Dostupni linkovi

Subotica na putu da bude grad sa bunjevačkim službenim jezikom


Sednica Skupštine Subotice 4. marta 2021.

Bunjevački jezik bi mogao ući uskoro u službenu upotrebu u opštini Subotica, opštini na severu Srbije, nakon što su na sednici lokalne skupštine u četvrtak (4. mart) odbornici usvojili odluku o izmenama gradskog Statuta, najvišeg pravnog akta grada.

Time bi Subotica postala prvi grad u Srbiji u kojem je bunjevački ušao u službenu upotrebu.

Usvojena je odluka o izmenama i dopunama Statuta Grada čime je omogućeno da bunjevački jezik i pismo budu uvedeni u službenu upotrebu, uprkos oštrom protivljenju odbornika iz redova Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV).

Nakon najnovije odluke odbornika pokrenuta je i zvanično procedura za izmene Statuta, nakon čega će nadležna gradska komisija precizirati tekst izmena. Na nekoj od narednih sednica bunjevački jezik trebalo bi da i zvanično uđe u službenu upotrebu.

Tokom rasprave o ovoj tački, odbornici DSHV 4. marta su takvu odluku nazivali političkom, navodeći da je bunjevački govor dijalekt koji po svim svojim jezikoslovnim standardima pripada hrvatskom jeziku.

U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici na krajnjem severu Srbije. Bunjevci, koji od 2003. godine imaju i svoj nacionalni savet u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom, dok hrvatska zajednica to negira, smatrajući da je ta etnička grupa deo hrvatskog naroda.

Inicijativa gradonačelnika

Predsednik skupštine grada Subotice Balint Pastor rekao je novinarima 4. marta da ova nacionalna manjina na osnovu zakona može da traži ovakvu izmenu u mestima u kojima srazmera Bunjevaca dostiže 15 odsto, „ali pošto to nije situacija na teritoriji čitavog grada, gradonačelnik je ipak odlučio da inicira da se bunjevački uvede u službenu upotrebu“.

U Subotici, gradu u kojem živi oko 100 hiljada stanovnika, na vlasti su Savez vojvođanskih Mađara (SVM) i Srpska napredna stranka (SNS).

Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić, iz redova SNS, podneo je 23. februara predlog, na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog saveta, da se promeni Statut grada Subotice kako bi se u ravnopravnu službenu upotrebu na teritoriji lokalne samouprave uveo i bunjevački jezik i pismo.

„Mislim da je to apsolutno demokratski potez. I kada budemo stigli na kraj ove komplikovane procedure, onda će Subotica, po svemu sudeći biti grad u kome će u službenoj upotrebi biti četiri jezika, pored srpskog, mađarskog, hrvatskog i bunjevački jezik“, naveo je Balint Pastor, koji je i visoki funkcioner SVM.

Pastor je dodao da je u septembru 2020. godine obavio razgovore sa predstavnicima bunjevačke nacionalne zajednice o tome da se njihov jezik uvede u službenu upotrebu i da je još tada podržao ovaj predlog.

Bunjevci: Trenutak na koji smo čekali dugo

Predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine Suzana Kujundžić Ostojić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su ovakvom inicijativom zadovoljni i da je u pitanju implementacija Zakona o službenom jeziku i pismu koji je donet pre dve godine.

„S obzirom da smo na ovim prostorima 350 godina, na ovaj trenutak smo čekali jako dugo, ali to samo pokazuje da vredi čekati, da se vredi truditi, raditi i postojati“, navodi Kujundžić Ostojić.

Bunjevci, koji od 2003. godine imaju i svoj nacionalni savet u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom. Subotica, fotoarhiv
Bunjevci, koji od 2003. godine imaju i svoj nacionalni savet u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom. Subotica, fotoarhiv

Stranka Hrvata: Odluka utiče na odnose Srbije i Hrvatske

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov kaže za RSE da je njegova stranka sa zabrinutošću primila vest o promeni Statuta grada Subotice zbog uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu.

On ocenjuje da ovakva inicijativa nema svoje utemeljenje u zakonima Srbije i da je suprotna u nekoliko ključnih tačaka međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina - Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji.

