Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pariške opomene za svijet koji se mijenja


Svjetski lideri u Parizu na ceremoniji obilježavanja stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata.

Obilježavanje stote godišnjice završetka Prvog svjetskog rata, koji je odnio milione života, uništio dotadašnji politički poredak i otvorio put za rast fašizma i novi globalni sukob u Drugom svjetskom ratu, prilika je za upozorenje o rastućem nacionalizmu u svijetu ali i promijenjenom odnosu Amerike prema Evropi, pišu svjetski mediji.

Makronovo upozorenje

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emanuel Macron) upozorio je na opasnosti rastućeg nacionalizma kada se obratio američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Donald Trump), ruskom Vladimiru Putinu i velikom broju svjetskih lidera na ceremoniji obilježavanja stogodišnjice primirja u Prvom svjetskom ratu u Parizu, navodi Gardijan (The Guardian) i dodaje:

"Pred velikim brojem šefova država i velikodostojnika okupljenih na kiši pored grobnice neznanog vojnika, Makron je održao očigledan politički govor, upozoravajući da "stari demoni" oživljavaju i prijete trenutnom krhkom miru.

Centristički i proevropski Makron iskoristio je svoj komemorativni govor da ponovi da nacije moraju pronaći nove načine za izgradnju mira zajedno, s obzirom na opasan, rastući populizam i "sebični" nacionalizam.

Gardijan podsjeća kako je bilo očekivano da će se Tramp sastati s Putinom kako bi razgovarali tokom ove posjete, ali umjesto toga formalno će se sastati kasnije ovog mjeseca, vjerovatno na samitu svjetskih lidera u Buenos Airesu.

Makronov pokušaj da bude lider Evrope

Vošington Post (Washington Post) piše da je francuski predsjednik prošlog vikenda pokušavao da zauzme ulogu lidera Evrope.

"Mladi predsjednik Francuske, koji ima svega 40 godina, dugo se zalagao za jaču, oživljenu Evropsku uniju i redovno osuđuje širenje nacionalizma širom kontinenta. On je spreman da nastavi borbu sada kada je njemačka kancelarka signalizirala da će izaći sa scene... Ali Evropa može biti previše podijeljena kako bi prihvatila veliku viziju koju je izrekao jedan lider, a odlazak Merkelove može više da izoluje Makrona nego da pojača njegov položaj.“

WP ocjenjuje i da je možda najveće pitanje u vezi Makronove pozicije u Evropi ono što će se dogoditi nakon što Merkelova napusti funkciju.

"Merkelova je bila konstanta evropske politike još od kad je 2005. godine preuzela kancelarsku funkciju, nadvladala je mnoge njene protivnike u inostranstvu i ojačala njenu lidersku poziciju iznutra. Bez nje, Makron će imati manje konkurencije kao dominantni igrač u Evropi, ali će izgubiti i ključnog političkog saveznika."

"Najnoviji skandal uključuje čudan sastanak s njegovim prijateljem, milijarderom Jevgenijem Prigožinom, libijskim generalom Halifom Haftarom i ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom. Prigožin je optužen za finansiranje ruskih plaćenika u istočnoj Ukrajini i Siriji.“

Trampova snagu u inostranstvu nakon razdora u zemlji

Američki Politiko se fokusira na predsjednika Trampa navodeći kako se uputio u Francusku da pokaže svoju dominaciju u inostranstvu, nakon što je njegova stranka izgubila potpunu kontrolu nad Vošingtonom na kongresnim izborima.

"Odmah nakon gubitka kontrole republikanaca u Predstavničkom domu i neslaganja oko otpuštanja njegovog generalnog tužioca, Tramp pokušava da podsjeti svijet da je i dalje šef.

Tramp je to odmah povrdio tokom prvog razgovora s Makronom u subotu ujutro, u kojem je pozvao države NATO-a da izdvoje više za troškove odbrane."

Politiko ističe kako odnos između dva lidera ovaj put nije izgledao tako toplo, kao što je to bilo prilikom ranijih susreta .

"Trampov udaljeniji stav prema Makronu proširio se na vanjske odnose SAD u posljednje vrijeme, s obzirom da je Tramp igrao ulogu glavnog razarača... On je zaprijetio tarifama za njemačke automobile i 'sprijateljio' se s liderima Rusije i Sjeverne Koreje, sve dok je uništavao međunarodne trgovinske sporazume i saveze sa dugogodišnjim američkim prijateljima."

Gotovo je s pokušajem Trampa i Makrona da smanje napetost

Rukovali su se uljudno i potapšali po ramenu jedan drugog. Njihovi diskretni osmijesi izgledali su napeto i usiljeno. Nije bilo poljubaca u obraz, nije bilo prijatnih dodira, ni djelić dobronamjernosti s njegovih prethodnih sastanka nije bio vidljiv, piše Njujork Tajms (The New York Times).

