Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Stećci - dokaz istorijske i kulturološke povezanosti


Stećak ispred Zemaljskog muzeja, Fotografije: Midhat Poturović
Predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore potpisali su danas u Sarajevu pisma namjere za uspostavljanje međuinstitucionalne saradnje na pripremi i prezentaciji zajedničkog projekata "Nominacija stećaka - srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika - za upis na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO".

Ovo je prvi i najveći zajednički projekat zemalja regiona, a kako je najavljeno, ne i posljednji jer je u pripremi još nekoliko. Srednjovjekovni stećak je još jedan od dokaza istorijske i kulturološke povezanosti ljudi na ovim prostorima.

Legoh 1094. ljeta kad bješe suša, pa u nebu ne bješe nijedne suze za me.


Ovo je zapis na stećku iz 1094. godine. Stećak, vrsta kamenog nadgrobnog spomenika, nastao je u srednjem vijeku i oslikava tadašnji život. Stećci su najčešće ukrašeni prizorima iz života, lova, viteških turnira ili natpisima na bosančici.

Većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Stećak, kao zajednička kulturna ali i nacionalna baština, okupila je ove četiri zemlje i povezala u najveći zajednički projekat u posljednih petnaestak godina - zajedničku nominaciju za upis na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Ovo je jedan od najvećih projekata regionalne saradnje na području bivše Jugoslavije, kaže ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović:

„Sam interkulturalni dijalog istovremeno relaskira i međunacionalne odnose, našu prošlost i ukazuje na jednu svjetliju budućnost svih naroda koji žive na ovim prostorima. I to UNESCO u svakom slučaju i pozdravlja i sigurno će pružiti jednu maksimalnu podršku u konačnoj realizaciji ovog projekta.“


Stećci su se postavljali od druge polovine 14. do sredine 16. vijeka. Na području BiH nalazi se oko od 66.000 stećaka. Hercegovina ih ima najviše (Bileća, Stolac, Trebinje, Gacko, dolina Neretve itd.). Najpoznatija je nekropola Radimlja kod Stoca. Najslavniji pojedinačni stećak je Zgošćanski stećak, nađen u okolini Kaknja, koji se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.


Iako u susjednim Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori zajedno ima nešto manje od 10.000 stećaka, ovaj spomenik je jednako važan jer je kultura stećaka prešla je političke granice ove četiri zemlje, naglašava ministar kulture Hrvatske Božo Biškupić:

„Ja mislim da smo mi danas ovdje zato što je to naša obveza. Jer kad je riječ o kultrunoj baštini, mi kulturnu baštinu nismo naslijedili, mi smo nju posudili od idućih generacija koje za nama dolaze. Budući da smo mi toga svjesni i dogovorili smo se tako, a već i zajedno surađujemo nekoliko godina, da ćemo i ubuduće fenomene koji su zajednički i koji prelaze granice odraditi sa našim stručnjacima. To su fenomeni kojih nema drugdje u svijetu, vjerujte mi.“


Zaštita kulturnog naslijeđa i istorijske baštine zemalja regiona istovremno je i most saradnje i budućnosti, vjeruje srbijanski ministar kulture Nebojša Bratić:

„Jer ovi prostori u kojima mi živimo prepliću brojne kulture i civilizacije i imaju više različitih identiteta, i to je ono što nas sve zajedno ohrabruje kao projekat koji će biti jedan od mnogih koji će u narednom periodu slediti. Upravo regionalni koncept koji ovaj projekat ima i njegova misija može vrlo brzo da naše zemlje zbliži u nekim novim incijativama. Uveren sam da ćemo svi zajedno imati razloga da se radujemo da spomenici srednjovekovne kulture - stećci budu upisani.“


Zajednička nominacija stećka za upis na listu Svjetske kulturne baštine je početak nove ere odnosa četiri zemlje, ali i dobra šansa da se region u najboljem svjetlu prikaže Evropi i svijetu, vjeruje crnogorski ministar kulture i sporta Branislav Mićunović:

„Ja ću učiniti sve da sljedeći korak koji budemo pravili zajedno bude ozbiljno i važno unapređenje jednoga zajedništva koje broji oko 18 miliona ljudi. Na nama je, i kao dužnost i kao obaveza i kao čin prijateljstva i kao čin razumijevanja, da unaprijedimo te veze i da to kulturno tržište u najboljem smislu te riječi učinimo praktičnim i bitnim i važnim.“


Za istoričare stećci predstavljaju najoriginalniju kulturnu tvorevinu kroz istoriju BiH, ali su istovremeno i pisani spomenici koji svjedoče o vremenu u kome su nastali. Tako je danas poznato oko 300 epitafa sa stećaka koji govore o ljudima i običajima, kaže istoričar Dubravko Lovrenović:

„Za evropske, pogotovo srednjovjekovne kulturološke prilike neuobičajena činjenica da su se pod stećcima u isto vrijeme sahranjivali pripadnici triju kršćanskih konfesija - pravoslavne, katoličke i crkve bosanske, što nam daje osnova za jednu tezu da se u srednjovjekovnoj Bosni radilo o jednoj vrsti mekoga multikulturalizma, gdje granice između određenih kultura i konfesionalnih identiteta nisu bile tako oštro iscrtane kao u ostalom dijelu srednjevjekovne Evrope.“

Ti, koji pročitaš moj kam, možda si hodio do zvijezda. I vratio se, jer tami neima ništa do ponovo ti sam.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG