditi, da će svaki dan biti kao ovih par.
RSE: Da li je bilo nekih kontakata sa zvaničnicima SFF-a o nekim zajedničkim aktivnostima - scenario ili literarna inspiracija za film, kao teme zajedničkog okruglog stola?
Saračević: Na žalost nije bilo direktnih kontakata na tu temu, iako smo imali par promocija koje su se upravo odnosile na filmske scenarije. Na žalost, nismo imali okrugle stolove na tu temu, što možda u dogledno vrijeme može biti jedna od programskih aktivnosti, a to može biti moja ideja. Hvala velika.
RSE: Ko sve učestvuje ove godine na Summer book fest?
Saračević: Preko 30 izlagača je na štandovima prisutno. Imali smo promociju Mirze Fehimovića, njegove zbirke priča koja se zove Rob na minderu.
Bio je jedan period masovne nekulture u gradu, gdje je knjiga dobila neku negativnu konotaciju, kao i sam odnos spram kulture, ne samo kada je u pitanju književnost, nego i film i pozorište i muzika. Ali polako to dolazi na svoje.
RSE: Svoje knjige su izložili i poslovni ljudi iz Srbije i Crne Gore. Dolaze i gosti iz Pule?
Saračević: Imamo predstavljanje Istarskog sajma knjige. To je prilika da razmijenimo iskustva sa onim šta oni rade i šta mi ovdje radimo. Razmjenom iskustava ćemo sigurno jedanput doći do tog nivoa da u regiji imamo zaista velike sajmove knjiga, kao što je Frankfurtski sajam. Postoji sajam knjige u Zagrebu i Beogradu, pa zašto ne bi bio i u Sarajevu?!
RSE: Da li učestvuju svi najvažniji bosnasko-hercegovački izdavači?
Saračević: Uglavnom su tu svi izdavači, počevši od izdavačke kuće Šahimpašić, Baybook, Zoro, kao i ostale najveće izdavačke kuće u Bosni i Hercegovini.
RSE: Činilo mi se da postoje neke male razlike u vezi sa sličnim manifestacijama. Šahinpašić preferira zimski salon i Bijenale, Mikulić oktobarski salon. Da li su tu u pitanju neke suštinske razlike?
Saračević: Saradnja postoji i ne vjerujem da te razlike idu ka tome da se ljudi podjele, već da na obostranu korist svih učesnika postoje samo razlike u mjestu i u vremenu održavanja, kao i taj dodatak - programske aktivnosti. U ovaj projekt su uključene i biblioteke u regiji, pa znači da izdavaštvo i bibliotekarstvo imaju prirodnu vezu i to sve korespondira u ovim danima.
RSE: Isplati li se vama izdavačima četiri-pet puta godišnje ovako se pojavljivati na štandovima? Mijenja li se odnos publike prema knjizi?
Saračević: Pitanje isplativosti je čisto ekonomsko i zavisi od izdavača do izdavača. Građani se ponovo vraćaju knjizi. Bio je jedan period masovne nekulture u gradu, gdje je knjiga dobila neku negativnu konotaciju, kao i sam odnos spram kulture, ne samo kada je u pitanju književnost, nego i film i pozorište i muzika. Ali polako to dolazi na svoje.Mislim da se izdavačima isplati, ali da se prije svega isplati građanima, da na jednom mjestu imaju bogatu ponudu da izaberu ono što je za njih u tom trenutku najvažnije, što traže, što im je interesantno i što žele.