„Ne možemo govoriti o bunjevačkom jeziku bez znaka navoda jer je reč o govoru koji pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, koji po svim svojim jezikoslovnim standardima pripada hrvatskoj jezičnoj baštini“, ocenjuje Žigmanov.

Sporazum između Srbije i Hrvatske o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj, potpisan je novembra 2004. godine u Beogradu. U njemu se, između ostalog, navodi da su obe strane saglasne da će pripadnicima manjina, u ovom slučaju hrvatske, obezbediti „pravo zaštite od svakog delovanja koje ugrožava ili bi moglo da ugrozi njihov opstanak“.

Pripadnice nacionalne manjine Bunjevci u tradicionalnoj nošnji, Subotica, fotoarhiv
Pripadnice nacionalne manjine Bunjevci u tradicionalnoj nošnji, Subotica, fotoarhiv

Žigmanov ocenjuje i da moderni jezici imaju gramatiku čiji je obim više od 500 stranica, imaju pravopisna pravila iza kojih stoji struka i primerene institucije.

„Iza takozvanog bunjevačkog jezika ne stoji ništa. Nemate gramatiku i priručnik, pa na koji način ćete rešavati pitanje pravopisa. Kada imate gramatiku i priručnik iza kojih stoji jedna učiteljica, jedna doktorka antropologije, čiji je izdavač Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine, to je apsurdno, a sa lingvističkog nivoa gledajući – sprdnja“, smatra Žigmanov.

On je poručio i da će odluka o uvođenju bunjevačkoj jezika u službenu upotrebu u Subotici ugroziti odnose Srbije i Hrvatske.

„Ovakva odluka će predstavljati otežavajuću okolnost u hrvatsko-srpskim odnosima“, navodi Žigmanov.

On je, 4. marta za govornicom lokalnog parlamenta, rekao i da je Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske uputilo zbog situacije protestnu notu Ministarstvu spoljnih poslova Srbije.

Kako se navodi u noti koju je 4. marta na Tviter nalogu objavilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova "uvrštavanje bunjevačkog jezika kao službenog dovelo bi u pitanje postupanje Srbije u ostvarenju obaveza koje se odnose na prava hrvatske nacionalne manjine".

Hrvatski demokratski forum (HDF) pozvao je 3. marta odbornike Skupštine grada Subotice da skinu sa dnevnog reda sednice uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu i da u razgovoru sa institucijama i predstavnicima iz hrvatske zajednice razmotre dugoročne posledice takve odluke.

Bunjevački nacionalni savet, sa druge strane, naveo je da do kraja postojećeg saziva planira da završi prošireno izdanje gramatike i pravopisa, da realizuju projekte virtuelnog muzeja i istorije Bunjevaca.

Podrška SNS

Inače, bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture uveden je pre 15 godina kao izborni predmet u osnovne škole u Subotici, a završilo ga je oko 10.000 đaka, dok je u srednjim školama u toku prva godina.

Nakon osnivanja saveta Bunjevci u Srbiji dobili su i druge svoje institucije kao mogućnost ostvarivanja prava na posebno informisanje - pokrenuti su novine i radio, a na regionalnom javnom servisu, Radio-televiziji Vojvodine, postoji emisija na bunjevačkom.

Da pitanje Bunjevaca utiče na odnose Srbije i Hrvatske govori i događaj iz 2014. godine, kada je tadašnji predsednik Tomislav Nikolić poklonio Bunjevcima u Subotici udžbenike na njihovom jeziku, ali na ćiriličnom pismu.

Tadašnji hrvatski predsednik Ivo Josipović reagovao je ocenom da je to kontinuitet politike koja želi da asimilira Hrvate u Srbiji.

U odgovoru na to, Nikolić je u saopštenju poručio Josipoviću da je legitimno pravo Bunjevaca je se izjasne kako žele.

„Ako im to pravo priznaje i gospodin Josipović, zašto ih naziva bunjevačkim Hrvatima?...()… Bunjevci nisu ni Srbi ni Hrvati, oni su svoji. Srbija ih kao takve sa zahvalnošću prihvata“, naveo je tada Nikolić.

Iste godine se sa predstavnicima Bunjevaca susreo i tadašnji prvi potpredsednik Vlade Srbije, a danas predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, koji je poručio da će država u budućem periodu više pažnje posvetiti rešavanju bunjevačkih pitanja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG