Dostupni linkovi

Milioni iz budžeta za odbranu optuženih za ratne zločine


Sudnica Suda BiH
Sudnica Suda BiH
U toku godine za odbranu jednog optuženog, prema podacima Suda BiH, potroši se nekoliko desetina hiljada maraka. U taj iznos su uključena vještačenja, izlazak na teren.

Jedno pojavljivanje advokata pred Sudom BiH plaća se oko 200 eura, a ukoliko je riječ o ročištu za određivanje pritvora osumnjičenom ili optuženom, advokat dobije oko 210 eura.

Tako, zapravo, honorar advokata po jednom predmetu iznosi oko 10.000 eura. Duško Tomić, advokat kojeg u većini slučajeva biraju optuženi za ratne zločine, kaže za naš radio kako to i nije neki veliki iznos:

„Ja sam dobijao 20 procenata više na Sudu u Travniku, nego na Sudu BiH.“


RSE: „Da li to znači da bolje branite tamo gdje ste više plaćeni?“

Tomić: „Pa ne znači. Ja branim iz srca i kako najbolje znam, svakoga.“

Zlatko Knežević
, također branilac pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH,
Zlatko Knežević, branilac pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH, navodi da se primanja ne mogu smatrati nekom velikom zaradom i da on brani „ljutu sirotinju“
navodi da se primanja ne mogu smatrati nekom velikom zaradom i da on brani „ljutu sirotinju“, odnosno one koji, primjerice, nemaju novca za autobusku kartu kada se brane sa slobode.

„Ja ovo radim iz nekih svojih razloga. Ne smatram to isplativim, nešto ekstremno isplativim, nisam na gubitku, da ne bude da se žalim, ali ne smatram to posebno isplativim poslom“
, tvrdi Knežević.

Na Sudu BiH, četvorica optuženih i jedan osumnjičeni sami sebi plaćaju odbranu: Marko Radić, Miroslav Anić, Mehura Selimović, Enes Handžić i Zulfikar Ališpago.

Za razliku od njih, ima i onih koji tvrde da nemaju finansijskih sredstava da plate odbranu.

„Mi smo uzimali izjavu od Gojka Kličkovića, koji je bivši premijer RS-a. On je pred Sudom BiH optužen za ratne zločine počinjene na području Bosanske Krupe. Inače je prvostepenom presudom pred Sudom BiH oslobođen svih optužbi. Njega smo zvali i pitali da li je on plaćao svog advokata. Međutim, on mi je rekao da on nema novca da plati advokata i smatra da je nemoguće platiti odbranu jer ta suđenja traju po više godina, nekoliko puta nedeljno, a svaki izlazak advokata pred Sudom BiH košta više stotina maraka“, kaže Dragana Erjavec, novinarka Balkanske istraživačke mreže, koja je istraživala o temi izdvajanja državnog novca za odbranu osumnjičenih.

Dogovori sa advokatima


Iako Kličković tvrdi da nije imao novca da plati advokate, a većina branioca da finansijska sredstva koja država izdvaja za odbranu osumnjičenih za ratne zločine i nisu velika, činjenica je kako sve to plaćaju poreski obveznici.

Ulaz u Sud i Tužilaštvo BiH, foto: Midhat Poturović
Iako u BiH radi nekoliko stotina advokata, samo je njih 50-ak angažovano na predmetima ratnih zločina.

Evo kako to komentariše Josip Muselimović, koji se advokaturom bavi 40 godina:

„Tužitelj je dužan osumnjičenoj osobi dostaviti listu branitelja, pa onda usaglasiti tko je ta osoba koju bi on želio. Ako to tako ne može, onda svakako treba voditi računa da se obrane po službenoj dužnosti, obzirom da postoji interes za takav rad i angažman, da se onda dodjeljuju ravnomjerno.“

Ne ulazeći u to da li su advokatske tarife visoke ili niske u predmetima ratnih zločina, činjenica je kako je ekonomija Bosne i Hercegovine u katastrofalnom stanju, zbog čega je oko polovine njenog stanovništva nezaposleno, a i oni koji rade, oporezovani su, između ostalog, i za odbranu osumnjičenih za ratne zločine.

Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, pored ove činjenice, napominje još nešto.
Najskuplje suđenje bilo je u slučaju jedanaestorice optuženih za genocid počinjen u Srebrenici, čije suđenje je trajalo četiri godine, a troškovo odbrane 1,5 milion konvertibilnih maraka.


„Ima tu jedna druga, vrlo bitna stvar, a to je da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu prebacio sudovima u regiji u nadležnost suđenje „sitnim ribama“, odnosno licima koja nisu Ratko Mladić, Radovan Karadžić, general Krstić. I to je strahovito opteretilo budžet BiH“, navodi Zarije Seizović.

Seizović navodi i kako je pred Haškim tribunalom bilo slučajeva u kojima su se stranke sa advokatom dogovarale koliko će mu platiti, što je bilo puno više od propisane tarife, ili gdje su stranke pristajale na advokata po službenoj dužnosti, samo ukoliko on dio novca od troškova uplati na račun porodice osumnjičenog.

Takva praksa, kako tvrde bosanskohercegovački branioci, pred Sudom BiH ne postoji.

Podsjetimo - od oko stotinu optuženih za ratne zločine, pred Sudom BiH samo četvorica sami plaćaju advokate. Najskuplje suđenje bilo je u slučaju jedanaestorice optuženih za genocid počinjen u Srebrenici, čije suđenje je trajalo četiri godine, a troškovo odbrane milion i po konvertibilnih maraka, odnosno 750.000 eura.
XS
SM
MD
LG