Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Politički spor oko stranih sudija i tužilaca


Sud BiH, Foto: Midhat Poturović
Uprkos apelima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira da stranim sudijama i tužiocima treba produžiti mandat u Sudu i Tužilaštvu BiH, te preporukama visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Havijera Solane i OHR-a koji idu u istom pravcu, Parlament BiH podijeljen je oko ovog pitanja. Kako Vijeće ministara BiH nema izlazne strategije, niti je predvidjelo novac u budžetu za zamjenu stranaca domaćim osobljem, insistiranja na odlasku dobila su političku dimenziju. U međuvremenu, zbog preopterećenosti prijeti kolaps u radu Suda.

Razlog protivljenju ostanka stranaca jedni vide u pokretanju istraga protiv najviših političkih dužnosnika u zemlji, koji se terete za zloupotrebe i kriminal, a drugi u njihovoj neefikasnosti da procese koji su vođeni dovedu do osuđujuće presude. Prema sadašnjem prijedlogu Zakona o Sudu i Tužilaštvu, uz ograničen mandat, strane sudije i tužioci bi do 2012. godine trebali ostati jedino u Odjelu za ratni zločin. Odjel za organizovani kriminal od stranih tužilaca bi se trebao oprostiti krajem godine.

Dilema oko ostanka ili odlaska stranih tužilaca i sudija iz Suda i Tužilaštva BiH kojima krajem ove godine ističe mandat odavno ima političku dimenziju. Domaći suci i tužioci, prema mišljenju koje zastupaju zastupnici stranaka iz FBiH u državnom Parlamentu, nisu u stanju iznijeti takve procese u zemlji koja je po korupciji u samom evropskom vrhu. Zastupnica Stranke za BiH Azra Hadžiahmetović:

„Mi niti imamo sposobnosti, niti bismo to mogli uraditi u duhu da bude depolitizirano i obezbijeđeno od bilo kakvih uticaja sa strane. Ja cijenim da se upravo i zalaganje za ovakva rješenja može možda i tumačiti da je to poruka imajući u vidu istrage koje su u toku kada su u pitanju organizirani kriminal i korupcija.“

SNSD: Politički montirani procesi


Izmjenama zakona kojima se ukida mandat stranih sudija i tužilaca naročito u Odjelu za organizovani kriminal, u domaćoj političkoj javnosti, naročito na području Federacije, se tumači kao pritisak od strane zvaničnika u RS, naročito SNSD-a da se zaustavi istraga za zloupotrebe protiv entitetskog premijera i predsjednika ove stranke Milorada Dodika. Zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Milorad Živković kaže kako BiH ne može biti država koja teži EU sa strancima na čelu uključujući i OHR i državni Sud:

Milorad Živković
„Mi smatramo da u Sudu i Tužilaštvu BiH, bar je to percepcija ljudi iz RS-a i ovdje predstavljaju te građane, postoji korupcija, selektivnost u odabiru slučajeva za procesuiranje, pogotovo mislim na Odjel za ratne zločine, i postoji kontinuitet u pokretanju montiranih političkih procesa.“

Nezavisni državni poslanik Momčilo Novaković kao jedan od argumenata izdvaja i činjenicu da su mnogi procesi protiv dužnosnika pali upravo na ovom sudu:

„Sjetimo se predmeta gospodina Čovića, gospodina Šarovića. Sjetimo se informacije o radu Tužilaštva o procesuiranju za ratne zločine nad Srbima, gdje smo konstatovali niz nelogičnosti ili neprimjerenosti. Za mene to nisu argumenti da bi ovi ljudi ostali ovdje.“

Nije tajna da su neki od procesa završili mimo očekivanih kazni, ali drugi, poput slučaja Jelavić i Hercegovačka banka, pokazali su da se kazne moćnicima ipak izriču. Bakir Izetbegović, zastupnik SDA:

„Jesu u par slučajeva promašili međunarodne sudije i tužioci, ali su desetorostruko više imali uspješnih procesa baš protiv visoko pozicioniranih političara. I da nije bilo međunarodnih sudija i tužilaca, u BiH ne bi nikako ni došlo do tih procesa.“

Švendiman: Prerano za odlazak

Ali dok vodi političku bitku oko toga trebaju li stranci u državnom Sudu, država istovremeno nema izlaznu strategiju. Zamjenik glavnog tužioca u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH Dejvid Švendiman kaže kako stranci nisu potrebni zauvijek, ali da je za njihov odlazak prerano:

„Ako eliminišete tužioca, onda sve što je on radio, a puno je posla koji međunarodni tužioci rade, moraju nastaviti domaći. Naročito, ako uzmete u obzir da vlasti nisu uračunale sredstva da se zamijene stranci. Tako da će trebati vremena i manje posla će se moći uraditi kada se ova četiri čovjeka zamijene, ako se to uopšte i desi.“

Odnos države prema instituciji Suda prijeti kolapsom, upozorava predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso:

Meddzida Kreso
„Svjedoci smo opstrukcija rada Suda putem skraćenog budžeta i nebiranjem domaćih sudaca koji bi trebali zamijeniti međunarodne suce. Ne znajući da li će se produžiti ovaj mandat, mi ne možemo nove spise dodjeljivati međunarodnim sucima u rad. Zbog toga nove predmete dodjeljujemo domaćim sucima iz Odjela za ratne zločine. Oni su preopterećeni.“

Sudije i tužioci pod stalnim pritiskom


Jedan od vodećih argumenata lokalne političke scene jeste da su stranci previše plaćeni. U stvarnosti oni Bosnu i Hercegovinu ne koštaju niti jednu KM jer ih plaćaju zemlje iz kojih dolaze. Ni troškovi prijevoda nisu na teretu države jer svaki stranac ima saradnika čije troškove također finansira međunarodna zajednica. Ipak, prema Novakoviću, to nije dovoljan argument za ostanak stranaca:

„Tačno je da za prelazak na sistem funkcionisanja bez prisustva stranih sudija i tužilaca nismo izvršili adekvatne pripreme. I trebamo se zapitati zbog čega. I trebamo se zapitati ko je dogovoran što to nismo uradili. No, to ne može biti argument za ovu drugu mjeru, a to je zadržavanje.“

I dok se jedni poput Bariše Čolaka, ministra pravde BiH, pozivaju na konsultacije sa strukom i strancima koji kažu da ima dovoljno domaćih snaga za nepristrasan rad, drugi poput Rifata Dolića, zastupnika Demokratske narodne zajednice, tvrde kako je strah jači od pravde:

„Domaće sudije i tužioci su pod strašnim pritiscima u suočavanju sa procesuiranjem predmeta ratnih zločina, i sa predmetima kriminala, korupcije i organiziranog kriminala u kojima se kao sudionici nalaze moćni ljudi unutar političkih i kriminogenih lobija u BiH. U sučavanju sa takvim pritiscima sudije i tužioci ili povijaju kičmu, ili odstupaju sa pozicija.“


Iako su izmjene zakona nužne čak i ukoliko se mandat želi produžiti, postavlja se pitanje čime se vodilo Vijeće ministara BiH i zašto nisu uvaženi stavovi Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira koje je apelovalo na ovu instituciju da produži mandat međunarodnim sudijama i tužiocima. U pravcu produženja mandata išle su i preporuke visokog predstavnika EU Haviera Solane, te prvog zamjenika visokog predstavnika u BiH Rafija Gregorijana.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG