Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Bosna i Hercegovina još nije dobila novac od sukcesije, niti imovinu u Hrvatskoj i Srbiji, čiji je vlasnik. Osim toga, u toj zemlji nekoliko desetina hiljada deviznih štediša čeka na povrat svog novca od Ljubljanske i beogradske Investbanke. Ipak, jedan od najvećih problema kada BiH i dobije novac, biće kako ga raspodijeliti jer se predstavnici vlasti još uvijek nisu dogovorili da li ga knjižiti na državu ili entitete.

Bosna i Hercegovina podjelom finansijske imovine bivše Jugoslavije dobila je 15,5 posto, odnosno oko 40 miliona dolara. Uprkos činjenici da je dogovor o podjeli novca među sukcesionarima postignut prije četiri godine, država još uvijek taj novac nije dobila iako je tražila hitno rješavanje njegove podjele.

Ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić ocjenjuje uspjehom to što je bosanskohercegovačka strana diplomatskim putem uspjela da izdejstvuje sastanak Visokog komiteta predstavnika država sukcesora u Beogradu:

„Vjerujem da ćemo tu pokušati dogovoriti neke stvari kao što je raspodjela DKP mreže, stanja na deviznim računima bivšim račiunima bivše Jugoslavije i još neka prava kad je u pitanju imovina po aneksu G, privatna i državna imovina.“


Države nastale raspadom bivše Jugoslavije obavezale su se da će vratiti nekretnine i imovinu čiji je vlasnik neka od bivših republika. Bosna i Hercegovina, čija se većina imovine nalazi u Hrvatskoj i Srbiji, to pravo nije ostvarila, navodi jedan od članova tima Bosne i Hercegovine kada je 2001. godine potpisan Sporazum o sukcesiji Vjekoslav Domljan:

„Međutim, tamo su bili međunarodni promatrači, između ostalog i iz MMF-a i iz drugih institucija, koji su prisustvovali pregovorima, znaju šta je dogovoreno i uz njihovu pomoć trebaju da se razriješe pitanja implementacije Sporazuma.“


Sporna i podjela unutar BiH


Jedan od aneksa Sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije je i pitanje devizne štednje građana, kojim su bivše jugoslovenske republike bile dužne da isplate novac građanima koji su štedjeli u bankama čije je sjedište bilo na njihovoj teritoriji. U Bosni i Hercegovini većina građana, ulagala je svoj novac u Ljubljansku banku i Investbanku u Beogradu. Njih nekoliko desetina hiljada, koliko ih potražuje novac od ove dvije banke, danas žive na ivici egzistencije.

Đorđi Đuriću, beogradska Investbanka duguje oko 250.000 eura, a dugovanja Ljubljanske banke prema Bori Kurušiću iznose oko 350.000 eura:

„Radio sam u Njemačkoj teške poslove i štedio, što kažu, za stare dane da imam nešto, da školujem djecu. Došlo mi je da moram prodati i kuću i sve moguće - nemam od čega živjeti.“

„Ja sam radio po 40 sati, ako ko vjeruje - ne vjeruje, dan i noć i opet cijeli dan. I to sam trpao pare una banku. I uzdao sam se kad se vratim, onda ću nešto djeci otvoriti da rade - i da nešto koristi imam i ja. Kad sam došao, ne daju ništa. “

Za razliku od ostalih država, Bosna i Hercegovina, ima i dodatni problem, a to je kako podijeliti imovinu koja joj pripada sukcesijom. I dok Federacija insistira da se imovina uknjiži na državu koja će je naknadno podijeliti entitetima, Republika Srpska smatra da državu treba zaobići. Profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta Besim Ćulahović o tome kaže:

„Mi kad nešto dobijemo, kao država BiH, od sukcesije, onda se to kod nas uvijek politizira - čije je to, kako će se to podijeliti, što na neki način stvara zlu krv i stvara nezdrave odnose. Naravno da je to imovina države BiH i da se na nivou države trebaju donijeti kriterijumi za raspodjelu - ona je kome to pripada. I u tome je mnogo veći problem nego problem kada će se završiti čitava sukcesija.“
XS
SM
MD
LG