Suđenje bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je izvođenjem svjedoka optužbe pod pseudonimom KDZ 88. Njegovo svjedočenje održano je na sjednici zatvorenoj u cijelosti za javnost budući da se nalazi pod mjerama zaštite.
Karadžić se suprotstavlja postojanju tajnih, odnosno zaštićenih svjedoka, jer želi da javnost njegovim suđenjem dozna „potpunu istinu“.
Iako se samo može nagađati o čemu će zaštićeni svjedok govoriti, je li se radi o insajderu (pripadniku MUP-a ili Vojske Republike Srpske ili političkom kolegi iz SDS-a) ili pak žrtvi koja bi svjedočenjem mogla biti ugrožena, trenutno se tužiteljstvo koje izvodi svoj slučaj protiv Karadžića najviše bavi prezentacijom dokaza za četverogišnju opsadu Sarajeva i napade na civile suprotno vojnim i Ženevskim konvencijama i pravilima.
Za kampanju ubijanja i teroriziranja sarajevskih civila osuđeni su već pred Haškim sudom generali VRS-a Dragomir Milošević (29 godina pravomoćne presude zatvora) i Stanislav Galić (doživotan zatvor), koji su po principu zapovjedne odgovornosti bili podređeni Predsjedniku RS-a, optuženom Karadžiću.
Karadžiću se sudi za udruženi zločinački poduhvat (najkasnije od listopada 1991.godine do studenog 1995.) s ciljem trajnog uklanjanja stanovništva bošnjačke i hrvatske nacionalnosti s područja BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. U glavnim crtama, optužba će tijekom procesa obraditi protupravne napade na civile u Sarajevu, genocid u mnoštvo BiH općina te uzimanje međunarodnih taoca.
Kao sljedeći svjedok haške optužbe protiv Karadžića trebao bi svjedočiti Bakir Nakaš, direktor državne bolnice u Sarajevu.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Karadžić se suprotstavlja postojanju tajnih, odnosno zaštićenih svjedoka, jer želi da javnost njegovim suđenjem dozna „potpunu istinu“.
Iako se samo može nagađati o čemu će zaštićeni svjedok govoriti, je li se radi o insajderu (pripadniku MUP-a ili Vojske Republike Srpske ili političkom kolegi iz SDS-a) ili pak žrtvi koja bi svjedočenjem mogla biti ugrožena, trenutno se tužiteljstvo koje izvodi svoj slučaj protiv Karadžića najviše bavi prezentacijom dokaza za četverogišnju opsadu Sarajeva i napade na civile suprotno vojnim i Ženevskim konvencijama i pravilima.
Za kampanju ubijanja i teroriziranja sarajevskih civila osuđeni su već pred Haškim sudom generali VRS-a Dragomir Milošević (29 godina pravomoćne presude zatvora) i Stanislav Galić (doživotan zatvor), koji su po principu zapovjedne odgovornosti bili podređeni Predsjedniku RS-a, optuženom Karadžiću.
Karadžiću se sudi za udruženi zločinački poduhvat (najkasnije od listopada 1991.godine do studenog 1995.) s ciljem trajnog uklanjanja stanovništva bošnjačke i hrvatske nacionalnosti s područja BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. U glavnim crtama, optužba će tijekom procesa obraditi protupravne napade na civile u Sarajevu, genocid u mnoštvo BiH općina te uzimanje međunarodnih taoca.
Kao sljedeći svjedok haške optužbe protiv Karadžića trebao bi svjedočiti Bakir Nakaš, direktor državne bolnice u Sarajevu.
Suđenje Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
