Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Strategija za pomoć ženama žrtvama seksualnog nasilja


Ilustrativna fotografija, Foto: Midhat Poturović
Savjet ministara BiH uz pomoć Fonda Ujedinjenih nacija za populaciju i razvoj pokrenuo je izradu Strategije za pomoć ženama žrtvama seksualnog nasilja tokom rata. Strategija bi trebala postati sastavni dio važećih zakona, ali i onih koji će se tek usvajati, kako bi se omogućio jednak tretman za sve žrtve rata u BiH.

Prema podacima međunarodnih organizacija, oko 20 hiljada žena silovano je tokom rata u BiH i one, ni 15 godina poslije, nemaju adekvatnu zaštitu i pomoć. Vrlo često na ivici egzistencije, bez odgovarajuće zdravstvene i psihološke podrške, lišene su i razumijevanja okoline jer se o silovanju i dalje teško i rijetko govori. Teško im je da svaki put nanovo, već godinama, ponavljaju šta im se desilo. O mučenjima i silovanju tokom rata, ali kako tvrde, i u miru, su žrtve bez prava i pomoći:

„A Evropa nas i sudstvo toliko vidi koliko svjedočimo i više smo onda ničija briga. Dok smo na Sudu, tu smo. Kad izađemo iz Suda, onda smo ničija briga. Jer mi nismo, kad dajemo, bilo gdje, dal' to na Sudu, bilo gdje da dajemo izjavu, mi smo u 1992. Nismo u 2009. ili 2010.“


Iako se brojnim međunarodnim konvencijama obavezala da mora osigurati pomoć i podršku ženama silovanim tokom rata kao civilnim žrtvama, BiH to čini sa 15 godina zakašnjenja. Uz pomoć Fonda Ujedinjenih nacija za populaciju i razvoj, Savjet ministara BiH počeo je izradu Strategije za pomoć ženama žrtvama seksualnog nasilja tokom rata i pomoć u periodu poslije.

Prvenstveno potrebna pravda

Ova Strategija trebala bi omogućiti socijalnu, ekonomsku i psihološku podršku žrtvama, ali i krivično gonjenje počinilaca zločina. Ministar za ljudska prava i izbjeglice, Safet Halilović, kaže da Strategija mora biti u skladu sa međunarodnim konvencijama koje je BiH već odavno preuzela.

„BiH je dobila preporuke da je potrebno da izvrši usklađivanje zakona, izvršnih, sudskih, administrativnih i drugih mjera, radi usklađivanja normi i prakse u suzbijanju i sprečavanju slučajeva torture i drugih surovih, neljudskih i ponižavajućih postupaka, s odredbama UN konvencije, te također obeštećenja svih osoba koje su bile žrtve ovakvog postupanja,“
kaže Halilović.
Safet Halilović, Foto: Midhat Poturović

BiH suviše je dugo čekala, jer i 15 godina nakon rata, veliki broj žrtava seksualnog nasilja nije u stanju da nastavi sa normalnim životom, te im je što prije neophodna pomoć, ali i kažnjavanje počinilaca tog zločina, ističe Emine Bozkurt, članica Parlamenta EU.

„Prvenstveno je potrebna pravda. Znamo da je samo nekoliko optuženih za ovaj zločin završilo na sudu. A da bismo došli do pomirenja, mora se osigurati pravda. Bitno je pokazati da BiH ima ozbiljan pristup rješavanju ovog problema i zbog toga je ovu strategiju potrebno usvojiti, kako bi sve žrtve dobile socijalnu, ekonomsku i psihološku pomoć i mogle nastaviti normalnim životom,“
navodi Bozkurt.

Obespravljene

U praksi - zaštita žena silovanih tokom rata i ostvarivanje njihovih prava - mora biti omogućeno na čitavoj teritoriji države kako one ne bi doživotno ostale u izgnanstvu, upozorava članica NVO Infoteka iz Zenice, Duška Andrić Ružičić.

„Imamo banalnu situaciju da se kod nas traži povratak i insistira na povratku, međutim, onog momenta kad se vratiš tamo odakle si, gubiš sva prava koja si stekao tamo gdje si bio dok si bio/ bila prognana, ili se sklonio/sklonila od smrti i mučenja i ne znam ti čega svega. I to je ono što je strašno. Isto tako, i ljudi koji su u trećim zemljama, žene koje su otišle, neke su davno otišle i nikad se, vjerovatno, neće vratiti, dobiju svoja prava, jer neke žene koje su danas u trećim zemljama možda bi s tim beneficijama, odnosno sa tim pravom, statusom, mogle da ostvare neku beneficiju,“
kaže ona.
Ovo nije bilo nasilje u porodici, bilo je masovno i sistematsko silovanje, a do danas imamo 42 djevojčice koje su rodile djecu povodom silovanja, priča predsjednica udruženja Žena žrtve rata.

Žrtve, međutim, smatraju kako se bilo kakva strategija ne može praviti bez njihovog mišljenja i učešća, i upozoravaju da su tokom rata u BiH, pored žena, bili silovani i muškarci i maloljetne djevojčice. Predsjednica udruženja Žene žrtva rata, Bakira Hasečić, ističe da nije riječ o seksualnom nasilju, nego o sistematskom silovanju.

„U našem udruženju je preko 25 hiljada silovanih i seksualno zlostavljanih žena, a 2006. su nam se pridružili i muškarci. Koje nasilje!? Ovo nije bilo nasilje u porodici, bilo je masovno i sistematsko silovanje, a do danas imamo 42 djevojčice koje su rodile djecu povodom silovanja. Neke su dale na usvajanje, neke su ih ostavile kod silovatelja, neke su zadržale,“
priča Hasečić.

Eksperti upozoravaju da će za potpuno provođenje Strategije biti potrebna i reforma krivičnog zakona u skladu sa međunarodnom praksom, te obezbjeđivanje reparacije i restitucije za sve žrtve.

U Haškom tribunalu do sada je procesuirano 18 slučajeva koji se odnose na seksualno nasilje u BiH tokom rata. U Sudu BiH samo 12 ljudi je osuđeno za zločine seksualnog nasilja.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG