Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hawking, vizionar zbog koga smo gledali u zvijezde


Steven Hawking

Jedan od najvećih fizičara našeg vremena Stephen Hawking umro je jutros u svom domu u Cambridgeu u 76. godini.

Njegove kolege sa pravom kažu da je Hawking promijenio način na koji gledamo svemir. On je sa kolegom Rogerom Penroseom spojio Einsteinovu teoriju relativiteta sa kvantnom teorijom. Tako je nagovijestio da su svemir i vrijeme počeli sa Velikim praskom i završili sa crnim rupama. Stephen Hawking otkrio je i da crne rupe nisu sasvim crne nego puštaju radijaciju i vjerovatno će nakon izvjesnog vremena ispariti i nestati.

"Do dvadesetih, svi su mislili da je svemir statičan i da se ne mijenja u vremenu. Onda je otkriveno da se svemir širi. Daleke galaksije se udaljavaju od nas. To znači da su u prošlosti bile blizu nas. Ako pogledamo unazad, vidjet ćemo da su sve morale biti jedna iznad druge prije 15 milijardi godina. To je bio Veliki prasak, početak svemira," pojašnjavao je Hawking.

Godine 1965. oženio se djevojkom iz studentskih dana Jane Wilde. Dobili su troje djece, ali su se razveli 1995. godine. Hawking se nakon toga vjenčao sa Elaine Manson, jednom od medicinskih sestara koje su se brinule o njemu.

Njegova djeca Lucy, Robert i Tim napisali su u saopćenju: "Bio je veliki naučnik i izvanredan čovjek čiji rad i naslijeđe će nastaviti živjeti još mnogo godina. Njegova hrabrost i upornost u kombinaciji sa brilijantnošću i humorom inspirirala je ljude diljem svijeta. Govorio je da svemir ne bi bio svemir da nije dom onima koje volimo. Nedostajat će nam zauvijek."

Tijelo mu je, u 21. godini, napadnuto progresivnom neuromotoričkom bolešću koja onesposobljava i ograničava kretanje i govor, ali je zapanjio doktore i živio sa tom fatalnom bolešću više od 50 godina. Uprkos bolesti, poznatoj i kao amiotrofična lateralna skleroza (ALS), nastavio je naučni rad. Potpuno nepokretan, u kolicima, s vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je sa okolinom komunicirao uz pomoć kompjuterskog sintetizatora glasa.

"Imao sam sreću da moj invaliditet nije bio ozbiljan hendikep. Zaista, vjerovatno mi je to i omogućilo više vremena nego većini ljudi, da nastvim potragu za znanjem", govorio je.

Širom svijeta ljudi odaju počast velikom umu, fotografija iz Indije
Širom svijeta ljudi odaju počast velikom umu, fotografija iz Indije

New York Times piše kako ga bolest nikada nije omela u najvažnijem pitanju njegovog života - "Kako je nastao svemir?".

List navodi i kako "ništa nije izazivalo toliko reakcija kao njegove česte primjedbe o religiji. Hawking je smatrao da nema potrebe pozivati se na bilo šta izvan svemira, kao što je Bog, da bi se objasnio njegov postanak.

Hawking je bio kosmolog, astronom, matematičar i autor brojnih knjiga. Njegova knjiga Kratka historija vremena (A Brief History of Time) postala je međunarodni bestseler, a on je uz, Alberta Einsteina, jedan od najslavnijih naučnika ikada. Knjiga je prodana u deset miliona primjeraka i bila je rekordnih 237 sedmica na listi najprodavanijih Sunday Timesa, što je Ginisov rekord. Britanski Guardian ga opisuje kao "najsvjetliju zvijezda moderne nauke, čija su otkrića oblikovala modernu kosmologiju i inspirisala millione ljudi širom svijeta."

"Za kolege naučnike i porodicu, njegova intuicija i smisao za humor koji su ga karakterisali, zajedno sa velikim intelektom u kombinaciji sa njegovom bolešću, simboliziraju neograničene mogućnosti ljudskog uma", navodi se u tekstu Guardiana.

Planirao je da, prije smrti, odleti u svemir:​ "Kao što možete zamisliti, veoma sam uzbuđen. Vezan sam za kolica četiri decenije i prilika da slobodno lebdim u svemiru bila bi divna".

Godine 1974. godine primljen je u Kraljevsko društvo naučnika, sa svega 32 godine. Pet godina kasnije postao je šef katedre za matematiku na Cambridgeu, što je jedna od najprestižnijih akademskih pozicija u svijetu, koju su prije njega obnašali Isaac Newton i Paul Dirac.

(Video priča o Hawkingu iz 2013. godine)

Stephen Hawking: Životna potraga za tajnom svemira
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:28 0:00

Dobitnik je najvažnijih nagrada u oblasti nauke. Barack Obama ga je 2009. godine odlikovao Medaljom slobode, dobitnik je nagrade Alberta Einsteina, a 2016. godine premijerka Ujedinjenog Kraljevstva Theresa May uručila mu je nagradu za životno djelo u oblasti nauke. Tom prilikom, našalio se samo da May ne traži njegovu pomoć oko Brexita.

May ga je nazvala "brilijantnim i izvanrednim umom", prenosi BBC. Dodala je kako su "njegova hrabrost, humor i odlučnost da iskoristi život koliko god može inspirativni", te da "njegovo naslijeđe neće biti zaboravljeno".

BBC prenosi i reakciju suosnivača Applea Stevea Wozniaka, koji kaže: "Hawkingov integritet i posvećenost nauci smjestili su ga iznad briljantnog".

Hawkingov status slavne osobe priznat je i u popularnoj seriji The Simpsons, podsjeća BBC. Naime, prikazan je u baru sa Homerom, gdje njegov lik razmatra da ukrade Homerovu ideju da je svemir u obliku krofne. Prisjetili su se i serije Discovery kanala, gdje je Hawking rekao da je razumno pretpostaviti kako postoji život negdje drugo i gdje je upozorio da bi vanzemaljci mogli napasti Zemlju zbog njenih resursa.

"Vjerujem da je život na Zemlji u sve većem riziku da će biti uništen nekom katastrofom, kao što je globalno zagrijavanje, nuklearni rat, genetički napravljen virus. Mislim da ljudska rasa nema budućnosti ako ne ode u svemir" - jedna je od Hawkingovih izjava.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG