Dostupni linkovi

Strip koji predviđa 'cyber rat' u Moldaviji


Prizor iz strip romana "Tiha ruševina"
Prizor iz strip romana "Tiha ruševina"

Napisao: Ron Synovitz (Priredila: Asja Hafner)

Godina je 2027. i Rumunija i Moldavija su odlučile da se ujedine. Ali, ovom koraku dvije države protivi se Rusija koja je zadržala ono što se zove „mirovne trupe“ u istočnim otcijepljenim dijelovima Moldavije, Transdniester, još od 1992. godine.

Dok se ruske snage grupišu na istočnim obalama rijeke Dnjestar, uključujući i teritorije današnje zapadne Ukrajine, NATO raspoređuje svoje trupe po Rumuniji i Moldaviji.

Nijedan od događaja u ovom scenariju – posloženih kroz grafičke detalje stripromana naslovljenog „Tiha ruševina“ (Silent Ruin) koji je na internetu objavio Army Cyber Institute (ACI) u West Pointu – nije se zapravo desio.

Ali glasnogovornik ACI-ja potpukovnik Terrence Kelley kaže za RFE/RL da ova publikacija ima za cilj da pomogne američkim vojnicima da se bolje pripreme za buduće prijetnje cyber-bitaka.

Detalj iz stripa
Detalj iz stripa

„Tiha ruševina“ daje portret ruskih snaga kao bolje pripremljenih za cyber-ratovanje od NATO trupa jer koriste ruske autonomne dronove (UAV-ove) koji su u stanju da obore NATO dronove za promatranje tako što ih napadaju pulsirajućim elektromagnetnim talasima.

To je jedna od četiri izmišljene priče ACI-ja koje se objavljuju na njihovom projektu – Operation Dark Hammer. Druge priče iz serijala opisuju neposrednu konfrontaciju sa Sjevernom Korejom i teroristički cyber-napad u Sjedinjenom Državama.

„Američka vojska je uvijek iznalazila načine za prevenciju strateških iznenađenja tako što će anticipirati buduće mogućnosti i ranjivosti“, napisala je potpukovnica Natalie Vanatta, koja je uključena u projekat.

​NATO trupe napreduju u tenkovima kako bi preuzele osmatračnice koje su kontrolisali njihovi sada onesposobljeni dronovi – nesvjesni činjenice da Rusi šalju još tenkova s autonomnom vojskom oklopnih robota-ubica.

Ruski plan iskorištava krive spojeve u satelitskim NATO sistemima za praćenje i komunikaciju. Ruski cyber-napad na elektronski komandni i kontrolni sistem ostavlja posadu NATO tenkova onemogućenu da vidi invaziju ruskih snaga, puca iz oružja ili kontroliše svoja vozila.

Ova strip publikacija ne daje portret i ne predviđa stvarne događaje, naglašava Vanatta u izjavi o grafičkom romanu. „Prije svega“, kaže, „To su naučno-fantastične priče koje se zasnivaju na budućim trendovima, tehnologijama, ekonomiji i kulturnim primjenama“.

Inspiracija za svaku priču došla je iz tzv. ljevaonice prijetnji (threatcasting), radionice na kojoj rade i vojni i civilni eksperti s autorom Brianom Davidom Johnsonom, cyber-prognostičarem na Arizona State University.

Ruski roboti-ubice u tenkovima koriste zastoj uzrokovan onesposobljenim satelitskim komandama i probijaju se naprijed kako bi uništili narušeni NATO štit.

Vanatta kaže da su sve lokacije u strip serijalu izabrane a „mogle su biti vrlo lako bilo koji grad ili demokratija koja se suočava s vanjskom prijetnjom“.

Ali tok priče u „Tihoj ruševini“ pokazuje da i civilni i vojni cyber-eksperti u Sjedinjenim Državama smatraju da je Rusija potencijalno „digitalno naprednija“ na bojnim poljima budućnosti.

S uništenjem NATO-vog operativnog centra na terenu, bitka je vrlo brzo gotova – i ruske trupe preplavljuju diplomatski kompleks u glavnom gradu Moldavije, Čisinau.

U strip romanu „Tiha ruševina“ jasno je potcrtano da izmišljeni scenarij „ne reflektuje zvaničnu politiku ili poziciju“ SAD-a, američke vojske ili Pentagona.

Kelley je rekao za RFE/RL da je Johnson, autor „Tihe ruševine“, došao na ideju o pregovorima o ujedinjenju Rumunije i Moldavije „samo iz razloga dramatizacije priče“.

„Htjeli smo da dodamo element realizma baziranog na stvarnim situacijama i trendovima u svijetu“, kaže Kelley. „Tiha ruševina prikazuje izmišljeno ujedinjenje [Rumunije i Moldavije]. Što je jedna dramatska akcija koju je primijenio autor stripa. Ni na koji način nije bila namjera da se sugeriše da američka vojska ili američka vlada zagovara to na bilo koji način. To je stvar ljudi tih zemalja, da donesu odluku sami za sebe putem demokratskih procesa“.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG