Dostupni linkovi

Ima li Evropa formulu za BiH


Zatvorena sala Parlamenta - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
Razgovori koje su ove sedmice u Bosni i Hercegovini sa bosanskohercegovačkim predstavnicima vlasti vodili ministar vanjskih poslova Švedske i zamjenik generalnog direktora u Direkciji Evropske unije za proširenje, ali i poziv njemačke kancelarke Angele Merkel upućen domaćim liderima, navodi na pitanje da li će međunarodna zajednica imati aktivniju ulogu u Bosni i Hercegovini u narednom periodu.

Kako više od tri mjeseca u Bosni i Hercegovini nije formirana vlast, niti se zna kada će, poziv njemačke kancelarke na razgovor u Berlin izazvala je posebnu pažnju u BiH. Tim prije što domaća javnost u tome vidi nadu da će uloga međunarodne zajednice u narednom periodu biti aktivnija u pronalaženju rješenja za vruće probleme.

To je dodatno podgrijano dolaskom ove sedmice u Bosnu i Hercegovinu Karla Bilta, švedskog ministra vanjskih poslova, i Stefana Saninija, visokog zvaničnika Evropske unije. Ali, kao i mnogo puta do sada, ni jedan ni drugi ništa rekli nisu, osim onoga što već godinama ponavljaju strani dužnosnici.
Stefani Sanino u posjeti BiH

„Mislim da su šanse da BiH aplicira za kandidaturu i konačno postane članica Evropske unije zaista stvarne i konkretne, a mi smo više nego spremni da pomognemo institucijama u ispunjavanju uslova u tom procesu“, kazao je Sanino.

„Optimista sam oko mogućnosti da BiH u narednih godinu ili dvije može napraviti značajne pomake na evropskom putu. Mislim da je to važno za ekonomski razvoj ove zemlje. To podrazumijeva dobru saradnju među političarima u zemlji, i mislim da ni situacija nije toliko loša kao što mediji predstavljaju“,
poručio je Bilt.

Slušajući Saninija i Bilta stvara se dojam kako oni nisu tretirali aktuelne bh. probleme, niti o tome razgovarali sa njenim domaćim liderima. A problem je u tome da se oni ne mogu dogovoriti ni oko toga da sačine državnu vladu, a kamoli da ispune uslove koje im je postavila Evropska komisija.

Istovremeno, nekolicina političara koji su boravili u Berlinu, gdje su razgovarali sa saradnicima njemačke kancelarke, u javnosti ne žele otkrivati detalje. Ali, bosanskohercegovački analitičari kažu kako i nemaju šta reći, jer se za pola sata razgovora ne može riješiti problem Bosne i Hercegovine, koji je najozbiljniji u Evropi.

„Prije svega, zbog toga što EU nema konsenzualni stav o BiH. Postoje opet, kao i obično, blokovi unuatr same EU. I, naravno, sada kada Mađarska predsjedava Evropskom unijom, pokušava se raspetljati taj gordijevski čvor i konačno doći do nekog novog dokumenta koji se zove pojačana uloga EU u BiH“, kaže o svrsi tih razgovora, Zekerijah Smajić, bh. publicista za evropska pitanja.

Diktatura

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose, navodi kako evropski zvaničnici nemaju nikakvu koncepciju rješenja kada je u pitanju BiH, a jedini interes im je da geopolitički zaštite Evropsku uniju. Na naše pitanje da li takav odnos međunarodne zajednice odgovara bosanskohercegovačkim elitama, Šolaja kaže:
Šolaja: Dok god u BiH bude takva konstelacija političkih odnosa, takva struktura političkih stranaka koje generiraju takve političke lidere koji su danas, ja ne vidim neku svjetliju budućnost BiH.

„Naše političke elite dobro žive. Događa se da se uopšte niko ne brine da se uopšte uspostave prije svega parlamentarni organi, a zatim i izvršni, tako da smo zaista u jednoj katastrofalnoj poziciji da se gotovo niko ne brine kako će ovo sve izgledati.“

„Dok god u BiH bude takva konstelacija političkih odnosa, takva struktura političkih stranaka koje generiraju takve političke lidere koji su danas, ja ne vidim neku svjetliju budućnost BiH, osim ako se sada, u dogledno vrijeme, najviše mjesec dana, ne napravi takva koalicija koja će biti doista operativna, bosanskohercegovački orijentisana, proevropski kompletirana da može eventualno pokušati sustići toliki zaostatak koji BiH u ovom trenutku ima u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana“,
ocjenjuje Smajić.

Ono što međunarodni zvaničnici posebno akcentiraju u posljednje vrijeme je stvaranje političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini, bez koje je nemoguće graditi put ka Evropskoj uniji. Međutim, Miodrag Živanović, profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu, ističe kako sa većinom stranaka koje su osvojile glasove na posljednjim izborima to je čista utopija.

„Čini mi se da bi ovdje trebalo uvesti jednu diktaturu barem četiri, pet godina, koja bi morala naložiti ili narediti svim ovima ovdje koji su u centrima moći da doista krenemo tim putevima“, kaže Živanović.

Na sjednici Vijeća ministara Evropske unije 31. januara, kako je najavljeno, trebao bi biti usvojen dokument o pojačanoj ulozi Unije u BiH, ali kako sada stvari stoje to se neće desiti. Špekulacije pojedinih medija kako će dokument sadržavati paket sankcija koji podrazumijeva kažnjavanje nekooperativnih političkih lidera u BiH, dobri poznavaoci prilika u zemlji ocjenjuju nerealnim. Jer, kako kažu, Evropska unija nije institucija koja vrši presiju, već djeluje savjetodavno i diplomatski.

Istovremeno, Bosni i Hercegovini ne trebaju veće sankcije od ovih koje već ima, jer je jedina država u regionu koja nije podnijela aplikaciju za kandidatski status, što praktično znači da neće dobiti novac iz IPA programa za agrar, proizvodnju i zapošljavanje. Isto tako, Evropska komisija je pred odlukom da blokira trgovinski sporazum zbog kršenja pojedinih odredbi. Ukoliko se to desi, BiH će, zbog nesposobnih političara, biti u ekonomskoj izolaciji od tržišta Evropske unije, odnosno 500 miliona prosječno bogatih njenih potrošača.

Pogledajte komentare (27)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG