Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić uputio je pismo Yehudi Kaplounu, specijalnom izaslaniku američkog predsjednika Donalda Trumpa za praćenje i borbu protiv antisemitizma, povodom najava da bi Milorad Dodik mogao biti njegov domaćin u predstojećoj posjeti i komemoraciji žrtvama logora Jasenovac iz Drugog svjetskog rata.
U pismu koje je objavio na platformi X, Suljagić je skrenuo pažnju na "dosije Dodika u poricanju i javnom neprijateljstvu prema žrtvama i preživjelim genocida u Srebrenici 1995." i podsjetio na, kako navodi, dugogodišnje negiranje genocida u Srebrenici i uvredljive izjave prema žrtvama i njihovim porodicama.
Suljagić je američkog specijalnog izaslanika upozorio da bi eventualno javno povezivanje s političarom koji negira genocid moglo imati ozbiljne posljedice.
"Takva povezanost nosi rizik davanja legitimiteta politici negiranja i podrivanja principa sjećanja, pravde i međusobne solidarnosti koje naše zajednice nastoje očuvati", napisao je i pozvao Kaplouna da preispita navodni susret sa Dodikom.
U pismu je Suljagić iznio i konkretne zahtjeve, među kojima su javno priznanje Dodikovog negiranja genocida u slučaju susreta, ili odbijanje javnih aktivnosti koje bi mogle biti protumačene kao podrška takvoj politici.
Pitanje negiranja genocida u Srebrenici od strane Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata, obilježeno je drastičnom promjenom njegovih javnih stavova tokom godina i pravnim posljedicama unutar Bosne i Hercegovine.
Milorad Dodik je 2007. godine u televizijskom gostovanju na Face TV eksplicitno priznao da se u Srebrenici desio genocid, pozivajući se na presude Haškog tribunala. Međutim, u godinama koje su uslijedile, njegov narativ se promijenio u potpuno negiranje te pravne kvalifikacije, nazivajući genocid "podvalom", "mitom" i "izmišljotinom".
Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je u julu 2021. godine izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca postalo kazneno djelo.