"Toliko o drugarstvu. Nakon obećavajućeg starta, odnos između predsjednika Trampa i Makrona je propao. Do trenutka kada su se sreli u Parizu u subotu, transatlantski savez koji je trebalo da bude prikazan ovog vikenda na proslavi 100. godišnjice od kraja Prvog svjetskog rata, izgleda da je pohaban.“

NYT ističe i da su mnogi u Evropi, Trampovo otkazivanje posjete američkom groblju u blizini Pariza zbog lošeg vremena, vidjeli kao izgovor i još jedan znak nepoštovanja.

"Glavna tačka sporenja je odluka Trampa da ponovo uvede sankcije za Iran nakon njegovog povlačenja iz multinacionalnog sporazuma namijenjenog zaustavljanju nuklearnog programa u toj zemlji. Francuzi žele da nastave da posluju s Iranom i smeta im pritisak Amerike.“

Tramp obilježava dan primirja dok insistira na politici "Amerika Prvo"

CNN ističe da je Tramp stigao odvojeno od svojih kolega na nedjeljnu ceremoniju proslave Dana primirja, koja se desila pod sivim nebom i hladnim rominjanjem kiše.

"Primirje koje je stupilo na snagu u 11 sati 11. dana 11. mjeseca 1918. godine završilo je tada rat koji je trebalo da okonča sve ratove...

Ali decenijama kasnije, kako živa sjećanja o rovovima i otrovnim gasovima blijede, nacionalizam je u porastu. Pokrenuo ga je sam Tramp, koji se sa ponosom identifikovao kao nacionalista dok napreduje na agendi politike 'Amerika Prvo'.“

CNN navodi i da je tokom posjete Parizu, Tramp tugovao zbog troškova Sjedinjenih Država koje pomažu u održavanju evropske sigurnosti, insistirajući da zemlje u Evropi treba da rade više da bi se zaštitile.

"Posjeta Parizu došla je nakon što je Tramp odustao od planova za vojnu paradu u Vašingtonu, smatrajući da je cijena od 90 miliona dolara ogromna. Prvobitno je osmislio paradu koja je inspirisana proslavama Dana Bastilje u Parizu prošle godine, u kojima su prikazani tenkovi, trupe i avionske letjelice. Nedjeljna ceremonija se događa u istom maniru, ali neće biti previše militaristička; Namjera je da se obilježi kraj rata, a ne njegova praksa.“

Pariški bijeg Trampa i ostalih od problema kod kuće

U Parizu se trenutno prikazuje: globalna sapunica u kojoj glume svjetski lideri koji traže bjekstvo iz političke realnosti, piše evropski portal Politiko (Politico) i dodaje da im ceremonija ispred Trijumfalne kapije, grobnice neznanog vojnika, takođe pruža šansu da se odvoje od političkih glavobolja kod kuće.

"Američki predsjednik odmiče se od svojih neuspješnih rezultata na izborima za Kongres, na kojima su demokrate preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom (iako je njegova stranka učvrstila svoju većinu u Senatu), i iz kontroverze koja je obavijala njegovu odluku o otpuštanju državnog tužioca Džefa Sešnsa (Jeff Sessions)."

Politiko dodaje da iako komemoracije imaju ogromnu simboliku za Francusku i Njemačku, Makronu vikend daje mali predah od kolapsa njegovog rejtinga u anketama i borbi za osvajanje političkih dostignuća, kod kuće ili na evropskoj sceni.

"A Merkel je u Njemačkoj izdejstovala pauzu od bespomoćnih špekulacija o njenim potencijalnim nasljednicima, nakon što je odlučila da ne uđu ponovo u trku za predsjednika svoje stranke, kao i da odustane od ponovnog izbora 2021.godine.“

Politiko objašnjava da čak i ruskom predsjedniku, koji nema problem s nestabilnošću političkog života u demokratiji, može odgovarati da je van Moskve.

Prvi svjetski rat osnovna tačka preokreta​

Prvi svjetski rat proizveo je zapanjujuća tehnološka poboljšanja koja i dalje predstavljaju temelje modernih borbenih dejstava u vazduhu, na moru i na kopnu, piše Blumberg (Bloomberg).

"Značajna promjena nastala iz Prvog svjetskog rata bila je proces koji je dovodio do usvajanja različitih Ženevskih ugovora i konvencija. Ovo uključuje pravila i propise o držanju ratnih zarobljenika; liječenje bolesnih i ranjenih; interakcije između uniformisanog vojnog i civilnog stanovništva; i zabrane upotrebe hemijskih i bioloških sredstava u ratu."

Blumberg ističe kako je vrijedno napomenuti da je Prvi svjetski rat osnovna tačka preokreta u tome kako su države tragično postale spremne da sprovedu "puni nacionalni rat":

"To znači da je rat postao takmičenje ne strogo između uniformisanih, obučenih i odgovarajuće opremljenih vojnih snaga, već sukob koji obuhvata sva društva koja se međusobno bore. Ratovi koji su ga pratili - naročito Drugi svjetski rat, naravno - imali su razarajuće posljedice na civilno stanovništvo, uprkos Ženevskom sporazumu. Taj trend je tužno nastavljen - brutalni ratovi u Koreji, Vijetnamu, Bliskom istoku i Africi nanijeli su veću društvenu štetu."

XS
SM
MD
LG