Dostupni linkovi

Karadžić negirao postojanje srpskih zločina


Srpski ratni vođa Radovan Karadžić na suđenju u Hagu, arhivska fotografija in the Hague, 11Oct2010
Na Haškom sudu održana je javna rasprava o zahtjevu bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića da mu vlasti Bosne i Hercegovine dostave dokumente koje smatra relevantnim za svoju obranu.

Vlastima BiH sud je naložio da na raspravu pošalju svoje ovlaštene predstavnike jer je rasprava zakazana, nakon tvrdnji Karadžića koji se brani sam, da je nezadovoljan saradnjom vlasti BiH zbog odbijanja dostavljanja traženih dokumenata, navodno relevantnih za njegovu obranu.

„Ono što se pripisivalo Srbima učinili su neki drugi“, izjavio je Karadžić osvrnuvši se na ubijanja civila u Sarajevu i Srebrenici za što ga tereti haško tužiteljstvo.

Puno stvari je zbog ratne propagande skriveno, a sad moraju biti otkrivene, izjavio je optuženi istaknuvši podatak kako su u Sarajevu za vrijeme rata postojale dvije tajne specijalne jedinice, Laste i Bosna, koje su sudjelovale u borbenim djelovanjima.
Karadžić: Ono što se pripisivalo Srbima učinili su neki drugi


„U isto vrijeme te jedinice, naročito Laste, bile su angažirane na likvidacijama i Srba i Muslimana, a kasnije i jednih i drugih u Sarajevu. Jedna od takvih grupa je pokušala atentat na Sefera Halilovića, dotadašnjeg glavnog zapovjednika Armije BiH, ubivši njegovu ženu i njezinog brata. A naravno to pripisujući srpskoj granati“, objasnio je Karadžić o čemu primjerice želi dokumente i zašto.

Prema Karadžiću i sam general Armije BiH Halilović odbio je tvrdnju da je granata došla s položaja Vojske Republike Srpske zaključivši da su njegove bližnje ubili pripadnici policijske jedinice Laste. Optuženi je ustvrdio da Vlada Bosne i Hercegovine ima te podatke kao i popis rođenih i umrlih u Srebrenici od početka do kraja rata.

„Ako mi nemamo ni jednog jedinog podatka da je u Srebrenici od travnja 1992.godine do srpnja 1995.godine itko umro prirodnom smrću, nego se svi pripisuju Srbima, onda mi imamo pravo da nam se dostave izvodi iz matičnih knjiga umrlih i da nam se dostave certifikati kada je ko i u kojim okolnostima umro“, objasnio je svoj zahtjev optuženi.
Veleposlanica BiH u Holandiji Miranda Sidran Kamišalić za vrijeme svedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću


Ambasadorica BiH u Nizozemskoj Miranda Sidran Kamišalić izjavila je kako u BiH postoji potpuna opredjeljenost za suradnju s Haškim sudom te da ministarstva obrane, policije i vojske BiH i dalje tragaju za dokumentima. No mnogi se ne mogu pronaći budući da su zahtjevi Karadžića, prema njezinim riječima, neprecizni.

„Ponekad nepreciznost zahtjeva optuženog otežava i naše traganje. Optuženi traži na uvid najširi spektar dokumentacije, informacija, zabilješki, izvještaja....Potrebno je također olakšati zvaničnom Sarajevu potragu za traženim materijalom. Odrediti prioritete i klasificirati materijale po relevantnosti za slučaj. Ponekad izgleda kao da optuženi ima određena saznanja za koje vlasti BiH nemaju“, objasnila je probleme u potrazi za navodnim dokumentima

Sudsko vijeće je zatražilo od bosanasko-hercegovačke ambasadorice što prije novi izvještaj o daljnjoj potrazi te da prenese poruku BiH vlastima da dobrovoljno surađuje sa svim stranama u postupku, i Karadžićem kao i tužiteljstvom. Predsjedavajući sudac O Gon Kwon upozorio je kako je obvezujući nalog suda BiH za suradnjom, krajnja mjera o kojoj će još odlučiti.

Inače Karadžić se ni dalje ne osjeća dobro pa nije mogao ispitivati sljedećeg svjedoka optužbe Bogdana Vidovića, kriminalističkog tehničara koji je za sarajevsku policiju radio istrage o stradanju civila od projektila za vrijeme rata.



Iskaz Vidovića nastaviti će se sljedeći tjedan unakrsnim ispitivanjem od strane optuženog.

O suđenju Karadžiću

O suđenju Karadžiću

U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.

Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.

Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
  • Slika 16x9

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG